Varaždinska županija je najsigurnija županija u Hrvatskoj i jedna od najsigurnijih regija u Europskoj uniji, istaknuto je na danas održanoj sjednici Savjeta za sigurnost prometa na cestama Varaždinske županije.
– Dok smo 2010. godine u Varaždinskoj županiji imali 16 poginulih osoba u prometnim nesrećama, u 2020. godini su poginule četiri osobe. Time smo broj smrtno stradalih na prometnicama u deset godina smanjili za 75 posto. Stopa smrtno stradalih na cestama u našoj županiji iznosila je 2,3 poginule osobe na 100.000 stanovnika, čime smo županija s najmanjom stopom smrtno stradalih u prometu u Hrvatskoj. Ako znamo da je cilj Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH od 2011. do 2020. godine bio smanjiti broj poginulih za 50 posto, onda je jasno da smo mi zacrtane ciljeve ostvarili. Ovo su rezultati rada ne samo Policijske uprave, Savjeta za sigurnost prometa, Županijske uprave za ceste i Hrvatskih cesta, nego i Županije te svih gradova i općina – istaknuo je Zvonimir Sabati, predsjednik Savjeta za sigurnost prometa na cestama Varaždinske županije.
Rezultat je to niza akcija, ali i ulaganja u cestovnu infrastrukturu provedenih od 2001. godine, kada je Savjet počeo s radom, napomenuo je.
– Uz podjelu edukativnih brošura, promotivnih letaka, rekvizita kao što su svjetleći prsluka u osnovnim školama, organiziranje edukativnih predavanja i uključivanje prometne jedinice mladeži, važan je bio i ogroman program modernizacije cesta, tzv. betterment, kojim su Hrvatske ceste modernizirale državne prometnice i gradile biciklističke staze. U posljednjem desetljeću uređen je veći broj rotora te su postavljeni pametni semafori. Istovremeno, ŽUC intenzivno radi na poboljšanju cestovne infrastrukture održavajući svojih 940 kilometara županijskih i lokalnih cesta kroz naseljena mjesta. Zahvaljujući svemu tome se danas možemo pohvaliti iznimno dobrim rezultatima u povećanju sigurnosti prometa na cestama Varaždinske županije, a cilj je nastaviti s ovakvim trendom te pokušati ostvariti još bolje rezultate daljnjim smanjenjem prometnih prekršaja te dodatnim poboljšanjem prometne infrastrukture – naveo je Sabati nakon posljednje sjednice Savjeta u ovom mandatu.
– Zahvaljujem svim sudionicima u prometu koji su na području naše županije bili uzorni vozači, kao i svima koji su uključeni u održavanje sigurnosti cestovnog prometa. Kad smo 2010. u Policijskoj upravi proučavali Nacionalni program, mnogi moji kolege su smatrali da neće biti moguće ostvariti postavljene ciljeve. Međutim, ne samo da smo u Varaždinskoj županiji to uspjeli, nego smo u 2020. godini bili i najbolji u Hrvatskoj. S četiri poginule osobe na 176.000 stanovnika smo među najboljima u Europskoj uniji. Švedska ima najmanji broj poginulih, 2,2 na 100.000 stanovnika, dok je Varaždinska županija u 2020. imala stopu od 2,3. Moramo biti ponosni na ove rezultate, ali oni nas obvezuju da radimo još kvalitetnije. Uvjeren sam da ima prostora za povećanje sigurnosti na cestama kako bi u našoj županiji bilo još manje stradalih, a pogotovo poginulih osoba u prometu – istaknuo je Danijel Posavec, voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU varaždinske.
Posebno je istaknuo dobru suradnju s građanima zahvaljujući kojoj je saniran veliki broj opasnih mjesta, crnih točaka u prometu.
– Najsretniji smo kada nakon sanacije crne točke više nema poginulih osoba. Primjer toga je jugozapadna obilaznica grada Varaždina, na kojoj je, sukladno našem prijedlogu, postavljena dodatna oprema i signalizacija. Po cijeloj dionici na mjestima pune crte postavljena je vibrirajuća traka, što nije iziskivalo velika ulaganja, a zaustavilo je smrtna stradavanja. Drugi primjer je raskrižje s kružnim tokom prometa u Lipovniku (Klenovnik). Prije izgradnje kružnog toka u pet godina smo imali 10 poginulih osoba, pri čemu su analize pokazale da ih najčešće izazivaju osobe koje se vraćaju iz bolnice u Klenovniku, nakon što su primile loše vijesti o teškoj bolesti bližnjih. Nakon izgradnje rotora, nismo imali niti jednu poginulu osobu. To su samo najosnovniji primjeri da se puno toga može poboljšati – naveo je Posavec.
U novom Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021. – 2030. godine cilj će biti daljnje smanjivanje smrtno stradalih za 50 posto, a Posavec je uvjeren da je u Varaždinskoj županiji to moguće. – Zašto smo najbolji? Zato jer imamo jako dobru suradnju s upravljačima cesta, jedinicama lokalne samouprave, a imamo i sigurnija vozila. Sustavno radimo po preventivnim planovima i provodimo preventivne aktivnosti od dječjih vrtića preko škola i na kraju završavamo s auto-školom. Proaktivnim postupanjem nastojimo spriječiti da se prometna nesreća uopće dogodi, a kada se dogodi, pomno je analiziramo i izvlačimo pouku što napraviti da se takva nesreća više ne događa – zaključio je.
Nekad tekstilni div i ponos cijelog ovog kraja, a danas tvrtka koja vapi za slamkom spasa. Odgovor na pitanje kako je Varteks došao do stanja u kakvom je danas, kad preostali radnici strahuju hoće li dobiti plaće, a borba za opstanak postaje sve veći izazov, treba potražiti godinama unazad.
Varteks, koji je osnovan davne 1918. godine, prošlog je tjedna opet završio u blokadi, na sreću kratkotrajnoj. To je bila peta po redu blokada u posljednjih šest godina. Varteks je ove godine bio blokiran i 19. ožujka, no samo na jedan dan.
Početkom travnja došlo je do obustave rada jer plaće za veljaču nisu bile u cijelosti isplaćene. Navedeni problem uskoro je riješen isplatom većine plaća.
Dokapitalizacija
Potom su dva člana Nadzornog odbora dali ostavke, a Uprava je predložila dokapitalizaciju i povlačenju dionica sa Zagrebačke burze.
Povlačenje dionica s burze članica Uprave Jelena Bošnjak opravdala je ciljem pojednostavljivanja poslovanja i postizanja uštede od skoro 50.000 eura na godišnjoj razini.
No, kako je do ovoga došlo?
Praktički se gotovo dva desetljeća nije ulagalo ni u ljude, a ni imovinu. Baš naprotiv, prodani su strojevi koji su mogli jamčiti napredak u tekstilnoj industriji, a do 2018. godine nagomilano je nevjerojatnih 800 milijuna kuna duga. Dugovi su se gomilali unatoč tome što su prodane i vrijedne nekretnine. Zoran Košćec, predsjednik uprave Varteksa od 2005. do 2018, završio je na optuženičkoj klupi, teretilo ga se za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, a vezano za slučaj prodaje robne kuće u Beogradu. Ukratko, objekt od dvije tisuće kvadrata prodan je za 670.000 eura, iako je cijena bila 1,6 milijuna eura. Novi vlasnik istu je nekretninu u studenom 2007. prodao za iznos od 2.350.000 eura…
Ljudi i imovina
Varteks može spasiti jedino vlasnik koji će ulagati, govorili su nam članovi Uprave s kojima smo razgovarali u zadnje dvije godine. Nakon ulaska Nenada Bakića i dokapitalizacije 2018. godine naziralo se svjetlo na kraju tunela.
– Bez obzira tko što mislio o Bakiću, slagali se s njim ili ne oko nekih stvari, taj je čovjek uložio svoje novce – govore nam dobro upućeni u poslovanje Varteksa.
Nenad Bakić je 2018. godine za 20 milijuna kuna, odnosno 46,69 % dionica, postao većinski vlasnik Varteksa. Iduće, 2019. godine preuzeo je mjesto predsjednika Uprave tvrtke. Isticao je tada da je njegov plan u potpunosti financijski stabilizirati kompaniju, povećati produktivnost, broj radnika i njihove plaće. No, s pandemijom koronavirusa stigli su i problemi za varaždinsku tvrtku.
Prvo je 2022. godine ustupio svoju tražbinu prema Varteksu. U razgovoru za Regionalni tjednik tada nam je rekao kako smatra da Varteks i dalje ima potencijala. Podsjetio je i kako banke jednostavno nisu htjele pratiti ulaganja.
– Kad bih ja ulagao u tu tvrtku, banke bi isisale taj novac, što je nevjerojatno. Recimo, prodamo neko zemljište i umjesto da novac ostane Varteksu, one bi odmah sjele na njega. Posebno je zanimljiva uloga Hrvatske banke za obnovu i razvoj koja je, dok sam ja ubacivao novac za plaće, pohlepno naplatila drugi dio izvoznog kredita pri prvom dotoku novca ‘jer im je malo smanjeno osiguranje’ u trenutku najgore krize – govorio je tada Bakić.
Novi vlasnici
U travnju prošle godine prodao je dionice Varteksa. Tada je u vlasničku strukturu ušao Marko Vučijević s 24.91 posto dionica. Potom, mjesec dana kasnije, preostale dionice od Bakića je kupio Antonio Popić. Postao je vlasnik 10,67 posto dionica. Popić je stekao još oko 4 posto dionica.
Međutim, ovih dana i Vučijević i Popić prodali su svoje dionice.
Antonio Popić svojih 749.859 dionica koje predstavljaju 14,92 posto glasačkih prava prodao je Igoru Mešiću iz Varaždina. Marko Vučijević koji je do sada bio najveći dioničar, prodao je svojih 1.252.090 dionica koje predstavljaju 24,91 posto glasačkih prava. Kupila ih je mlada modna dizajnerica Karla Ćorluka po cijeni od 0,08 centi po dionici, odnosno za 100.167 eura. Ćorluka je od prosinca članica Nadzornog odbora Varteksa. Među većim dioničarima Varteksa je i IT poduzetnik poduzetnik Stjepan Čajić koji kontrolira 24,9 posto udjela.
Varteks je ovih dana na Burzi objavio kako je njihova revizorska kuća odbila sklopiti ugovor s njima, zbog čega neće na vrijeme moći objaviti godišnji financijski izvještaj za 2023. godinu i za 1. kvartal 2024. godine. Na izvanrednoj glavnoj skupštini koja će se održati 21. svibnja 2024. godine u planu je izbor novog revizora.
Plan nove Uprave je dokapitalizacija zbog prikupljanja neophodnog kapitala za očuvanje društva i radnih mjesta, budući da još uvijek posluju s gubicima.
Tako će na spomenutoj Glavnoj skupštini jedna od točaka biti odluka o dokapitalizaciji poduzeća za oko 100 tisuća eura. No, temeljni će kapital biti smanjen sa 6,7 mlijuna eura na oko 300 tisuća eura. To se radi, navodi se u obrazloženju, zbog pokrića gubitaka poduzeća iz prethodnih razdoblja. Također, spojit će se dionice, za 174 starih izdat će se jedna nova, bez nominalnog iznosa.
Stogodišnja tradicija
Počeci Varteksa datiraju iz 1918. godine kada je osnovana Tekstilna tvornica Varaždin. Proizvodnja vunenog prediva i tkanina započinje 1922., a 1926. godine se proizvodnja širi na izradu odjevnih predmeta, a već 1929. se otvara prva prodavaonica.
Tvornica do 1948. nosi naziv Tekstilna industrija d.d. Varaždin ili skraćeno Tivar.
Kroz stogodišnju tradiciju Varteks je stvarao modu i postao sinonim za klasičnu eleganciju, a u varaždinskim pogonima proizvodila se odjeća i za najveće svjetske brandove kao što su Hugo Boss, J.Lindeberg i Zadig & Voltaire. Možda najpoznatija suradnja bila je ona s Levi’s®om.
Rasprodali imovinu
Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 1000 radnika.
Prije dokapitalizacije, poslovanje Varteksa bilo je katastrofalno. Tvrtku je 13 godina vodio Zoran Košćec i od 2005. do 2018. godine, nagomilao više od 800 milijuna kuna duga. Prošao je postupak predstečajne nagodbe, a da bi se namirili vjerovnici, tvrtka je rasprodavala vrijednu imovinu.
Prodali su sve velike trgovačke zgrade u svim velikim gradovima, poput zgrade Varteksa na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Ta je zgrada, samo koju godinu ranije, bila potpuno renovirana. Nekretnine koje nisu uspjeli prodati stavljene su pod hipoteke bankama.
Ljudi rade za minimalac, a dugovi se gomilaju
Problem je i što ljudi u Varteksu rade za minimalac, i tako već dva desetljeća. Nije se ulagalo ni u nove tehnologije, a ni u nova znanja, a samim time Varteks je kroz godine postao sve manje konkurentan.
Paralelno s tim, godinama se gomilaju dugovi, a uz hipotekarne utege prema bankama, tvrtka se stalno bori s pokrivanjem troškova iz operativnog poslovanja koji su stvoreni prema dobavljačima u prijašnjem razdoblju.
Ovrha Porezne i Grada Varaždina
Varteks je u zadnjih nekoliko godina više puta bio u blokadi. Tako je pred dvije godine blokiran nakon što ga je ovršila Porezna uprava, a potom i Grad Varaždin.
Ipak, Grad Varaždin je ubrzo ovrhu povukao.
– Na temelju apela tvrtke i s obzirom na cjelokupnu socijalnu situaciju i financijske probleme u kojima se Varteks našao, uzevši u obzir da je Varaždin dio dugovanja u visini od 1,2 milijuna kuna naplatio, odlučili smo povući s naplate koja je stavljena na Finu rješenje o ovrsi u iznosu od otprilike pola milijuna kuna – pojasnio je pred dvije godine gradonačelnik Bosilj nakon deblokade računa Varteksa.
No, to nije bio kraj sage. Samo tri mjeseca poslije, u rujnu 2022. godine Grad Varaždin i Kaufland raskidaju ugovor jer se vjerovnici nisu dogovorili. Varteks je pak Gradu Varaždinu u ime preostalog duga ponudio dvije zgrade; bivšu krojačnicu i zgradu bivše pripreme konfekcije.
Krajem 2022. godine vjerovnici su ipak postigli neki kompromis te je Kaufland kupio zemljište. Trgovački centar u međuvremenu je izgrađen, ali problemi za Varteks time nisu završili.
Strateški projekt Vlade
Vlada je u lipnju 2021. godine ˝Varteks kvart – urbanu regeneraciju˝ proglasila strateškim projektom.
To ne znači, kako mnogi tumače, da se Vlada na bilo koji način obvezala financirati dubioze Varteksa. Isto tako ni jedna državna ili lokalna javna institucija nije dužna financirati dugove privatne tvrtke. Strateški projekt podrazumijeva lakše i brže ishođenje papirologije i lakši prolaz kroz birokratske prepreke.
Prva faza projekta podrazumijevala je realizaciju sjevernoga kružnog toka na Zagrebačkoj cesti s pristupnom prometnicom, uključivo svu pripadajuću komunalnu infrastrukturu, a druga realizaciju južnoga kružnog toka i srednjeg “T” raskrižja na Zagrebačkoj cesti te preostalog dijela prometnica s komunalnom infrastrukturom. Prva faza je dakle riješena, a u međuvremenu izgrađen je i Kaufland.
Unutar područja obuhvata zone Varteksa, kako stoji u odluci Vlade, planiraju se ujedno i zahvati uklanjanja neaktivnih građevina, koji imaju za cilj stvaranje pretpostavki za novu gradnju, čime se postižu uvjeti za funkcionalnu urbanističku i arhitektonsku rekonstrukciju cijele zone.
– Kao posljedica realizacije tog strateškog projekta stvorit će se uvjeti za transformaciju postojećih središnjih dijelova zone koji će ostati u postojećoj funkciji tekstilne i modne industrije, kao i za izgradnju novih građevina, s naglaskom na javnim sadržajima i funkcijama od osobite važnosti za lokalnu zajednicu. Projekt će, uz ostalo, i znatno pridonijeti održavanju i razvoju poslovanja Varteksa te očuvanju postojećih radnih mjesta – objasnili su tada u Vladi. Kako će se dalje stvari odvijati ovisi o Varteksu, odnosno Upravi i dioničarima.
Čini se kako je dogovorena i podjela resora u Vladi između HDZ-a i Domovinskog pokreta.
Kao nepoznanica ostaju tek imena ministara.
Prema neslužbenim informacijama Slobodne Dalmacije, u novoj Vladi premijera Andreja Plenkovića neće biti mjesta za Šibenčanina Ivana Malenicu, dojučerašnjeg ministra pravosuđa i uprave koji je nosio koalicijsku listu predvoođenu HDZ-om u 9. izbornoj jedinici.
Kako se može čuti, razlog tome nije Plenkovićevo nezadovoljstvo Malenicom, već činjenica da DP želio barem dio mega Ministarstva gospodarstva kojemu je na čelu bio premijerov “libling” Damir Habijan.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
