FOTOGoran Šafarek

Krajem ožujka 2011. godine u mađarskom gradu Gödöllőu, na sastanku ministara zaštite okoliša Europske unije, potpisana je deklaracija o pripremi uvjeta za osnivanje prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između pet zemalja, Hrvatske, Austrije, Slovenije, Mađarske i Srbije.

Samo godinu dana kasnije, 11. srpnja, (prošli tjedan obilježena je sedma godišnjica, nap.a.) UNESCO radi konačni korak i proglašava prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Odmah potom, iste godine hrvatsko-mađarski prekogranični Rezervat biosfere proglašen je na 24. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća UNESCO-vog programa „Čovjek i biosfera“ u Parizu. Srbija se pridružila 2017. godine upisavši Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“, a isto je učinila i Slovenija 2018. godine pridruživši  nacionalni Rezervat biosfere „Rijeka Mura“.

U Hrvatskoj su zasad dva rezervata biosfere

Posljednja u nizu je Republika Austrija, kojoj je 19. lipnja ove godine potvrđeno proglašenje Rezervata biosfere „Donja dolina Mure“ na području Štajerske, čime su i formalno zadovoljeni uvjeti za formiranje pentalateralnog rezervata biosfere, prvoga takve vrste u svijetu.

Rezervati biosfere nisu stroga kategorija zaštite prirode, nego priznanje kojim UNESCO prepoznaje ona zaštićena područja diljem planeta Zemlje koja u svojoj viziji imaju i dobrobit lokalnog stanovništva putem koncepta tzv. održivog razvoja. Svjetska mreža rezervata biosfere broji blizu 700 zaštićenih područja prirode. U Hrvatskoj su zasad proglašena dva: Velebit i Mura-Drava-Dunav.

Upravo je ovaj potonji važan za kontinentalnu Hrvatsku odnosno za njezin krajnji sjever po kojem protječu tri spomenute rijeke.

– Regionalni park Mura-Drava i Park prirode Kopački rit trebaju se i dalje čuvati sukladno najboljoj praksi upravljanja zaštićenim područjima. Pečat rezervata biosfere donijet će im veću prepoznatljivost na globalnoj razini i veću mogućnost umrežavanja s takvim područjima diljem svijeta. U Hrvatskoj su zasad dva rezervata biosfere, ali treba uložiti dodatne napore da ta dva područja postanu uistinu ono što rezervat biosfere podrazumijeva: svojevrsni poligon za unapređenje koncepta održivog razvoja. Pritom Republika Hrvatska zasad ne izdvaja dodatna sredstva za upravljanje postojećim rezervatima biosfere, nego se pouzdaje u rad svih javnih ustanova za zaštitu prirode koje postoje na tom području – kaže Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove „Međimurska priroda“.

Dugoročna zaštita područja rezervata

– Proglašenje austrijskog rezervata biosfere na Muri posljednji je komad slagalice koji omogućava zajedničku nominaciju Hrvatske, Austrije, Slovenije, Mađarske i Srbije za jedinstveni pentalateralni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Ministarstva za okoliš, World Wildlife Foundation (WWF) i drugi partneri za zaštitu prirode iz svih pet zemalja proteklih 20 godina teže dugoročnoj zaštiti ovoga područja putem rezervata biosfere, prvoga te vrste na svijetu. Donje dionice triju rijeka i njihova poplavna područja, koja se protežu kroz pet već spomenutih zemalja, čine jedan od najbogatijih i najraznolikijih krajolika u Europi – istaknula je Ivana Korn Varga iz WWF-a Adria.

Komentari

Komentara

loading...