Povežite se s nama

Međimurje

U sklopu projekta “I ja bih na more” u Dramlju ljetovalo 29-ero djece

Objavljeno:

- dana

Društvo „Naša djeca“ Čakovec već devetnaest godina provodi projekt „I ja bih na more“ za djecu iz socijalno osjetljivijih obitelji s područja Grada Čakovca.

Od 23. lipnja do 30. lipnja u odmaralištu Stanorada u Dramlju, u organizaciji Turističke agencije “Vitae Travel” ljetovalo je 27 djece s voditeljicama Robertom Taradi, Radojkom Magić i Gordanom Šoltić Siladi. Od 19. do 23. lipnja tamo je ljetovalo još dvoje djece u organizaciji Dječjeg vrtića Cvrčak i Područnog odjela Maslačak s odgojiteljicama. Cijena ljetovanja po djetetu iznosila je 1410 kuna te je u okviru projekta ljetovalo ukupno 29 djece.

Brojne akcije

Sredstva za organiziranje ljetovanja sakupljena su organiziranjem humanitarnih akcija. Lani je (3. prosinca) u Centru za kulturu u Čakovcu održan humanitarni koncert u koji su se uključili dječji vrtići Cipelica, Cvrčak, Žibeki i Bambi, Umjetnička škola “Miroslav Magdalenić” iz Čakovca, Dječji zbor “Čakovečki mališani”, Čakovečke mažoretkinje, Plesni studio Vivona, Studio suvremenoga plesa Teuta, Plesni centar Livi, Osnovna škola Belica (PŠ Gardinovec) te Vinka Siladi. Gledatelje su pozdravili čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač, dječja gradonačelnica Dorja Vincek te predsjednica Društva “Naša djeca” Gordana Šoltić Siladi. Od 20. do 22. svibnja Kazališna skupina “Trinaestići” prikazala je za polaznike dječjih vrtića Cipelica, Cvrčak i Bambi po područnim odjelima i u Centru za kulturu predstavu “Mrav i slon”. U predstavi su glumile Ljubica Bedić i Suzana Kovač, dok je za glazbu i tehniku bila zadužena Roberta Taradi. Kostime je izradila Damira Tisaj.

Na izdvojeni humanitarni račun Društva “Naša djeca“ Čakovec ukupno je uplaćeno 26.210 kuna od svih humanitarnih akcija, te od tri donatora (Međimurskih voda, Crvenog križa i IMB-a, koji su uplatili svaki po 1410 kuna, što je bilo dovoljno za pokrivanje ljetovanja za gotovo 19 djece). Za ostalu djecu ljetovanje je u iznosu od 14.680 kuna financirao Grad Čakovec u okviru akcije Koordinacijskog odbora “Čakovec – Grad Prijatelj djece”. Sve humanitarne akcije prijavljene su Uredu državne uprave u Čakovcu, te su za njih dobivene potrebne suglasnosti i rješenja. Djecu i učenike za ljetovanje su predložile odgojno – obrazovne ustanove s područja Grada Čakovca koje su bile aktivno uključene u humanitarne akcije, a potrebne suglasnosti za ostvarivanje prava na ljetovanje izdao je Centar za socijalnu skrb u Čakovcu.

Aktivnosti koje su osmišljene i realizirane na ljetovanju prvenstveno su bile usmjerene na kvalitetan rast i razvoj djece, razvijanje kvalitetnih socijalnih odnosa, komunikacije i tolerancije. Djeca su svakodnevno boravila na plaži uz organizirane igre u vodi – školu plivanja, igre s vodom i pijeskom, a u večernjim satima u šetnji, na sladoledu, te kreativnim i zabavnim aktivnostima. Organizirani su i vožnja brodom, izlet u Crikvenicu te posjet tamošnjem Akvariju.

Nove spoznaje

Vrijednosti ovoga projekta predstavljaju činjenice da su djeca u zdravom morskom okruženju oplemenjena novim spoznajama, da su stekla nove komunikacijske vještine, nove prijatelje iz različitih obiteljskih sredina i nadasve što su boravila na moru, što je prvenstveno važno za njihovo zdravlje, rast i razvoj.

– Veliko “Hvala!” volonterima Društva „Naša djeca“ Čakovec i svima koji su se uključili u projekt. Time ste postali dio prekrasne priče i ostvarenja dječjega sna. Vaša humanost omogućila je djeci uživanje u moru, suncu, igrama na plaži i druženju s prijateljima. Svako dijete je jedinstveno i neponovljivo te zaslužuje našu pažnju, ljubav i podršku. Djeca su naša sadašnjost i trebaju nas ovdje i sada jer je sve što im pružimo ulaganje u njihovu sretnu budućnost, ali i budućnost našega grada Čakovca – istaknula je Gordana Šoltić Siladi, predsjednica Društva “Naša djeca“ Čakovec i Koordinacijskog odbora akcije „Grad Čakovec – Prijatelj djece”.

Međimurje

Energetska zajednica: očuvanje okoliša i biološke raznolikosti pretvorilo se u „mrtvo slovo na papiru“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Hrvatska, Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Rumunjska i Srbija potpisnice su ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Udruženje je formalizirano 2006. godine, a kasnije im se pridružilo i Kosovo. Pristupanjem udruženju potpisnice ugovora su se obvezale poštivati interna pravila energetskog tržišta Europske unije i primijeniti ih u zakonodavstvima svojih zemalja. Time je navedenim zemljama omogućeno sudjelovanje u zajedničkom europskom energetskom tržištu, uz poštivanje određenih mjera zaštite okoliša, poput izrade procjene utjecaja na okoliš, zaštite migratornih vrsta ptica i ograničavanja zagađenja zraka usred rada elektrana.

No, s vremenom je postalo jasno da navedene mjere nisu dovoljne da bi se zaštitili raznoliki i visokovrijedni ekosustavi obuhvaćeni teritorijem zemalja potpisnica i njihova biološka raznolikost.

– Štoviše, od potpisivanja ugovora do danas nije poznat nijedan primjer iz ovih zemalja u kojem je procjena utjecaja na okoliš zaključila da postoji neprihvatljivo velik utjecaj nekoga energetskog postrojenja na okoliš – ističu iz WWF-a „Adria“, globalne udruge za zaštitu okoliša.

Zanimljivo, od spomenutih država tri su u međuvremenu postale članice EU: Bugarska, Rumunjska (obje od 1. siječnja 2007.) i Hrvatska (od 1. srpnja 2013.) Time su stavljene pod još izravnije praćenje pridržavanja europske direktive o zaštiti okoliša i biološkoj raznolikosti. Unatoč tomu, ni u ovim zemljama nije registriran nijedan projekt iz područja energetike koji bi dobio negativnu ocjenu vezanu za utjecaj na okoliš.

– Osim toga, mnogi projekti poput izgradnje malih hidroelektrana, ne moraju pristupiti izradi procjene utjecaja na okoliš, iako je šteta koju uzrokuju prirodi i lokalnim zajednicama nesrazmjerno velika. Upravo su male hidroelektrane primjer da i obnovljivi izvori energije mogu imati značajan utjecaj na prirodu i biološku raznolikost ako se ne planiraju na ispravan način, isključuju javnost iz procesa odlučivanja te zaobilaze postavljene procedure – složne su okolišne udruge koje u Hrvatskoj upozoravaju na brojne nelogičnosti sadržane u novom prijedlogu izmjena Zakona o vodama, za koji i dalje tvrde da nije usklađen s direktivama i zakonodavstvom Europske unije.

Na razini Europske unije postoji nekoliko ključnih direktiva čija je svrha aktivna zaštita vrsta, staništa i vodnih tijela: Direktiva o pticama, Direktiva o staništima i Okvirna direktiva o vodama. To znači da područja koja su zaštićena kao dio mreže Natura 2000 te rijeke, jezera i vlažna staništa moraju ostati očuvana, bez nanošenja dodatne štete, osim u situacijama kada ne postoji nijedno drugo rješenja, a koje su u navedenim direktivama jasno definirane.

– Imajući ovo na umu, organizacija Bankwatch je u suradnji s organizacijama WWF i ClientEarth izradila analizu mogućnosti ugrađivanja odredbi iz navedenih direktiva u ugovor o Energetskoj zajednici. U zaključku analize navodi se da svi energetski projekti koji potencijalno imaju utjecaj na postojeću mrežu zaštićenih područja ili na vodna tijela moraju proći procjene predviđene ovim direktivama ne bi li se utvrdilo mogu li se ti projekti uopće realizirati. U nadolazećem periodu suočit ćemo se s brojnim posljedicama klimatske krize i nemarnog odnosa prema prirodi, zbog čega je potrebno brzo djelovanje. Ovo se odnosi i na energetske politike i povećanje udjela obnovljivih izvora energije da bi se smanjile emisije stakleničkih plinova. Ne smijemo dopustiti da zbog brzopletih i nepromišljenih političkih odluka dovedemo u pitanje očuvanje biološke raznolikosti, koja je temelj svih naših civilizacijskih postignuća – zaključuju ekološki aktivisti.

Nastavite čitati

Međimurje

Mursko Središće: započelo uređenje novoga dječjeg igrališta kod Rudarske etno kuće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Rudarska etno kuća, novi turistički proizvod Murskoga Središća, dobiva dodatni sadržaj namijenjen najmlađima. Naime, ovih je dana započelo uređenje dječjeg igrališta u dvorištu Rudarske kuće, a posebnost je da će biti u rudarskom stilu.

Sadržavat će metalnu ljuljačku za djecu u invalidskim kolicima, dva tobogana, ljuljačku košaru, ljuljačku za malu djecu sa zaštitom, dječji vlak s dva vagona, dječju kućicu, tunel za provlačenje i dvije njihalice.

Projekt uređenja novog dječjeg igrališta većim će se dijelom financirati novcem iz EU fondova, točnije iznosom od 300.000 kuna, dok je preostalih 70.000 kuna osigurano iz gradskoga Proračuna.

Nastavite čitati