– Varaždinska županija u potpunosti podržava inicijativu za proglašenje Parka prirode Ivanščica, Strahinjčica, Maceljsko gorje i Ravna gora. Živimo u kraju velike bioraznolikosti, a cilj nam je očuvati ga za sljedeće generacije kako bi i oni mogli uživati u ovim prirodnim ljepotama – istaknula je zamjenica župana Silvija Zagorec na samom početku znanstveno-stručnog skupa „Ivanščica, Strahinjščica, Maceljska gora i Ravna gora – park prirode Republike Hrvatske“, koji je održan danas, 26. lsitopada, u Županijskoj palači u Varaždinu.
Organizator skupa je HAZU – Zavod za znanstveni rad u Varaždinu u suradnji s Varaždinskom županijom i Razvojnom agencijom Sjever – DAN, a na njemu su znanstvenici i stručnjaci održali izlaganja o razlozima i koristima proglašenja prostora Ivanščice, Strahinjčice, Maceljske gore i Ravne gore parkom prirode.
– Vjerujemo da će rezultat ovog znanstveno-stručnog skupa biti zaključci i smjernice, a sve s ciljem kako bi ovo područje bilo proglašeno 13. zaštićenim parkom prirode u Hrvatskoj – navela je Silvija Zagorec.
Bilo je nekoliko inicijativa za proglašenje parka prirode koje, nažalost, nisu zaživjele, no sada je ovaj prijedlog dobio podršku različitih političkih opcija iz Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, naveo je saborski zastupnik Damir Habijan, inicijator proglašenja parka prirode.
– Svi su podržali ovu inicijativu koja nema politički predznak, nego je cilj da područje sjeverne Hrvatske dobije prvi park prirode. Ako govorimo o bioraznolikosti, što su osnovni uvjeti da bi neko područje bilo proglašeno parkom prirode, nitko ne može osporiti da Ivanščica i druga gorja ispunjavaju uvjete, što je pokazala i stručna podloga izrađena još 2013. Cilj je da, ako se pokaže da su ispunjeni svi uvjeti, prvi park prirode na ovom području dobijemo 2024. godine – rekao je Habijan.
Biospeleološka istraživanja su provedena, izrađen je katastar špilja i špiljskih objekata, faune i flore na cijelom ovom području tako da svi uvjeti za proglašenje parka prirode postoje, napomenuo je dr. sc Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever – DAN.
Po čemu je prostor Ivanščice, Strahinjčice, Maceljskog gorja i Ravne gore poseban, pojasnio je dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
– Taj prostor je iznimno bogat florom. Zabilježeno je oko 1.200 biljnih vrsta, a na prostoru cijele Hrvatske ih je oko 5.000. Sam taj broj vam kaže da je to ogroman udio, veći od 20 posto, a s druge strane ovaj prostor je od iznimnog značaja i po georaznolikosti. Imamo niz geološko-paleontoloških, mineroloških i hidromorfoloških lokaliteta koji su od velike vrijednosti i značaja, ne samo na nacionalnoj, nego i na globalnoj razini. Što se tiče bioraznolikosti, ovaj prostor već danas, posebno područje Ivanščice i Strahinjščice uživaju zaštitu kroz ekološku mrežu Natura 2000. U svakom slučaju, riječ je zasigurno o području koje zavređuje dodatnu zaštitu i mehanizme koji će pomoći u upravljanju i očuvanju te popravljanju stanja bioraznolikosti, poglavito šuma jer više od 50 posto površina je pod šumskim staništima – naveo je dr. sc. Duplić.
Izlagači su bili i mr. sc. Roman Ozimec, dr. sc. Dragutin Vincek, akademik Mladen Obad Šćitaroci, prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci, Dubravko Šincek, asist. Marin Duić, mag. ing. arh., doc. dr. sc. Marko Rukavina, Neven Matočec, Ivana Kušan, dr. sc. Mišel Jelić, Alen Jurenac, mag. ing. agr., Goran Radonić, dipl. ing. geol.
Moderator znanstvenog skupa bio je dr. sc. Vladimir Huzjan, a sudjelovali su znanstvenici i stručnjaci s Instituta Ruđer Bošković, Javne ustanove Priroda Varaždinske županije, Arhitektonskog fakulteta Zagreb, Geotehničkog fakulteta Varaždin, Sveučilišta Sjever, Hrvatskog šumarskog instituta, Gradskog muzeja Varaždin – prirodoslovni odjel, turističkih zajednica, kao i predstavnici postojećih parkova prirode.
U Vinkovcima okupili su se LiDraNovci, ljubitelji lijepe hrvatske riječi, literarnog, novinarskog, dramskog i radijskog stvaralaštva iz cijele Hrvatske.
Državni LiDraNo za osnovnoškolce trajao je od 22. do 24. travnja, a Varaždinska županija imala je svoje predstavnike u svim izrazima. Iva Farkaš iz I. osnovne škole Varaždin i Vid Brajković iz OŠ Petrijanec, predstavili su svoje uratke na okruglom stolu za literarne radove.
Njihove su mentorice Marija Hublin i Željka Rabuzin. U kategoriji dramskog stvaralaštva svoj su pojedinačni scenski nastup izvele Ema Štrlek iz OŠ Vidovec i Tonka Tkalec iz II. osnovne škole Varaždin. Do državne razine smotre pratile su ih i usmjeravale mentorice Kristinka Štefan i Maja Šmic.
U novinarskom izrazu imali smo najviše predstavnika. Poziv na državni LiDraNo svojim je samostalnim novinarskim radom izborio Aleksandar Fic iz OŠ Novi Marof sa svojom mentoricom Sunčicom Križan Kadi. Varaždinska županija imala je čak 2 školska lista na državnoj razini, to su Klen iz OŠ Klenovnik te Šemica iz OŠ Šemovec, a redakcije su u Vinkovcima predstavljale urednice Marta Rogina i Nina Ajhler sa svojim mentoricama, Marijom Konjević i Valentinom Barulek Boltižar.
U kategoriji radijskog stvaralaštva emisijom Utapanje županiju su predstavljali David Telebar i Ante Kovačić iz OŠ Petrijanec, njihova je mentorica Željka Rabuzin. Učenici iz naše županije na svim su okruglim stolovima pohvaljeni od strane državnih povjerenstava koja čine eminentni stručnjaci i umjetnici iz područja stvaralaštva koje procjenjuju i vrednuju na ovoj razini smotre, koja sve do završnice ima natjecateljski karakter.
Učenici su potaknuti na daljnje stvaranje jer se iz njihovih uradaka iščitava visoka motiviranost i kreativnost, a to je ono, što uz, naravno, ljubav prema hrvatskome jeziku, svaki LiDraNovac mora imati. Za svoj rad priznanje i zahvalu primile su i njihove mentorice kojima se na zatvaranju smotre upravo riječju hvala, obratila glavna tajnica smotre LiDraNo i viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Marijana Češi.
Učenici su imali priliku predstaviti se u jednoj od najljepših knjižnica Hrvatske, nastupati u Kazalištu Joze Ivakića, prošetati starom jezgrom i kušati slavonske slastice. Kad požele se ravnice, neki će se od njih sigurno vratiti u Vinkovce jer široka je duša slavonska u gradu Josipa Runjanina, Ivana i Josipa Kozarca, bana Šokčevića i mnogih drugih poznatih Vinkovčana.
Niske temperature i mraz koji je posljednjeg vikenda, u noći sa subote na nedjelju i s nedjelje na ponedjeljak, 21. i 22. travnja, zahvatio područje općine Cestica učinio je velike štete u voćnjacima i vinogradima te povrtlarskim kulturama.
Prema riječima Marijana Županića, predsjednika Udruge vinogradara i podrumara Sveti Martin Cestica, podaci o nastalim štetama su još uvijek prikupljaju, a najviše su stradali vinogradi na nižim nadmorskim visinama.
Nažalost, na pojedinim lokacijama cestičkog vinogradarskog područja od mraza stradali su kompletni vinogradi. Preporuka je prihraniti mladice koje su djelomično zahvaćene mrazom aminokiselinama, a osušene maknuti da se formiraju novi izbojci.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
