Liječnici nisu uspjeli ništa dogovoriti s ministrom Berošem pa i dalje idu na prosvjed
Danas je u Ministarstvu zdravstva održan sastanak s predstavnicima liječničkih udruga koji inzistiraju na svojim zahtjevima te kažu da su...
Prošlog tjedna su 34 studenta potpisala ugovore s Gradom Novim Marofom za stipendiranje u ovoj akademskoj godini. Njih 13 je dobilo stipendije po socijalnom kriteriju, dok će se 21 student stipendirati po kriteriju nadarenosti.
Prošlog tjedna su 34 studenta potpisala ugovore s Gradom Novim Marofom za stipendiranje
Studente se stipendira sa 600 ili 800 kuna, ovisno o mjestu studiranja, a u marofskom je proračunu za stipendije osigurano 420 tisuća kuna.
Studenti novac od Grada dobivaju za deset mjeseci – od 1. listopada lani do 31. srpnja ove godine.
– Grad pri dodjeli stipendija vodi računa o STEM području i deficitarnim zanimanjima. Zahvaljujući državnim stipendijama, STEM i socijalnim, imamo nešto manje stipendista. Neki su ostvarili državne stipendije, pa je nama omogućeno da ove godine stipendije podijelimo i učenicima. Njih 15-ero će biti stipendirano za deficitarna zanimanja. Odluke su u pripremi i dodjela učeničkih stipendija očekuje se u travnju. Nadamo se da će biti više posla na području Varaždinske županije i u cijeloj Hrvatskoj te da naši studenti neće morati preko granice – rekao je gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.
Prošlog tjedna je u Novom Marofu započela i izgradnja najavljene pješačke staze uz zapadnu obilaznicu grada, od rotora prema naselju Grana. Vrijednost radova je 900 tisuća kuna, koje su osigurale Hrvatske ceste, pa Grad za tu investiciju neće posegnuti u svoj proračun. Gradi se 1000 metara staze s rokom završetka u proljeće.
– Zahvaljujemo Hrvatskim cestama što su prepoznale potrebu izgradnje pješačke staze na tom dijelu s obzirom na velik promet koji se odvija tom cestom, a podsjećam da je riječ o vrlo prometnoj dionici državne ceste D-24 – rekao je gradonačelnik.
Osim što će znatno pridonijeti sigurnosti, pješačku će se stazu, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo, predstaviti i kao dio projekta šetnice, preko kojeg će se građanima ukazati na važnost kretanja i rekreacije u očuvanju zdravlja.
Vijećnici Grada Novog Marofa prošli su tjedan iskoristili za svoju sjednicu, na kojoj su, između ostaloga, donijeli Odluku o načinu prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Novog Marofa.
Grad je najavio da će se svim sredstvima boriti protiv onih koji ilegalno odlažu smeće na gradskom području
Tom se odlukom – koju su gradovi i općine morali donijeti do 1. veljače – definiraju prava i obveze pružatelja javne usluge kao što su kriteriji obračuna, veličina otpada i druge karakteristike spremnika za prikupljanje otpada, učestalost odvoza, obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, kao i područje pružanja javne usluge.
Radi se, zapravo, o usklađivanju s Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, koja je stupila na snagu s 1. studenime prošle godine.
– Nova Uredba ima za cilj smanjenje ukupne količine mješovitoga komunalnog otpada te podizanje razine svijesti o nužnosti razvrstavanja otpada te očuvanja prirode i okoliša – istaknuo je Siniša Jenkač uoči njezina donošenja.
Grad je najavio da će se svim raspoloživim sredstvima boriti protiv onih koji ilegalno odlažu smeće na gradskom području, pa su vijećnici prihvatili i Odluku o mjerama za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada na području Grada.
– Učestala kontrola stanja spremnika za komunalni otpad, postavljanje znakova upozorenja o zabrani odbacivanja, redoviti godišnji nadzor s ciljem utvrđivanja postoje li lokacije gdje se nedozvoljeno odbacuje otpad, mogućnost prijave takvih slučajeva, kao i distribucija letaka o pravilnom načinu zbrinjavanja otpada samo su neke od mjera koje je Gradsko vijeće prihvatilo, a koje bi trebale spriječiti ilegalno odbacivanje otpada – pojasnio je gradonačelnik.
Vijećnici su glasali i za izmjenu Statuta Grada i Poslovnika o radu Gradskog vijeća. Jedan od ciljeva tih promjena je, rečeno je, kvalitetniji rad Gradskog vijeća.
– Jedan od primjera je izmjena prema kojoj se amandmani više neće moći predlagati na samoj sjednici, već dva dana ranije, kako bi ih stručne službe mogle proučiti, a vijećnici mogli kvalitetnije raspravljati o njima. Sličnu odluku u svom poslovniku o radu imaju gotovo sva vijeća, primjerice Vijeće Grada Varaždina, zatim Skupština Varaždinske županije, gradovi Koprivnica i Križevci, kao i mnogi drugi u našem okruženju – pojasnio je Siniša Jenkač.
Kao što rekosmo, u Novom Marofu ništa novo. Radi se naveliko.
Ministarstvo obrane provest će tijekom travnja i svibnja 2023. godine redovno obvezno godišnje uvođenje u vojnu evidenciju vojnih obveznika na području Republike Hrvatske, objavili su danas iz MORH-a.
– Upis u vojnu evidenciju obvezan je sukladno Zakonu o obrani za sve hrvatske državljane – muške osobe koje u kalendarskoj godini navršavaju 18 godina, a imaju prebivalište na području Republike Hrvatske – objasnili su u MORH-u.
U vojnu evidenciju upisivat će se vojni obveznici, muške osobe, hrvatski državljani rođeni 2005. godine i starijih godišta koji nisu uvedeni u tu evidenciju. Za upis u vojnu evidenciju na adrese vojnih obveznika tijekom ožujka i travnja 2023. godine stići će pozivi upućeni iz odjela/odsjeka za poslove obrane. Pozvane osobe po dolasku na upis u vojnu evidenciju obvezne su predočiti osobnu iskaznicu ili domovnicu i OIB.
Osobe starijih godišta koji do sada nisu upisani u vojnu evidenciju mogu se i bez poziva javiti u područni odsjek za poslove obrane prema mjestu prebivališta.
Hrvatski državljani koji borave u inozemstvu uvođenje u vojnu evidenciju mogu provesti putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj borave.
– Napominjemo da je uvođenje u vojnu evidenciju zakonska obveza koja se provodi svake godine, a iznimno zbog pandemije Covid-19 2020., 2021. i 2022. godine nije provođeno osobnim dolaskom vojnih obveznika. Za sve dodatne informacije i pojašnjenja zainteresirani građani mogu kontaktirati područne odjele/odsjeke za poslove obrane prema mjestu prebivališta – kažu u MORH-u.
Na eksperiment Ministarstva znanosti i obrazovanja u kojem će se, među ostalim novitetima, smanjiti satnica Informatike i u pojedine škole uvesti cjelodnevna nastava, dopisom je reagiralo pet profesora nastavničkih studija, piše Index.
Profesori u dopisu navode da je smanjivanje satnice Informatike na jedan sat tjedno u 21. stoljeću, dobu digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, skandalozno te znanstveno i stručno neprimjereno. Po novom će se Informatika zvati Informacijske i digitalne kompetencije.
Ističu da Hrvatska jedina u Europi smanjuje satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi te da je posebno zabrinjavajuće što se sve to događa uz izgovor „povećanja obvezne satnice“.
Dopis potpisuju prof. dr. sc. Mario Dumančić, predstojnik katedre za Informacijske i komunikacijske znanosti s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Krešimir Pavlina s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Ivica Boljat s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu u Varaždinu i prof. dr. sc. Maja Ružić Baf s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Dopis u cijelosti donosi Index, a prenosimo ga u nastavku.
“Skandalozno te znanstveno i stručno neprimjereno”
„Nastavno na konferenciju ministra za znanost i obrazovanje prof. dr. sc. Radovana Fuchsa održanu u Zagrebu 22. ožujka 2023. godine, na kojoj je ministar predstavio eksperimentalni program Cjelodnevne škole, smatramo nužnim hitno reagirati i iznijeti naše negodovanje.
Smatramo skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim da u 21. stoljeću, stoljeću digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, jedini u Europi smanjujemo satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi.
Smatramo neprimjerenim i skandaloznim pojašnjenje MZO-a prema kojem se ‘povećava obvezna satnica’ Informatike.
Nevjerojatnim nam se čini da Ministarstvo ne iznosi pravovaljane informacije iz kojih je vidljivo da velika većina učenika u gotovo svim školama pohađa izbornu nastavu Informatike. Smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike bit će zakinuti svi učenici u osnovnoj školi za 50%. Zašto?
“U Radnoj skupini nijedan stručnjak s visokih učilišta”
Ministar je također predstavio smjernice novog ‘Kurikuluma Informatike’, a da prethodno nije provedena stručna niti znanstvena evaluacija prethodnog kurikuluma. Nije nam jasno na osnovi kojih smjernica (kad nema evaluacije) je Radna skupina krenula s radom (imenovana je i počela s radom u veljači, ali Ministarstvo je objavilo imenovanje Radne skupine tek mjesec dana nakon što je ista počela s radom, odnosno rezanjem postojećeg kurikuluma).
U članstvo Radne skupine koja je izradila novi ‘Kurikulum Informatike’ nije imenovan niti jedan jedini stručnjak s visokih učilišta na bilo koji način povezan s nastavom Informatike, što je također nevjerojatno i nedopustivo za resorno Ministarstvo. Radna skupina imala je tek nekoliko tjedana za izradu cjelokupnog novog kurikuluma.
Zbog svega navedenog kurikulum predmeta ‘Informacijske i digitalne kompetencije’ zapravo uopće ne može biti originalno autorsko djelo, već se može raditi samo i isključivo o izrezanom i okrnjenom postojećem kurikulumu Informatike.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je Informatika jedini predmet kojem se u Cjelodnevnoj školi satnica smanjuje, dok se cijelom nizu ostalih predmeta povećava te čak stvaramo i niz novih predmeta.
“Hoćemo li sutra smanjiti satnicu matematike ili ukinuti fiziku?”
Svjesni smo kako zbog niskih učiteljskih plaća postoji deficit nastavnika STEM predmeta, ali leži li zaista način rješavanja tog problema u smanjenju satnice? Hoćemo li sutra zbog istog problema smanjiti satnicu Matematike ili ukinuti Fiziku? Pozivamo Vas da – dok još možete – promijenite ovu skandaloznu odluku i obveznu Informatiku definirate u trajanju od 70 nastavnih sati godišnje, odnosno dva nastavna sata tjedno. Svjesni smo kratkih rokova u kojima se cijeli projekt mora provesti te nudimo pomoć oko evaluacije i mogućih korekcija postojećeg kurikuluma Informatike.
Želimo napomenuti da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u okruženju koja se može pohvaliti rastom i razvojem informatičkih i povezanih tvrtki, što je rezultiralo i nizom “jednoroga” poput Infobipa, Rimac Automobila i sl. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije uzelo u obzir svoju društvenu i digitalnu odgovornost u razvoju hrvatskog školstva te nastavlja s neuspješnim projektima u hrvatskim školama“, stoji u njihovom dopisu.