Povežite se s nama

U fokusu

Odluka o stečaju Stanoinga kroz tri dana

Objavljeno:

- dana

Trgovački sud u Varaždinu

Treba li ili ne otvoriti stečajni postupak nad poduzećem s (uglavnom) jednim zaposlenikom čiji je račun u blokadi gotovo dvije godine,  pa i njegovi pravni zastupnici priznaju da postoje uvjeti za stečaj sukladno Stečajnom zakonu, ali i upozoravaju da za stečaj postoji bitna negativna pretpostavka – novi prijedlog za predstečajnu nagodbu, premda je Nagodbeno vijeće FINA-e već odbacilo dva takva prijedloga te sudu nedvosmisleno poručilo da nema „nikakvih zakonskih zapreka za vođenje, odnosno nastavak stečajnog postupka“? Ova (jednostavna) dvojba ostala je nerazriješena nakon ročišta održanog na varaždinskom Trgovačkom sudu gdje je trebalo utvrditi postoje li ili ne uvjeti za otvaranje stečajnog postupka nad Stanoingom.

Kako je podsjetila sutkinja Marija Levanić-Škerbić, mjera osiguranja zabrana raspolaganja imovinom Stanoingu izrečene su još u lipnju, kada je imenovana i privremena stečajna upraviteljica Sanja Kraljek koja je u petak dala izvješće o radu i naknadnim poslovnim aktivnostima nekada najvećeg investitora u stanogradnji i upravitelja zgrada na području sjeverozapadne Hrvatske.

–       Stanonig je do 2011. godine uspješno poslovao s dobiti i podmirivao sve obveze, osim prema poreznoj upravi koja je u prosincu te godine blokirala račun poduzeća.  Zatim kreće blokada i banaka te dolazi do trajne nesposobnosti plaćanja, odnosno insolventnosti, rekla je uvodno Kraljek.

Stanoing je, kako je dodala, ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti 153 milijuna kuna, od čega se 12 milijuna odnosi na građevinske objekte, a ostalo na „materijalnu imovinu u pripremi“. Vrijednost kratkotrajne imovine iznosi 120 milijuna kuna, od čega tridesetak otpada na potraživanja od povezanih poduzetnika i kupaca, a čak 89 milijuna na zalihe. Tu se gotovo isključivo radi o „proizvodnji u tijeku“, odnosno nedovršenim i neprodanim stanovima. 

–       To su podaci iz bilance poduzeća na dan 31. prosinca prošle godine koju je provjerio revizor. Procjena nije napravljena, pojasnila je Kraljek.

Napomenula je da  Stanoing ima i 272 milijuna kuna obveza. Dugoročne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama, prema bilanci, iznose 81 milijun kuna. Kratkoročne 161 milijun kuna,od čega prema dobavljačima 48 milijuna kuna, a isto toliko i bankama, dok ostalo otpada uglavnom na predujmove, depozite i slično. Porezni dug  je blizu osam milijuna, a ostale kratkoročne obveze iznose 16 milijuna kuna.

–       Obveze prema vlasnicima su 20 milijuna kuna. Međutim, nakon sastavljanja izvješća došlo je do promjene stanja tih obveza Stanoinga jer se Eduard Brumen odrekao dobiti, a Denis Pavlic prava na nagradu, tako da su spomenute obveze smanjene za 11,7 milijuna kuna, naglasila je privremena stečajna upraviteljica dodavši da su time i ukupne obveze društva pale na 261 milijun kuna.

Kraljek je također upozorila da je Stanoing podnio tri prijedloga za predstečajnu nagodbu zbog koje je u rujnu zaposleno desetak djelatnika, ali nije mogla predočiti ugovore o radu za koje je rekla da nisu – bitni, ali da je sve po zakonu!?  Dva prijedloga su odbačena, dok se o trećem FINA nije očitovala niti je javno objavljen.

–       Nesporno je da je Stanoing trajno nesposoban za plaćanje, a tražbina predlagatelja Zagorje-Tehnobetona od 24 milijuna kuna je vjerojatna. U stečaju bi, međutim, došlo do rasprodaje imovine, dok predstečajna nagodba omogućava rješavanje vjerovnika, ustvrdila je Kraljek izrazivši žaljenje što već kod prvog prijedloga nije predana potrebna dokumentacija.

Naglasivši da nema zapreke za otvaranje stečaja, pravna zastupnica predlagatelja  Dina Galić upozorila je da su odbačena već dva Stanoingova prijedloga za predstečajnu nagodbu, od čega jedan i pravomoćno.

–       Nije sporno da postoje načelni uvjet za stečaj: insolventnost i vjerojatnost tražbine. No postoji i i bitna negativna pretpostavka za otvaranje stečaja, a to je treći prijedlog za predstečajnu nagodbu iz srpnja koji je podnijet nakon izmjena Zakona o predstečajnoj nagodbi. Zakon nije propisao koliko se puta može podnijeti prijedlog za nagodbu i imam primjere odgoda ročišta dok takvi prijedlozi nisu riješeni, rekao je pravni zastupnik Stanoniga Nenad Slunjski dodavši da se o trećem prijedlogu za nagodbu FINA nije izjasnila niti ga javno objavila.

Naglasivši da negativna pretpostavka ne postoji, pravna zastupnica predlagatelja stečaja upozorila je da je Stanoing nakon izmjena zakona imao mogućnost pokretanja spora pred Upravnim sudom, ali to nije učinio te je time slučaj pravomoćno riješen jer se ne može odlučivati o presuđenoj stvari. Posebno je napomenula da je drugostupanjsko tijelo Ministarstva financija odbacilo žalbu Stanoinga na odluku o odbacivanju prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe nakon stupanja na snagu izmjena zakona. Osim toga, ukazala je na javno objavljeni odgovor FINA-e varaždinskom Trgovačkom sudu od 27. rujna da „nema nikakvih zakonskih zapreka za vođenje, odnosno nastavak stečajnog postupka“.

–       FINA se ne snalazi u novim okolnostima. Za nju je vrijeme stalo jer ne uzima u obzir izmjene zakona, reagirao je pravni zastupnik Stanoinga naglasivši da bi se FINA morala očitovati i o trećem prijedlogu kojeg je trabala objaviti, dok je direktor Stanoinga Denis Pavlic dodao da je zbog potonjeg FINA-u prijavio USKOK-u.

Međutim, kako je upozorila pravna zastupnica predlagatelja, FINA je u odgovoru na poseban upit zašto nije pokrenula stečajni postupak nad Stanonigom nakon odbacivanja prijedloga za stečaj pojasnila da je stečaj već pokrenut temeljem prijedloga Zagorje-Tehnobetona.

Nakon svega, sutkinja nije donijela odluku o (ne)otvaranju stečaja, već je istu najavila kroz tri dana.  Ukoliko sud ne otvori stečaj ni tada, a FINA je rekla očigledno svoje, postavlja se pitanje što će biti sa Stanoingom? Tko će odgovarati za štetu koja nastaje tijekom blokade koja bi, u slučaju neotvaranja stečaja, mogla potrajati godinama?

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

FOTO Varaždin slavi Dan grada, na svečanoj sjednici dodijeljene nagrade i priznanja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Povodom blagdana sv. Nikole u varaždinskom HNK u ponedjeljak, 6. prosinca, održana je svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina.

Sve su pozdravili predsjednica Gradskog vijeća Zdravka Grđan i gradonačelnik Neven Bosilj koji su uručili nagrade i plakete Grada Varaždina.

Dodijeljene su četiri nagrade za životno djelo. Stjepanu Čuseku, dr. med. za postignute rezultate na unaprjeđenju zdravstva te dugogodišnji predani rad u varaždinskoj općoj bolnici na području hitne medicine. Slavenki Majski Cesarec, dr. med. za dugogodišnji i predani rad u promicanju zdravlja te za rezultate od posebnog značaja za unaprjeđenje zdravstva, posebno medicine rada. Nenadu Opačiću za djela od posebnog značaja za unaprjeđenje likovnih umjetnosti i kulture te promicanje vrijednosti grada Varaždina te Ivanu Rukljiću za osobit doprinos u oslobađanju grada Varaždina, promicanje ugleda grada Varaždina te omogućavanje uspostave suvereniteta i izgradnju demokracije u Republici Hrvatskoj.

Nagrade Grada Varaždina otišle su u ruke Aleksandri Saši Božović za najviše zasluge u promicanju znanosti te iznimne rezultate na području matematike, Goranu Mihaliću, posthumno, za izniman doprinos u obrani suvereniteta i stvaranje Republike Hrvatske, očuvanje istine o Domovinskom ratu i doprinos ugledu grada Varaždina te Ireni Vrdoljak, dugogodišnjoj predsjednici Društva multiple skleroze Varaždinske županije za predani rad, humanitarno djelovanje te skrb za osobe oboljele od multiple skleroze i osobe s invaliditetom.

Plaketa Grada Varaždina dodijeljene su Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Biškupec za dugogodišnji doprinos zaštiti ljudi i imovine te promicanje plemenitih ideja na kojima počiva dobrovoljno vatrogastvo, Srebrenki Golubić za 40 godina kontinuiranog uspješnog poslovanja te promicanje obrtništva grada Varaždina, Klubu podvodnih aktivnosti “Drava” Varaždin za 40 godina uspješnog rada i djelovanja na području sporta, posebno ronilačkih aktivnosti, Kulturnom umjetničkom društvu Hrvatske željeznice Varaždin za 90. godina neprekidnog djelovanja u kulturnom životu Grada te Nogometnom klubu Sloboda Varaždin za 90 godina uspješnog rada i djelovanja na području sporta.

Medalja Grada Varaždina otišle su u ruke Sofiji Cingula i Darku Rušecu za ostvarenje iznimno uspješnog projekta očuvanja glazbene ostavštine kompozitora Ivana Padovca, unapređenje glazbene umjetnosti i promociju ugleda grada Varaždina, Udruzi specijalne jedinice policije “Roda” Varaždin za sveukupni izniman doprinos oslobađanju grada Varaždina, obrani Republike Hrvatske te očuvanje istine o Domovinskom ratu, Marijanu Husaku za dugogodišnji predani rad u Gimnaziji Varaždin i uzorne uspjehe u prosvjeti od interesa za Grad Varaždin i šire, Tomislavu Cvetku za dugogodišnji rad i doprinos razvoju gospodarstva i poduzetništva te Rudolfu Kišičeku za izniman doprinos gospodarstvu grada Varaždina koje se ogleda u stvaranju regionalnog trgovačkog lanca, stvaranju novih radnih mjesta i promicanje poduzetništva.

Nastavite čitati

U fokusu

Zagorje-Tehnobeton je varaždinska tvrtka koja je lani ostvarila najveću dobit

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Varaždinu, sjedištu Varaždinske županije, u 2020. godini poslovao je 2176 poduzetnika s 21.003 zaposlenih, što je povećanje broja zaposlenih za 1,5 % u odnosu na 2019. godinu, objavila je FINA.

Znači, FINA je napravila pregled podataka tvrtki koji imaju sjedište baš u Varaždinu.

U 2020. godini, poduzetnici Varaždina iskazali su pad ukupnih prihoda od 1,2 % i ukupnih rashoda od 1,9 % u odnosu na 2019. godinu. S ostvarenih 14,9 milijardi kuna prihoda u 2020. godini, udio poduzetnika Varaždina u ukupnim prihodima županije bio je 54,2 % (27,5 milijardi kuna).

Poduzetnici sa sjedištem u Varaždinu iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u 2020. godini, u iznosu od 571,7 milijuna kuna, što je 19 % više u odnosu na ostvarenu neto dobit u 2019. godini.

Udio poduzetnika sa sjedištem u Varaždinu u 2020. godini u broju poduzetnika Varaždinske županije bio je 50,9 %, u broju zaposlenih 49,7%, u ukupnim prihodima 54,2%, u ukupnim rashodima 54,6%, u dobiti razdoblja 45,8% i u gubitku razdoblja 46,8%.

U razdoblju od 2008. do 2014. godine (iznimka je 2011. godina) iskazan je pad ukupnih prihoda poduzetnika Varaždina, a u razdoblju od 2015. do 2019. godine ukupni prihodi su rasli, s tim da u 2019. godini (15,2 milijarde kuna) još nije dostignuta razina ukupnih prihoda ostvarenih 2008. godine (17 milijardi kuna). U 2020. godini ostvareno je 14,9 milijardi kuna ukupnih prihoda.

Među poduzetnicima sa sjedištem u Varaždinu, na prvom mjestu po visini ostvarenih ukupnih prihoda u 2020. godini, bila je VINDIJA d.d. s 3 milijarde kuna. Društvo je sa 1128 zaposlenih ostvarilo 19,9 % ukupnih prihoda svih poduzetnika grada Varaždina.

Druga po visini prihoda bila je KOKA d.d. s 1,3 milijarde kuna, koja je ostvarila 8,6 % ukupnih prihoda svih poduzetnika Varaždina.

U 2020. godini, najveću dobit razdoblja od 59,3 milijuna kuna ostvarilo je društvo ZAGORJE-TEHNOBETON d.d. s 236 zaposlenih (udio od 8,4% u dobiti razdoblja poduzetnika u Varaždinu).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje