ŽUC
Iako na vrhuncu ljetne sezone, Županijska uprava za ceste dobrim dijelom radova sanira i posljedice zime. Jer, uz redovite ljetne poslove – prema kalendaru ŽUC-a započete od kraja ožujka – na 940 kilometara županijskih cesta, tek se sada mogu sanirati posljedice koje zima ostavlja za sobom.
Tako se paralelno grade nove dionice, nogostupi, postavlja cestovna signalizacija, ali i saniraju klizišta ili druga oštećenja uzrokovane zimskim vremenskim uvjetima. Treća aktivnost je redovno održavannje cesta.
– Nalazimo se u špici ljetnog održavanja cesta, radi se po cijeloj županiji. Poslovi se odrađuju u skladu s proračunom – veli ravnatelj ŽUC-a Tomislav Osonjački.
Kad su sredstva u pitanju, sve također ovisi o zimi. Jer, proračun Županijske uprave za ceste iznosi oko 50 milijuna kuna. Zimska služba obično „košta“ najmanje osam milijuna kuna – ako se zimi mora potrošiti previše, manje ostane za ljeto i obrnuto. Ipak, radi se užurbano i planira se investirati u skladu s planom. – Koliko imamo, moramo rasporediti. Najvažnija je kvaliteta i zadržavanje stadarda na području cijele županije. Znači, ravnomjerno raditi na cijelom županijskom području. Trenutno se radi na više mjesta. Primjerice u Ludbregu, Jakopovcu, u Oštricama na području Novog Marofa, u Svibovcu………, govori Osonjački.
Istovremeno, ŽUC marljivo sanira i što više klizišta jer ukoliko ostanu nesanirana veća je opasnost da će iduće sezone i manje nevrijeme biti dovoljno da ih pokrene. – Jedno od većih klizišta saniramo na području Općine Cestica dok je u planu sanacija još nekoliko klizišta na području Kameničkog podgorja, Ivanca,Varaždinskih Toplica, Halića…nabraja Tomislav Osonjački. Za sanaciju klizišta također očekujemo podršku države. – Saniranje klizišta je jako skup posao. Ovogodišnja je sanacija do sada koštala oko milijun kuna. Jer, uspjeli smo ranije sanirati klizišta na području Ljubešćice, Brezničkog Huma, Bednje, Vinice… Zakon nalaže što se mora odraditi u zimskoj službi, a postoje i pravilnici koji govore što se i u kojemu vremenu mora napraviti. U krajnjem slučaju uvijek imamo mogućnost zatvaranja ceste, ako mislimo da je sigurnost u pitanju, priča. Ljetno održavanje je ona treća stavka u redovitom poslovanju. – Stalno održavanje uključuje krpanje rupa, košnju trave, održavanje kanala, siječu granja…. Toplo vrijeme u kombinaciji s kišom uzrokuje pojačani rast trave. i općenito vegetacije. Djeluje benigno, ali nije, niti je trošak zanemariv, priča ravnatelj. Kad govori o travi i svemu što raste uz ceste u istoj rečenici, laiku neće baš biti jasno kakve veze ma jedno s drugim. Misli se na onu travu koja raste uz rub ceste i premda ćemo prvo pomisliti da, osim što izgleda neuredno, i nije od neke presudne važnosti za sigurnost na cesti, još jedna greška. – Trava mora biti podšišana ne zbog vizualnog izgleda ceste već i sigurnosnih razloga, prvenstveno preglednosti ruba, saznajemo.
Tijekom najtoplijeg dijela godine, ljeta, slijedi „povlaćenje“ novih asfaltnih dionica, „presvlači“ se postojeći asfalt…- U Sudovcu je gotova cesta prema Vukšincu na području Koprivničko-križevačke županije, završen je višegodišnji projekt zaobilaznice Čičkovine – preusmjeravanje kamionskog projekta oko samoga mjesta. U planu je proširenje ceste 2076, Ludbreg – prema Kapeli i Malom Bukovcu, krenuli su radovi u Turčinu na području Općine Kneginec i Tomaševca u općini Sv. Ilija. Krenuli su radovi u Vidovcu, a uskoro kreću i u Sv. Đurđu.
Saniranje klizišta je jako skup posao. Ovogodišnja je sanacija do sada koštala oko milijun kuna
Radi se dosta. Realna potreba je, naravno za mnogo više zahvata, ali smo ograničeni realnim pročunom. Ipak, mislim da i ovako naše ceste nisu u tako lošem stanju i da uspijevamo potrebe prilagoditi proračunu. Najvažnija je sigurnost ubog čega valja znati odrediti prioritete, što uvjeren sam, uspijevamo, veli Osonjački. Ove je ljetne sezone odrađeno ili se još radi sigurno 15-ak kilometara cesta sa većim zahvatima – proširenjima, nogostupima, sve u svemu povećavanje sigurnosti u prometu.
Za sigurnost ništa manje nije bitna niti signalizacija – Postavljanje znakova, primjerice, oprez škola“ vrlo je važno, uskoro trebamo odraditi i semaforizaciju u Beretincu na dolasku iz smjera Varaždina. Kako bi sve fukcioniralo i stiglo biti odrađeno na vrijeme na poslovima koje financira Županijska uprava za ceste radi više desetaka ljudi. – Jasno, ta brojka varira o obimu posla, priča Tomislav Osonjački. – Bitno je reći da smo zadnjih godina u suradnji s Knegincom i Jalžabetom „povukli“ cijelu cestu kroz poslovne zone Kneginec i Jalžabet, kao temelj za njihov razvoj. Naravno da je za sadašnje funkcioniranje, prvo trebalo napraviti cestu kako bi investitor, kao osnovno uopće mogao do svoje parcele, govori. Na pitanje može li izdvojiti najveće probleme što se županijskih cesta tiče, Osonjački bez razmišljanja odgovara – Klizišta su vječni problem. Potpuno razumijem ljude koji su nezadovoljni što se ne saniraju sva klizišta odjednom, ali jasno da to nije moguće. Uvijek postoje prioriteti.Želim reći svim stanovnicima na području gdje su klizišta kako su ona evidentirana i mi se maksimalno trudimo što raniju sanaciju. Sigurno se ne može dogoditi da „zaboravimo“. Idemo po redu i u skladu s mogućnostima rješavamo problem.
Potrebe se uspijevaju prilagoditi proračunu
Interventne stvari su interventne, ostale čekaju red. Suradnja s lokalnim vlastima je jako bitna jer jedino tako možemo funkcionirati i omogućiti što sigurnije odvijanje prometa na, iznova napominjem – gotovo 940 kilometara županijskih i lokalnih cesta Varaždinske županije.
Izvor:
Foto:
U čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca u Lepoglavi, gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić potpisao je 6. svibnja ugovore s udrugama civilnog društva koje su na temelju natječaja ostvarile financijsku potporu Grada za svoje projekte i programe u 2024. godini.
Grad Lepoglava za udruge izdvaja više sredstava nego neka veći gradovi pa je tako ove godine za udruge civilnog društva u proračunu predviđeno 55.000 eura.
Gradonačelnik Marijan Škvarić rekao je kako su udruge civilnog društva jako bitan segment razvoja grada, a to potvrđuje i činjenica da se na natječaj svake godine javi velik broj udruga.
– Ove godine potpisani je Ugovor s 34 udruga koje su dobile sredstva u iznosima od 200 do 5100 eura. Ono što je specifičnost Grada Lepoglave je da se na natječaj ne javljaju samo udruge s područja grada Lepoglave, već i iz Varaždina i Ivanca. Tako nam se ove godine prijavilo pet udruga s područja grada Ivanca koje su dobile sredstva. Uvjeti za prijavu su da su članovi udruga s područja grada Lepoglave i da se većina projekata i programa odvija na području grada Lepoglave – istaknuo je Škvarić.
Gradonačelnik vjeruje kako će te 34 udruge koje će dobiti sredstva i koja će im biti uplaćena kroz dva tjedna, svojim aktivnostima i sadržajima, ne samo obogatiti cjelokupni sadržaj grada, nego i njihove interese koje su programima definirali.
Treba napomenuti kako Grad Lepoglava osim za udruge civilnog društva, izdvaja sredstva i za sportske udruge u iznosu od 250.000 eura te za vatrogastvo 120.000 eura. Naglasilo se je i nastojanje za osiguravanje prostora za rad udruga, što bi se riješilo dobivanjem nekoliko zgrada koje su u državnom vlasništvu.
Na dodijeli ugovora prisutan je bio i predsjednik Gradskog vijeća Grada Lepoglave Robert Dukarić koji je naglasio kako se u odabiru gledalo da sve udruge dobiju dio sredstava.
– Grad Lepoglava je i dalje vodeći što se tiče udruga i donacije sredstava, ali ćemo iduće godine pokušati podići kriterij kako bi bili i zadovoljniji. Nadam se da ćete dobivena sredstva iskoristiti i najbolje prezentirati vaše udruge na najbolji mogući način – rekao je Dukarić.
Predsjednik udruge HVIDRA Ivanec Vjekoslav Špac kazao je kako su na natječaj prijavili memorijalni turnir koji već godinama traje u Žarovnici i Jerovcu te je zahvalio gradonačelniku na dugogodišnjoj suradnji, jer osim na ovome s Gradom Lepoglavom surađuju i na otvaranju Muzeja Domovinskog rata u Ivancu.
Gradu Lepoglavi i gradonačelniku Marijanu Škvariću zahvalila se na odobrenim sredstvima i predsjednica Udruge umirovljenika Lepoglava Marija Varović koja je istaknula kako će im ova sredstva omogućiti održavanje radionica u školi, ali i zajedničkom druženju mladih i starih kao i na samom radu udruge.
Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, obilježava se 08. svibnja u čast Henryju Dunantu, utemeljitelju Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a proslavom ovoga dana u Republici Hrvatskoj započinje i obilježavanje Tjedna Crvenog križa 8.-15. svibnja.
Društvo Crvenog križa Varaždinske županije tim povodom organizira niz aktivnosti. Jedno od događanja bit će prezentacija pružanja Prve pomoći unesrećenim osobama, odnosno upoznavanje sa pravilnim postupkom reanimacije. Tom prigodom, građani će se moći upoznati sa aktivnostima, radom i djelovanjem Crvenog križa.
Prisutnima će biti dostupno besplatno mjerenje vrijednosti šećera u krvi i krvnog tlaka.
Svrha obilježavanja Tjedna Crvenog križa je promicanje djelatnosti Crvenog križa i na taj način približavanje svih oblika pomoći našim korisnicima i osobama u potrebi te ovim putem svim djelatnicima, volonterima, članovima, korisnicima, simpatizerima i prijateljima Crvenog križa čestitamo Svjetski dan crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Pozivamo sve građane da dođu 08.05.2024.godine na Franjevački trg, ispred Grgura Ninskog u vremenu od 9,00 do 12,00 sati, na druženje uz kavu i sokove.
Očuvajmo humanost, spoznajmo važnost solidarnosti i zamislimo koliko bi svijet bio bolji kada bi svatko od nas dao svoj doprinos.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
