Centar za istraživanje Međimurja osnovan je prije nešto više od dviju godina na inicijativu Janje Kovač i Zorana Turka.

Nedavno su održali izbornu sjednicu Skupštine, na kojoj nije bilo većih promjena – predsjednik Centra i dalje je Turk, potpredsjednica Maja Žvorc, a tajnik Ivan Vuk.

Centar je osnovan s ciljem okupljanja istraživača i entuzijasta raznih profila i struka s područja Međimurja, odnosno s Međimurjem u fokusu – od povjesničara, etnologa, povjesničara umjetnosti, jezikoslovaca pa do stručnjaka za zaštitu okoliša, stručnjaka za energetiku i djelatnika iz područja razvoje visoke tehnologije, ekonomista i vodećih ljudi raznih međimurskih udruga i ustanova.

Prošlost i sadašnjost

Postojanje takve udruge osobito je važno uzme li se u obzir činjenica da između Mure i Drave ne postoji znanstvenoistraživačka institucija koja se bavi istraživanjem prošlosti i sadašnjosti u skladu sa suvremenim istraživačkim pristupima.

– Centar trenutačno okuplja 15-ak članova, a kako sada postojimo već više od dviju godina, na nas se više ne odnose neka ograničenja koja uvjetuju određeno vremensko djelovanje udruge, što znači da možemo biti partner i na projektima financiranih iz fondova Europske unije, što kod prošlih poziva nije bio slučaj. Ideja za projekte nam nikako ne nedostaje.

U tijeku je rad na zborniku o nesrećama, odnosno krizama tijekom povijesti Međimurja, u kojem će se naći i s današnjeg aspekta osobito zanimljiva tema o pandemiji koronavirusa koja je harala 1890. godine – objašnjava predsjednik Centra Zoran Turk, ujedno ravnatelj Centra za kulturu “Rudar” u Murskome Središću, u kojem je službeno smješten i CIM, te mnoge druge pandemije, vojni upadi i slične, po stanovništvo pogubne, pojave.

Osim toga, u suradnji sa Župom Marije Magdalene u Štrigovi, čakovečkim Ogrankom Matice hrvatske, “Hieronymianumom” – Centrom za istraživanje djela i misli sv. Jeronima i Varaždinskom biskupijom, obradit će tematiku mjesta štovanja i tradicije velikoga crkvenog oca svetog Jeronima, s obzirom na činjenicu da u Štrigovi postoji crkva posvećena sv. Jeronimu s poznatim freskama Ivana Rangera, a neke od teorija o rodnome mjestu toga sveca, Stridonu, smještaju ga upravo u to gornjomeđimursko mjesto.

Znanost i tradicija

– Štrigova je još od sredine 15. stoljeća u zapadnom svijetu poznata po tradiciji o rođenju svetog Jeronima, tradiciji koja je očuvana sve do danas. Dok stvarno mjesto rođenja sv. Jeronima vjerojatno nikad neće biti znanstveno potvrđeno, sasvim sigurno će biti zanimljivo saznati kako je sam kult došao u mjesto srednjovjekovne utvrde, kako se stoljećima održavao i kako se odrazio na lokalno stanovništvo.

Sadašnji štrigovski župnik dr. sc. Kristijan Kuhar također nam pritom pruža važnu podršku – osim što je teolog, on je i medievist, znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu u Zagrebu, a svoj je znanstveni rad posvetio istraživanju hrvatskoglagoljskih liturgijskih i neliturgijskih tekstova. Do jeseni ćemo prikupljati tekstove, a potom slijedi faza recenzija. Priča o svetom Jeronimu krije veliki turistički potencijal.

Htjeli bismo da nam izdavanje zbornika postane redovita djelatnost: cilj nam je postati ugledna znanstvena udruga, a možda s vremenom i nešto više od toga! – dodaje Turk uz napomenu da se radi o sporom i višegodišnjem procesu.

Ciklus predavanja

U travnju će članovi Centra za istraživanje Međimurja u CZK-u “Rudar”, nakon što završi ciklus putopisnih predavanja Planinarskoga društva “Bundek”, organizirati ciklus predstavljanja rezultata svojih istraživanja, dok će na koncu promovirati i sam zbornik o krizama na tlu Međimurske županije.

– Nadamo se da ćemo svake godine uspjeti provesti istraživanje na određenu temu i potom održati niz predavanja. Naša je ekipa složna i razumna, s nogama koje su čvrsto na zemlji: želja nam je stvoriti dobre temelje i bazu za neko buduće vrijeme u kojem možda u međimurskom kraju bude djelovala znanstvena ustanova – zaključuje Zoran.