Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga nakon što su 1999. godine Ujedinjeni narodi službeno potvrdili taj dan kao Međunarodni dan sprječavanja nasilja nad ženama.

U znak sjećanja i poštovanja prema sestrama Mirabel koje su brutalno ubijene zbog njihove aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu.

Nasilje nad ženama problem je pandemijskih razmjera jer najmanje jedna od tri žene na svijetu je bila premlaćena, prisiljena na seksualne odnose ili na drugi način zlostavljana tijekom svojeg života, a zlostavljač je u većini slučajeva osoba iz njezine bliže okoline.

Povodom obilježavanja 25. studenoga, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Ravnateljstvo policije Ministarstva unutarnjih poslova i Policijska uprava međimurska uz podršku pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te u suradnji s Vijećem za prevenciju Međimurske županije organiziran je okrugli stol na temu „Nužni koraci u prevenciji nasilja prema ženama uz osvrt na položaj žena u romskoj zajednici“ na kojoj su sudjelovali Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Alenka Bilić, Općinska državna odvjetnica u Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu Maja Jurinec Turk, pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić, ravnateljica Doma za žrtve obiteljskog nasilja Martina Šebrek, županijska koordinatorica UNICEF programa Andreja Krznar, ravnateljica MURID-a Silvija Pucko, iz Uprave kriminalističke policije Ana Jedliček i savjetnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber.

U svijetu je svaka treća žena žrtva nasilja svog partnera, a u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena.

Podaci su djelomično točni i zapravo umanjeni jer većina nasilja ostaje neregistrirana, a nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura.

Provedenim mnogim analizama, postotak nasilja u obitelji iznosi više od 40 %, a posljednjih godina taj postotak raste, rekla je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i naglasila kako su nasilnici najvećim dijelom muški partneri i članovi obitelji. 

Nasilje nad ženama duboko je ukorijenjen i široko rasprostranjen društveni problem u svim zajednicama, a u romskim je zajednicama ono relativno učestalo. 

– Ove godine u porastu je broj prijava seksualnog nasilja kao i porast broja nasilja u obitelji za čak 230% u odnosu na prošlu godinu. Romkinje žive u tradicionalnom patrijarhalnom društvu. Često su žrtve prisilnih brakova, pružanja seksualnih usluga za novac, maloljetničkih trudnoća, ali i predrasuda da je nasilje nad ženama dio njihove kulture, kao i dječji brakovi, što je također jedan od oblika nasilja. Romkinje se teško otvaraju prema institucijama i vrlo rijetko traže pomoć – zaključila je Ljubičić.

Psihosocijalna pomoć ženama itekako je bitna kako bi žene stekle osjećaj vlastite vrijednosti, kao i podrška za uključivanje na tržište rada, a posljedično i u javni i društveni život.

U novije vrijeme lagano se primjećuje povećana svijest i neprihvatljivost nasilja, osobito kod mlađih, obrazovanijih generacija. Tome su doprinijele i razne nacionalne kampanje, ali i mnoge mlade, obrazovane Romkinje koje nose ulogu pozitivnih primjera mladima.

Pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić rekla je kako nasilje u obitelji, seksualno nasilje, ali i trgovina ljudima predstavljaju najgore vrste oblika nasilja nad ženama. 

– Romkinje su izložene diskriminaciji i stigmatizaciji, a samim time i socijalnoj isključenosti. Nedostatno formalno obrazovanje uzrok je njihove ekonomske ovisnosti, zbog čega gotovo i nemaju mogućnosti preživljavanja izvan svoje obitelji.Nažalost, o samom nasilju nad ženama vrlo teško govore jer smatraju to svojom sramotom, a istovremeno su svjesne posljedica za djecu, no osjećaju bespomoć i nemoć, a zbog straha od ponovnog nasilja, većina Romkinja ne poduzima ništa. Povezivanje nadležnih institucija i uključivanje civilnog društva u rješavanje ovog problema jedan je od načina koji može doprinijeti smanjenju nasilja. Osnaživanje i emancipacija žena i pružanje podrške za ravnopravno sudjelovanje u obiteljskom i društvenom životu svakako će doprinijeti razvoju novih sustava vrijednosti koje će se moći prenositi na buduće naraštaje – istaknula je pročelnica.

Projekt „Lily“

Tom prigodom je u srijedu, 24. studenoga 2021. godine, u Prelogu Ministarstvo unutarnjih poslova, u suradnji s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova i Policijskom upravom međimurskom, kao i drugim partnerima, u sklopu projekta „Lily“ usmjerenog na sprječavanje nasilja prema ženama, organiziralo okrugli stol pod nazivom „Nužni koraci u prevenciji nasilja prema ženama uz osvrt na položaj žena u romskoj zajednici“.

Kao inovacija u projektu premijerno je prikazana predstava „Abused“ u režiji Petre Radin, uz scensku instalaciju akademske umjetnice Nikoline Ivezić i glazbeni nastup umjetnice Ane Rucner, a izvele su je Hana Hegedušić, Iva Šimić i Petra Teđak.

Sama predstava progovara o problemu nasilja prema ženama „iz usta žrtava“, te je poziv na pomoć i zajedničko djelovanje u borbi protiv nasilja prema ženama. Jednako tako, umjetnička instalacija akademske slikarice Nikoline Ivezić, kao sastavni dio predstave u kojoj se u prirodnoj veličini pojavljuju 32 ženske glave, koje djeluju gotovo identično, istih frizura, sklopljenih očiju i zatvorenih usta, ali s različitim ozljedama progovaraju o potrebi izgradnje društva s nultom stopom tolerancije na nasilje.