Povežite se s nama

U fokusu

O Gomili u Jalžabetu: mještani odbili dvije kune po kvadratu, sada im se nudi deset

Objavljeno:

- dana

Predsjednik Županijske skupštine dr.sc. Josip Križanić predstavio je danas, 23. studenoga, teme o kojima će se raspravljati na idućoj sjednici Županijske skupštine koja je zakazana za utorak, 30. studenoga.

Prva točka dnevnog reda bit će proračun za 2022. godinu i projekcije za 2023./2024., a Križanić je naveo koje su to točke na koje će se u idućih pet godina fokusirati županijska vlast – riječ je o obrazovanju, zdravstvu, komunalnoj i cestovnoj infrastrukturi, gospodarstvu i zaštiti okoliša.

– Ovaj proračun predviđen je na 305.000.000 kuna, a konsolidiran će iznositi 1.700.000.000 kuna. U obrazovanju se ovim proračunom potiču investicije koje vode izvrsnosti poput regionalnih centara kompetentnosti te investicija koje bi u potpunosti osigurale infrastrukturne pretpostavke za održavanje jednosmjenske nastave u svim školama u Varaždinskoj županiji i dizanje standarda na špicu špice u Hrvatskoj – započeo je Križanić.

Nadalje je naveo da su zdravlje žitelja ove županije i zdrav okoliš također prioritet ovog proračuna, a planiraju se ili su pred završetkom velike investicije poput Centralnog operacijskog bloka OB Varaždin, Respiracijskog centra Klenovnik, Jedinice za liječenje moždanog udara dnevne bolnice OB Varaždin, Spinalnog centra u bolnici u Varaždinskim Toplicama i sanacija bazena Minerva.

– Kada je riječ o zaštiti okoliša, projekt geotermalnih izvora Bukotermal nam je ove godine u proračunu na visokoj stavci, a njime se želi doprinijeti energetskoj samodostatnosti županije i smanjenju emisije CO2 te proizvodnji energije – ukratko je objasnio Križanić prvu točku dnevnog reda.

Druga točka odnosi se na izmjene i dopune prostornog plana. – Dugo smo ih čekali, investitori su jako nabrijani i izmjene moramo donijeti što prije kako bi investitori mogli krenuti u svoje projekte – rekao je.

Treća točka je Prijedlog odluke o izmjenama odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela. Riječ je o jednoj izmjeni pri kojoj poslovi zaštite okoliša i prirode, koji su se do sada obavljali u okviru Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te zaštitu okoliša, prelaze u djelokrug Upravnog odjela za poljoprivredu.

– Zaštita okoliša iz razloga jer nam je prioritet u ovom mandatnom razdoblju građenje i graditeljstvo, i taj Upravni odjel graditeljstva moramo pojačati s nekoliko djelatnika, s obzirom na to da nam se čini da u tome dijelu štekamo i kasnimo s izdavanjem građevinskih dozvola. Za to ćemo sigurno raspisati natječaj, uostalom već je i raspisan javni natječaj za djelatnike koji će ojačati taj odjel – pojasnio je Križanić.

Četvrta točka bit će Prijedlog odluke o projektu prezentacijskog centra Gomila u Jalžabetu.

– Prije pet godina počeli smo velika istraživanja koja su de facto do ovoga trena završena, pronađeni su vrlo vrijedni predmeti iz doba 6. stoljeća prije Krista. Prezentacijski centar koji bi se na tom mjestu izgradio je od velikog interesa za Varaždinsku županiju. Jedna je opcija zatrpati taj Centar, a vjerujem da nikome to ne bi odgovaralo, a druga opcija je da se napravi Prezentacijski centar koji bi trebao koštati 20-ak milijuna kuna, putem kojeg bi se idućem naraštaju prezentiralo što se događalo u ono doba kada je pokopan jedan od najvećih vladara u ovoj regiji toga doba. Županija je dala izraditi procjenu koja je pokazala relativno nisku cijenu procjene – oko 2 kune po kvadratu. Trebamo 47.000 kvadrata, malo više od 4 i pol hektara za taj Prezentacijski centar, i po te dvije kune bi koštalo negdje oko 98.000 kuna. U razgovoru s mještanima, oni nisu spremni platiti po toj cijeni, pa će Županijska skupština iznimno donijeti odluku o povećanju cijene, probat ćemo staviti jediničnu cijenu na do 10 kuna po kvadratu, dakle ukupno 472.000 kuna. Imamo informaciju da bismo po toj cijeni mogli otkupiti zemljišta – rekao je.

Točka pet je program rada Županijske skupštine za 2022. godinu, a točka šest analiza stanja civilne zaštite, zatim slijedi plan djelovanja na području prirodnih nepogoda, informacija o stanju gospodarstva, financiranje političkih stranaka te prijedlog odluke o postupku financiranja aktivnosti koje provode udruge (mogućnost podnošenja cijele dokumentacije elektroničkim putem – web stranice Županije te mogućnost kasnijeg podnošenja izvješća o provedenim financijskim aktivnostima).

Nadalje, tu je i točka o načinu podnošenju prijedloga i peticija od strane građana te prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na druge izmjene i dopune financijskog plana ŽUC-a, odnosno rebalans ŽUC-a i financijski plan za 2022. godinu.

– Rebalansom mislimo podignuti financijska sredstva ŽUC-a za oko 1.800.000 kuna, s obzirom na to da su iz državnog proračuna svim ŽUC-evima dignuta sredstva za ukupno 99 milijuna kuna – objašnjava Križanić.

Iduća točka je Izvješće o radu trgovačkog društva Piškornica, pa slijedi Izvješće o provedbi modela javno-privatnog partnerstva za 2022. godinu, Izvješće o radu trgovačkog društva Zona Sjever, Bukotermal, Izvješće o radu GARA-e te Zaključak o programu rada Savjeta mladih, imenovanje sudaca-porotnika varaždinskog Županijskog suda te ustrojavanje službeničkog suda u Varaždinskoj županiji i imenovanje mrtvozornika.

Pretposljednja točka odnosila bi se na prijedlog rješenja o imenovanju članova preostalih radnih tijela Županijske skupštine koja nisu imenovana na prethodnoj sjednici, a posljednja na korištenje sredstava proračunske zalihe za siječanj-rujan 2021. i siječanj-listopad 2021.

U fokusu

Nagrada Europski grad stabala dodijeljena Gradu Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na godišnjoj konferenciji Europskog vijeća za arborikulturu (European arboricultural Council) održanoj u Kneževoj palači u Zadru, Grad Varaždin je primio prestižnu nagradu „Europski grad stabala“ (European City of Trees Award).

Nagradu je gradonačelniku Grada Varaždina dr. sc. Nevenu Bosilju uručio Els van Doesburg, gradonačelnik Antwerpena, prošlogodišnjeg dobitnika. Svečanosti su prisustvovali i predsjednica Europskog vijeća za arborikulturu, Stefania Gasperini te predsjednik žirija Jan Goevert.

U svojem obraćanju, gradonačelnik je istaknuo značaj ove nagrade za Varaždin i za varaždinsko komunalno poduzeće Parkovi, zahvalivši organizatorima i stručnom  žiriju na prepoznavanju predanosti Varaždina očuvanju i njegovanju zelenih površina.

– Ova nam nagrada znači puno i želim iskoristiti priliku da se zahvalim svima koji su doprinijeli našoj velikoj pobjedi, a posebno varaždinskom komunalnom poduzeću Parkovi čiji djelatnici brinu o gradskim stablima. Njihova predanost i stručnost su ono što nas je dovelo do ove nagrade. Također izražavam svoju zahvalnost našim sugrađanima koji su podrška zelenim inicijativama i zelenoj agendi koju provodimo u Varaždinu, kao i našim partnerima u ovoj misiji. Nagrada nije samo priznanje našeg proteklog rada, već i motivacija za budućnost, ali i odgovornost koju spremno prihvaćamo. Obvezujemo se da ćemo nastaviti raditi na unaprjeđenju gradskog zelenila i učiniti Varaždin još ugodnijim i još zdravijim mjestom za život – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.

Prestižna nagrada i njezin značaj

Nagrada „Europski grad stabala“ dodjeljuje se od 2007. godine od strane Europskog vijeća za arborikulturu, gradovima koji se ističu izvanrednom kvalitetom upravljanja urbanim stablima u skladu s arborističkim standardima. Varaždin se tako pridružio renomiranim gradovima poput Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.

Žiri je posebno pohvalio proaktivno upravljanje varaždinskim gradskim stablima, korištenje stručnih radnika i najnovijih arborističkih standarda, uključivanje lokalne zajednice te inovativnu suradnju koja nadmašuje standarde. Varaždin je primjer grada koji razumije važnost stabala, ne samo za ekološku ravnotežu, već i za kulturni značaj i kvalitetu života svojih stanovnika. Strateški pristup gradskim stablima varaždinskog komunalnog poduzeća Parkovi jedinstven je u Hrvatskoj i pozicionira Varaždin kao lidera u ovom području.

Nastavite čitati

U fokusu

Što se događa? Sve manje Hrvata pije pivo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sve manje Hrvata pije pivo, pokazalo je aktualno istraživanje provedeno u travnju ove godine.

Prema istraživanju koje su proveli agencija Hendal i magazin Ja trgovac, lani je u Hrvatskoj pivo pilo 71 posto građana starijih od 16 godina. Prije dvije godine pivopija je bilo 79 posto, što je osjetno više nego danas.

Tržišni lider, Zagrebačka pivovara, uprihodio je lani 199 milijuna eura, što je više za 18 posto nego predlani. Neto dobit bila je 35 milijuna eura, a to je skok od 31,5 posto.

Pivovara Heineken Hrvatska ostvarila je 141 milijun eura prihoda uz rast od 13,5 posto. Neto dobit iznosila je 8,3 milijuna eura.

Koprivnički Carlsberg, treći na tržištu, imao je 70,24 milijuna eura prihoda, što je 13,5 posto više nego predlani. Neto dobit iznosila je 2,56 milijuna eura i bila je veća za 35 posto.

Lager ili pilsner je najpopularnija vrsta piva koju preferira 73 posto konzumenata ili 5 posto više nego tijekom 2021. godine. Na drugom mjestu je pivo s voćnim okusom (radler) koje preferira 12 posto potrošača, otkrilo je istraživanje.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje