Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga nakon što su 1999. godine Ujedinjeni narodi službeno potvrdili taj dan kao Međunarodni dan sprječavanja nasilja nad ženama.
U znak sjećanja i poštovanja prema sestrama Mirabel koje su brutalno ubijene zbog njihove aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu.
Nasilje nad ženama problem je pandemijskih razmjera jer najmanje jedna od tri žene na svijetu je bila premlaćena, prisiljena na seksualne odnose ili na drugi način zlostavljana tijekom svojeg života, a zlostavljač je u većini slučajeva osoba iz njezine bliže okoline.
Povodom obilježavanja 25. studenoga, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Ravnateljstvo policije Ministarstva unutarnjih poslova i Policijska uprava međimurska uz podršku pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te u suradnji s Vijećem za prevenciju Međimurske županije organiziran je okrugli stol na temu „Nužni koraci u prevenciji nasilja prema ženama uz osvrt na položaj žena u romskoj zajednici“ na kojoj su sudjelovali Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Alenka Bilić, Općinska državna odvjetnica u Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu Maja Jurinec Turk, pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić, ravnateljica Doma za žrtve obiteljskog nasilja Martina Šebrek, županijska koordinatorica UNICEF programa Andreja Krznar, ravnateljica MURID-a Silvija Pucko, iz Uprave kriminalističke policije Ana Jedliček i savjetnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber.
U svijetu je svaka treća žena žrtva nasilja svog partnera, a u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena.
Podaci su djelomično točni i zapravo umanjeni jer većina nasilja ostaje neregistrirana, a nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura.
Provedenim mnogim analizama, postotak nasilja u obitelji iznosi više od 40 %, a posljednjih godina taj postotak raste, rekla je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i naglasila kako su nasilnici najvećim dijelom muški partneri i članovi obitelji.
Nasilje nad ženama duboko je ukorijenjen i široko rasprostranjen društveni problem u svim zajednicama, a u romskim je zajednicama ono relativno učestalo.
– Ove godine u porastu je broj prijava seksualnog nasilja kao i porast broja nasilja u obitelji za čak 230% u odnosu na prošlu godinu. Romkinje žive u tradicionalnom patrijarhalnom društvu. Često su žrtve prisilnih brakova, pružanja seksualnih usluga za novac, maloljetničkih trudnoća, ali i predrasuda da je nasilje nad ženama dio njihove kulture, kao i dječji brakovi, što je također jedan od oblika nasilja. Romkinje se teško otvaraju prema institucijama i vrlo rijetko traže pomoć – zaključila je Ljubičić.
Psihosocijalna pomoć ženama itekako je bitna kako bi žene stekle osjećaj vlastite vrijednosti, kao i podrška za uključivanje na tržište rada, a posljedično i u javni i društveni život.
U novije vrijeme lagano se primjećuje povećana svijest i neprihvatljivost nasilja, osobito kod mlađih, obrazovanijih generacija. Tome su doprinijele i razne nacionalne kampanje, ali i mnoge mlade, obrazovane Romkinje koje nose ulogu pozitivnih primjera mladima.
Pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić rekla je kako nasilje u obitelji, seksualno nasilje, ali i trgovina ljudima predstavljaju najgore vrste oblika nasilja nad ženama.
– Romkinje su izložene diskriminaciji i stigmatizaciji, a samim time i socijalnoj isključenosti. Nedostatno formalno obrazovanje uzrok je njihove ekonomske ovisnosti, zbog čega gotovo i nemaju mogućnosti preživljavanja izvan svoje obitelji.Nažalost, o samom nasilju nad ženama vrlo teško govore jer smatraju to svojom sramotom, a istovremeno su svjesne posljedica za djecu, no osjećaju bespomoć i nemoć, a zbog straha od ponovnog nasilja, većina Romkinja ne poduzima ništa. Povezivanje nadležnih institucija i uključivanje civilnog društva u rješavanje ovog problema jedan je od načina koji može doprinijeti smanjenju nasilja. Osnaživanje i emancipacija žena i pružanje podrške za ravnopravno sudjelovanje u obiteljskom i društvenom životu svakako će doprinijeti razvoju novih sustava vrijednosti koje će se moći prenositi na buduće naraštaje – istaknula je pročelnica.
Projekt „Lily“
Tom prigodom je u srijedu, 24. studenoga 2021. godine, u Prelogu Ministarstvo unutarnjih poslova, u suradnji s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova i Policijskom upravom međimurskom, kao i drugim partnerima, u sklopu projekta „Lily“ usmjerenog na sprječavanje nasilja prema ženama, organiziralo okrugli stol pod nazivom „Nužni koraci u prevenciji nasilja prema ženama uz osvrt na položaj žena u romskoj zajednici“.
Kao inovacija u projektu premijerno je prikazana predstava „Abused“ u režiji Petre Radin, uz scensku instalaciju akademske umjetnice Nikoline Ivezić i glazbeni nastup umjetnice Ane Rucner, a izvele su je Hana Hegedušić, Iva Šimić i Petra Teđak.
Sama predstava progovara o problemu nasilja prema ženama „iz usta žrtava“, te je poziv na pomoć i zajedničko djelovanje u borbi protiv nasilja prema ženama. Jednako tako, umjetnička instalacija akademske slikarice Nikoline Ivezić, kao sastavni dio predstave u kojoj se u prirodnoj veličini pojavljuju 32 ženske glave, koje djeluju gotovo identično, istih frizura, sklopljenih očiju i zatvorenih usta, ali s različitim ozljedama progovaraju o potrebi izgradnje društva s nultom stopom tolerancije na nasilje.
Gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić sastao se s ravnateljima triju osnovnih škola s gradskog područja.
Raspravljali su o provedbi i realizaciji gradskog programa potreba u obrazovanju iznad školskog standarda, za čiju je provedbu Grad Lepoglava u 2023. godini u proračunu izdvojio 111.220 eura.
– Financirajući provedbu obrazovnih procesa i aktivnosti iznad školskog standarda, nastavljamo s višegodišnjim ulaganjem u obrazovanje. Velik dio ulaganja odnosi se na obrazovne procese iznad školskog standarda u osnovnim školama. Činimo to iako Grad nije osnivač osnovnih škola, no želimo svim učenicima s područja našeg grada osigurati viši obrazovni standard. Ulaganje u obrazovanje ulaganje je u budućnost našeg grada – poručio je gradonačelnik Marijan Škvarić.
Najviše sredstava, 27.870 eura, izdvojeno je za stipendiranje studenata. 26.540 eura izdvojeno je za nabavku radnih bilježnica za sve učenike osnovnih škola s gradskog područja, dok je za sufinanciranje projekta cjelodnevnog boravka u školi osigurano 19.910 eura.
Za provedbu aktivnosti u okviru programa potreba u obrazovanju iznad školskog standarda u svim trima školama izdvojeno je 6640 eura.
I ove će godine najuspješniji učenici i njihovi mentori za svoj uspjeh biti nagrađeni od strane Grada Lepoglave.
Uz osnovnoškolce, za izvornost će biti nagrađeni i srednjoškolci i studenti.
Grad će poticati s 13.270 eura i provedbu programa „Grad prijatelj djece“, u okviru kojeg će se podupirati rad Dječjeg gradskog vijeća, održavanje zabavnih sportskih igara i ostalih aktivnosti.
Grad Novi Marof nastavlja ulagati značajna sredstva u obrazovanje, pa će tako i ove akademske godine stipendirati svoje studente kako bi im olakšao obrazovanje.
Nakon provedenog javnog natječaja, Povjerenstvo za dodjelu stipendija razmotrilo je pristigle prijave i utvrdilo prijedlog liste kandidata koji je objavljen na službenim web stranicama Grada.
Prema prijedlogu liste kandidata, ove godine Grad će dodijeliti čak 79 studentskih stipendija u iznosu od 600, odnosno 800 kuna mjesečno. No, budući da je riječ o prijedlogu liste kandidata, svaki od njih ima pravo na podnošenje pisanog prigovora gradonačelniku, i to do petka, 10. veljače.
Gradonačelnik Siniša Jenkač podsjetio je da je Grad Novi Marof, kada je u pitanju stipendiranje učenika i studenata, predvodnik u Varaždinskoj županiji.
– Ove godine, osim što smo povećali brojku za dodjelu stipendija za deficitarna učenička zanimanja na njih čak 95, dodijelit ćemo i značajan broj studentskih stipendija. Ovim financijskim potporama Grad Novi Marof nastoji svojim učenicima i studentima olakšati školovanje, ali i poticati izvrsnost. To je smjer kojeg smo zacrtali i kojeg se namjeravamo držati i u budućnosti – rekao je Jenkač.
Podsjetimo i da je uvjet za dodjelu studentske stipendije u iznosu od 600 kuna mjesečno za studente koji studiraju na području Varaždinske i Međimurske županije, odnosno 800 kuna mjesečno za studente koji studiraju na području Grada Zagreba, u drugim mjestima u Hrvatskoj ili u inozemstvu bila izvrsnost.
Tako su se na natječaj mogli prijaviti svi redovni studenti prve godine koji su zadnja dva razreda srednje škole završili s najmanjom prosječnom ocjenom 4,50 te druge i viših godina studija s jedinstvenom prosječnom ocjenom za prethodne godine studija od najmanje 3,50.
Uz uspjeh na studiju, uvjet za prijavu na natječaj bili su hrvatsko državljanstvo te prebivalište na području Grada Novog Marofa, i to najmanje dvije godine od podnošenja prijave, a kako bi ostvarili pravo na gradsku stipendiju, studenti ne smiju biti korisnici drugih stipendija, kao ni stariji od 26 godina.
COMET d.o.o Novi Marof, punih 30 godina među najvećim domaćim distributerima alata i pribora, traži dinamičnu, motiviranu i odgovornu osobu...
Brend Favbet.hr svjetlo dana ugledao je prije više od dva desetljeća, točnije 2001. godine. Tijekom samih njegovih početaka bio je...
LTH Alucast traži kadrove za nove projekte. Radno mjesto Čakovec uz dodatnu mogućnost 6-mjesečne edukacije u pogonu u Ljubljani (SLO)...
