Do sada su izvedeni radovi u nekoliko naselja diljem Općine Vidovec: Nedeljanec-Poljska, Kratka i Nova ulica te odvojak Varaždinske ulice, Cargovec-Vrtna ulica, Zamlača-Plitvička, Livadska, Ledinska i Zavrtna ulica, Tužno-Kratka ulica i Goranec te područje ŽC 2061 između naselja Tužno i Krkanec.
Radovi se nastavljaju i dalje te se trenutno provode u Ulici Ivice Uranića, a radove su obišli načelnik Bruno Hranić i njegov zamjenik Dubravko Zavrtnik, koji je također aktivno uključen u provedbu cjelokupnog projekta.
Projekt Aglomeracije Varaždin obuhvaća izgradnju sustava javne odvodnje ukupne duljine 241,487 km, 108 precrpnih stanica, tri kišno-retencijska bazena te sanaciju 2,654 km postojećih gravitacijskih cjevovoda. Nositelj Projekta Aglomeracije je tvrtka Varkom d.d. dok su jedinice lokalne samouprave projektni partneri. Projekt ukupne procijenjene vrijednosti 855,8 milijuna kuna uspješno je kandidiran za europska sredstva te financijska potpora Europske unije iznosi 488,7 milijuna kuna dok se ostatak financira iz nacionalnih sredstava – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (40 posto), Hrvatske vode (40 posto) i jedinice lokalne samouprave (20 posto).
Vrijednost projekta za Općinu Vidovec iznosi 55 milijuna kuna, a najveći dio financiran je iz Kohezijskog fonda Europske unije dok će se 5,5 milijuna kuna izdvojiti iz općinskog proračuna.
– Ovo je najvažniji projekt za našu općinu u koji smo uložili ogromni napor. Zadnjih nekoliko godina uz pripremu projektne dokumentacije veliki dio poslova Općina Vidovec obavila je u sređivanju imovinsko pravnih odnosa, a za taj dio posla imenovan je općinski vijećnik Ivan Benček koji je i profesionalno bio vezan za ovakve projekte. G. Benček će sad kod same izgradnje biti koordinator između Varkoma i poduzeća Tegra, koja izvodi radove na području naše općine. Posebno sam zadovoljan što će Općina Vidovec uskoro biti u rangu visoko razvijenih i ekološki osvještenih europskih općina – rekao je načelnik Bruno Hranić te naglasio da se unatoč raznim pričama s izgradnjom kanalizacijskog sustava nije stalo.
U suradnji s Ministarstvom obrane i Ministarstvom hrvatskih branitelja, uz članove Planinarske udruge Dinaridi Udruga veterana 7. gardijska brigada “Puma” organizirala je i ove godine prigodno obilježavanje pogibije 31 i nestanka jednog pripadnika 7. gardijske brigade “Puma” na Velikoj Duvjakuši na Dinari.
Obilježavanju je uz članove obitelji poginulih pripadnika 7. gardijske brigade “Puma” te članove Udruge veterana 7. gardijska brigada “Puma”, prisustvovao i predsjednik Udruge Robert Puja, predsjednik Županijske skupštine Varaždinske županije dr.sc. Josip Križanić, Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja kao izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra Tome Medveda, Ivica Ušljebrka, izaslanik Ministarstva obrane i ministra Ivana Anušića, Stipe Čogelja, splitsko-dalmatinski dožupan s pročelnikom Damirom Gabrićem, Iris Ukić Kotarac, dožupanica Šibensko-kninske županije, Jure Plazonić, gradonačelnik Vrlike i brojni drugi.
Zapalivši svijeću u spomen svim preminulim, poginulim te nestalim braniteljima predsjednik Skupštine Križanić je naglasio kako su pripadnici 7. gardijske brigade na najplemenitiji i najhrabriji način branili domovinu te im je društvo dužno dati zahvalnost i poštovanje. Naglasio je kako se Varaždinska županija ponosi njihovim domoljubljem te njihovim doprinosom u obrani Domovine koje mora biti trajni primjer mlađim naraštajima kako se voli i poštuje Domovina.
Robert Puja podsjetio je na dinarsku dionicu varaždinske gardijske brigade. Postrojbe 7. gardijske brigade došle su na Dinaru u studenome 1994. godine te su odmah ubačene u vatru u prvoj napadnoj operaciji Zima‘94.
Za ograničeni broj sudionika komemoracije – rodbinu poginulih i manju skupinu glavnih gostiju – do Velike Duvjakuše organiziran je zračni most helikopterom HRZ-a. Svi ostali do Spomen-doma Puma (1630 mnm) i potom do spomenika na samom vrhu Velike Duvjakuše stigli su terenskim vozilima preko Vrdova i Vještić Gore, motociklima, a brojni planinari došli su, uobičajeno, pješice.
Spomenik u čast 31 poginulom pripadniku 7. gardijske brigade “PUMA“ otkriven na Dan Državnosti 25. lipnja 2012. godine na vrhu Velika Duvjakuša (1709 m nadmorske visine), na Dinari, u troglavskom masivu.
Dekani Međimurskog veleučilišta u Čakovcu izv. prof. dr. sc. Igor Klopotan i Veleučilišta Ivanić-Grad doc. dr. sc. Mile Marinčić u utorak su, 2. srpnja, na Međimurskom veleučilištu potpisali sporazum o združenom studijskom programu, stručnom prijediplomskom studiju Medicinsko-laboratorijska dijagnostika koji će dva veleučilišta izvoditi zajedno te je to prvi studijski program koji će obuhvatiti biomedicinu i zdravstvo u Međimurskoj županiji.
Dekan MEV-a Igor Klopotan rekao je kako Veleučilište Ivanić-Grad u tom području ima iskustva te će njihovo iskustvo i znanje biti od velike pomoći MEV-u u pripremi elaborata novog studijskog programa.
– Drago mi je što je ostvarena suradnja s Veleučilištem koje u području biomedicine i zdravstva ima značajnog iskustva. Očekujemo da elaborat s prijevodom na engleski jezik bude gotov do 1. rujna, a nakon toga je rok od šest mjeseci za inicijalnu akreditaciju, što znači da bismo prve studente mogli početi upisivati sljedeće godine – kazao je Klopotan.
Ideja je, dodao je, da većina studenata bude upisana na MEV-u u Čakovcu, i to 30 redovitih i 30 izvanrednih studenata, dok će barem 10 ili više studenata biti upisano u Ivanić-Gradu te je trenutno u tijeku dogovor oko načina izvođenja nastave.
– Agencija za znanost i visoko obrazovanje sugerirala je da idemo u klasično izvođenje s mogućnostima dijela nastave putem sustava Merlin, a vježbe će se izvoditi ovdje, imat ćemo jako puno radilišta – istaknuo je Klopotan te dodao da je ovo ozbiljan iskorak dvaju veleučilišta, naglasivši da će sljedeće godine slika i percepcija MEV-a biti promijenjena.
Dekan Mile Marinčić kazao je kako se Veleučilište Ivanić-Grad profiliralo u medicini i zdravstvu te da ideja o suradnji s MEV-om nije došla slučajno.
– Razgovarali smo, vidio sam da MEV ima krasan laboratorij koji se koristi za istraživanja. Studij laboratorijske dijagnostike je dosta tražen studij. Strukovni studiji su potrebni za profiliranje onih kadrova koji će uistinu djelatno na terenu odrađivati zahtjevne poslove, ili u laboratorijskoj dijagnostici ili u onome što već sad imamo, a to su sestrinstvo i fizioterapija – rekao je Marinčić, dodavši da ivanićgradsko Veleučilište teži i studiju primaljstva.
Istaknuo je kako vjeruje da suradnja ovih dvaju veleučilišta može razviti jako puno toga.
– Pratit ćemo vas, imao dobar kadar, dobar laboratorij i bolnice s kojima surađujemo te imamo uz sebe i kliničke bolničke centre u Zagrebu. Oni detalji na kojima ćemo morati raditi su detalji podjele studenata, na koji način podijeliti redovite i izvanredne studente, ovisno o tome što nam Agencija i Ministarstvo znanosti i obrazovanja dopuštaju i odobravaju. Uvjeren sam da ova suradnja može samo ići naprijed i biti sve bolja – poručio je dekan Mile Marinčić.
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
