STANOING
Otpis svih kamata, osjetno smanjenje potraživanja vjerovnika te otplata preostalih dugovanja na rok od osam godina bez kamata tek dio je opsežnog Plana financijskog i operativnog restrukturiranja koji Stanoing predlaže vjerovnicima u sklopu predstečajne nagodbe otvorene početkom prosinca nad tim nekada vodećim investitorom u stanogradnji i upraviteljem stambenih zgrada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. No pitanje je što će na kraju biti s obzirom na žalbu Zagorje-Tehnobetona na otvaranje predstečajne nagodbe.
Stanoing zapada u probleme, kako se tvrdi, krajem 2011. zbog blokade Porezne uprave koja je ostala do danas. Nakon toga dobavljači i banke aktiviraju instrumente osiguranja plaćanja, a trenutačna nelikvidnost pretvorila se u trajnu nesposobnost ispunjavanja svih novčanih obveza.
Kod izračuna manjka likvidnih sredstava navodi se da Stanoing raspolaže s imovinom ukupne vrijednosti 258 milijuna kuna, od čega 141 milijun otpada na ulaganja u građevine u izgradnji, 82 milijuna na gotove stanove i investicije u toku te 30 milijuna na potraživanja od kupaca.
Nasuprot tome, kratkoročne i dugoročne obveze prema 270 dobavljača i ostalim vjerovnicima iznose 272 milijuna kuna. Najveći vjerovnici su banke: Hypo Alpe-Adria Bank potražuje 82 milijuna kuna, Partner banka gotovo 20 milijuna kuna, Imex banka 12, a HPB blizu sedam milijuna. Porezna uprava 15 milijuna, Zagorje-Tehnobeton 24 milijuna, Eduard Brumen deset milijuna, Grad Varaždin nešto više od šest milijuna, HAK Varaždin više od pet milijuna…
Kratkoročne i dugoročne obveze 272 milijuna kuna
Međutim, to su samo glavnice, dakle potraživanja bez kamata, sudeći prema prijavi tražbina pojedinih vjerovnika kao što je Hrvatski autoklub Varaždin. Naime, u popisu obveza prema vjerovnicima koji je izradio Stanoing navodi se HAK-ovo potraživanje nešto veće od pet milijuna kuna, dok HAK u obrascu prijave tražbine uz taj iznos navodi i kamatu od 1,6 milijuna kuna, odnosno ukupno sedam milijuna kuna.
Koliko točno iznose obveze Stanoinga znat će se 12. veljače za kada je zakazano ročište radi utvrđivanja tražbina koje se mogu prijaviti do 7. siječnja. Do tada bi nagodbenom vijeću iznose svojih tražbina trebali dostaviti svi vjerovnici koji će zatim glasovati o Planu financijskog i operativnog restrukturiranja koji predlaže Stanoing.
Da bi postao likvidan i solventan, Stanoing predlaže više mjera financijskog restrukturiranja, ovisno o kojim se skupinama vjerovnika radi. Glede duga od 15 milijuna kuna prema Poreznoj upravi, već je sa Središnjim uredom u Zagrebu dogovoren otpis svih zateznih kamata te čak 70 posto glavnice duga, što ukupno iznosi i do 90 posto potraživanja, dok će se ostatak isplatiti kroz 60 mjeseci uz godišnju kamatu od 4,5 posto. Tražbine društava u pretežito državnom vlasništvu umanjile bi se za 40 posto, a ostatak bi se trebao otplaćivati kroz osam godina beskamatno. Za 40 posto predlaže se i smanjivanje glavnice obveza prema dobavljaču roba i usluga te ostalim vjerovnicima iste skupine, dok bi oni trebali otpisati redovne i zatezne kamate, a ostatak bi im se otplaćivao kroz osam godina beskamatno.
Nešto više od polovice obveza prema vlasnicima, koje iznose 20 milijuna, otpisalo bi se za pokriće gubitaka, a ostatak bi se isplatio jednokratno 2021. godine uz prethodno umanjenje za 70 posto. Bankama, koje zajedno potražuju gotovo 130 milijuna kuna, uglavnom se predlaže objedinjavanje svih kratkoročnih i dugoročnih kredita na rok otplate od 15 godina te uz poček od dvije godine. Isto tako većini banaka predlaže se i smanjenje glavnice za deset posto, otpis svih redovnih i zateznih kamata za smanjenje kamatne stope za dva posto.
O ovim prijedlozima, odnosno Planu financijskog i operativnog restrukturiranja, glasovat će vjerovnici Stanoinga. No do glasovanja o Planu financijskog i operativnog restrukturiranja neće ni doći, ukoliko Ministarstvo financija prihvati žalbu Zagorje-Tehnobetona na rješenje o otvaranju predstečajne nagodbe nad Stanoingom.
U žalbi se ukazuje da je Zagorje-Tehnobeton pokrenulo stečajni postupak nad Stanoingom na varaždinskom Trgovačkom sudu 7. veljače ove godine, a tek tri mjeseca nakon toga Stanoing je podnio prijedlog za pokretanje predstečajne nagodbe, i to izvan zakonskog roka. Naime, prvi prijedlog Stanoing je podnio 9. svibnja 2013., što je sedam mjeseci i deset dana nakon stupanja na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, dok je zakonom utvrđen rok 90 dana od stupanja na snagu spomenutoga zakona koji vrijedi od 1. listopada 2012. godine. Iako je za nepravovremeno podnošenje prijedloga propisana kazna do milijun kuna, do toga nije došlo.
Stanoing raspolaže s imovinom od 258 milijuna kuna
Prvi prijedlog Stanoinga FINA je odbacila 22. svibnja navodeći da je nad dužnikom već pokrenut stečajni postupak od strane vjerovnika Zagorje-Tehnobetona. Nakon žalbe Stanoinga, takvo rješenje potvrdilo je i drugostupanjsko tijelo Ministarstva financija, i to 8. srpnja 2013., odnosno nakon izmjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
– Na drugostupanjsko rješenje dužnik nije podnio upravnu tužbu ukoliko je smatrao da su povrijeđena njegova prava, već je podnio zahtjev kojim povlači žalbu na prvostupanjsko rješenje. Time su i prvostupanjska i drugostupanjska odluka postale pravomoćne – smatraju u Zagorje-Tehnobetonu.
Upravo zbog pravomoćno presuđene upravne stvari te jer je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak, FINA zaključkom od 19. srpnja i rješenjem od 24. rujna odbacuje drugi prijedlog koji je Stanoing podnio 12. srpnja temeljem zakonskih izmjena.
No nakon što je Stanoing 22. srpnja podnio i treći prijedlog za predstečajnu nagodbu zbog kojeg je prekinut stečajni postupak na varaždinskom Trgovačkom sudu – dogodio se obrat. Naime, FINA obavještava sud da je drugi prijedlog odbačen jer se o istoj stvari pravomoćno odlučilo na temelju prvog prijedloga te da nema zakonske zapreke za vođenje stečajnog postupka. Međutim, Ministarstvo financija uvažilo je žalbu Stanoinga na odbačaj drugog prijedloga te predmet vraća FINA-i koja 6. prosinca otvara predstečajnu nagodbu kratko navodeći da su za to sada „ispunjeni svi uvjeti propisani Zakonom“!?
Na varaždinskom Županijskom sudu pred potvrđivanjem je optužnica koju je Županijsko državno odvjetništvo podignulo protiv Eduarda Brumena i ostalih okrivljenika zbog zlouporabe položaja i ovlasti te utaje poreza. Budući da je među okrivljenima i Stanoing koji se zajedno s još jednom tvrtkom tereti za nepripadnu korist veću od pet milijuna kuna, FINA-u i Ministarstvo financija pitali smo utječe li optužnica ili ne na tijek predstečajne nagodbe. Odgovor nismo primili.
U žalbi Zagorje-Tehnobeton ukazuje da je Denis Pavlic kao direktor Stanoinga 24. travnja ove godine sklopio Ugovor o zasnivanju prava zaloga nad više nekretnina prema kojem tvrtka ima dugovanje od 10,8 milijuna kuna prema vlasniku Eduardu Brumenu. Istog dana Pavlic je sklopio i sam sa sobom ugovor o zasnivanju prava zaloga temeljem tražbine od 975 tisuća kuna.
– Iz spomenutih ugovora nije vidljivo kada i kako su nastala Stanoingova dugovanja prema založnim vjerovnicima. Ukoliko su uopće realna, može se pretpostaviti da se radi o tražbinama starijeg datuma s obzirom na to da je račun tvrtke u blokadi godinu dana i jedanaest mjeseci.
Ako je tako, postavlja se pitanje zašto svoje milijunske tražbine nisu osigurali upisom spomenutih tereta puno ranije, odnosno u vrijeme njihova nastanka, a ne tek 25. travnja ove godine, odnosno desetak dana prije podnošenja prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe. Jesu li tada počeli gubiti nadu da će uspjeti postići dogovor sa Stanoingovim vjerovnicima i odlučili (dodatno) osigurati svoje milijunske tražbine?
Naime, potraživanja od strane vlasnika društva Stanoing, članova njegove obitelji, njegovih firmi (Stanoing Inženjering, B&B CONSULTING) i direktora društva Denisa Pavlica kroz upisana založna prava prelaze 50 milijuna kn, navodi u žalbi Zagorje-Tehnobeton te upozorava da su nakon kaznene prijave založna prava naknadno brisana.
Nadalje, ukazuje se da je u trenutku podnošenja prijedloga za predstečajnu nagodbu Stanoing imao samo jednog zaposlenika – Denisa Pavlica koji je na sudu izjavio da je u listopadu zaposlio deset zaposlenika samo za potrebe predstečajnog postupka. Isto tako ukazuje se da je povjerenica predstečajne nagodbe Sanja Kraljek imenovana na prijedlog Stanoinga, čime se stavljaju u nepovoljan položaj vjerovnici koji su zatečeni njezinom tvrdnjom o smanjenju poreznog duga na tri do četiri milijuna kuna, budući da se u Planu i dalje navodi više od 15 milijuna.
– Postavlja se pitanje čija prava štiti FINA i Ministarstvo financija? Vjerovnika ili dužnika, koji je dvije godine u blokadi, prikazuje očito neostvarive planove kako će tvrtku s milijunskim dugovima i s jednim zaposlenikom ponovno postaviti na noge, a za to dobiti kredite od banaka, iako je kod istih zadužen u toj mjeri da su već pokrenule postupke prisilne naplate prodajući nekretnine na kojima imaju zabilježeno založno pravo – pita se u žalbi te konstatira da su dužnici sami sebi postali najveći “vjerovnici” uz potporu Ministarstva financija od kojeg traže otpis svih kamata i 70 posto glavnice.
Izvor:
Foto:
Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.
The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.
Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.
Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.
– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja – istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.
– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.
Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.
– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.
Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.
– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.
U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.
Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj.
Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak.
– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.
Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
