Povežite se s nama

U fokusu

Novi problemi u varaždinskom SDP-u? Kišić uz Miljenića, a njegov potpredsjednik Bosilj za Bernardića

Objavljeno:

- dana

IZBORI U SDP-u

Davor Bernardić, kandidat za predsjednika SDP-a, u srijedu je u Varaždinu održao sastanak s dijelom članova SDP-a Varaždinske i Međimurske županije koji su mu javno dali podršku za predstojeće izbore, priopćio je Miroslav Marković, koji je koordinator kampanje Davora Bernardića za Varaždinsku županiju.

Bernardić je članovima poručio kako ulogu predsjednika stranke ne vidi kao upravljanje s Iblera, već želi tu funkciju obavljati na terenu, u autu i na mobitelu kako bi bio u stalnom kontaktu s članovima.

– Ovo je moj broj mobitela, on nije tajan, nije nedostupan i slobodno me kontaktirate kad imate problem koji ne možete riješiti u svojoj organizaciji. Predsjednik stranke je tu da služi članovima i do njega svaki član mora doći u dva koraka u svakom trenutku –  rekao je Bernardić.

Najavio je obilazak članstva, razgovore uz kavu, kao i predstavljanje programa, o čemu će članovi biti obaviješteni. – Svi članovi SDP-a su dobrodošli, želim popričati sa svakim, bez predbacivanja, revanšizama i negativnosti. SDP je socijaldemokratska stranka koja uključuje, ne isključuje i to ću dokazati na čelu moje stranke koju živim i s kojom živim već 18 godina – poručio je Bernardić.

Na sastanku su bili istaknuti članovi varaždinskog SDP-a, među kojima i potpredsjednik varaždinskog SDP-a Neven Bosilj, član Predsjedništva gradskog SDP-a Miroslav Marković, a i predsjednica Foruma žena Varaždinske županije Livia Faić.

Poznato je da je Bernardić na posljednjim izborima za predsjednika SDP-a bio uz Zlatka Komadinu. Za razliku od toga Alen Kišić, predsjednik varaždinskog SDP-a, i Mario Habek, predsjednik županijskog SDP-a, podršku su dali njegovom tadašnjem suparniku Zoranu Milanoviću.

I dok je Bosilj sad uz Bernardića, Kišić je nedavno dao potporu Orsatu Miljeniću, kojeg pak podržava i Milanović.

Izvor:
Foto: SDP

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje