Povežite se s nama

U fokusu

Saša Lenček iz Martijanca: Uništeni su nam krastavaci, paprika, patlidžani… Zašto nema obrane od tuče?!

Objavljeno:

- dana

Nekada su nas ljudi koji nisu imali fakultete već osnovno obrazovanje branili od tuče, nije im trebao nikakav meteolararm, televizija, mobiteli i kompjuteri… Znali su kad i u kojem smjeru pustiti rakete za protugradnu obranu.

Danas imamo modernu tehnologiju i nitko nije u stanju osigurati obranu od tuče. A poljoprivreda je iz godine u godinu sve veći rizik.

Govori nam to Saša Lenček, inače kriminalist, koji se, uz posao na policiji, bavi poljoprivredom. Sa svojom obitelji obrađuje 11 hektara zemlje. Njihove vrijedne ruke proizvode razno povrće, od paprike, krastavaca, rajčice, do drugih kultura poput kukuruza… Na 11 hektara zemlje i u šest plastenika uzgajaju 15-ak različitih povrtlarskih kultura.

Tko je prošao cestom od Ludbrega prema Varaždinu sigurno je primijetio natpis OPG Lenček u Martijancu, kao i štand ispred kuće na kojem prodaju sezonsko povrće. Među ostalim, Lenček krastavce uzgaja za Podravku, dok ostalo povrće distribuira preko zadruge.

– Imamo oko 3,5 tisuća sadnica krastavaca. Sezona berbe otvara se u srpnju i traje do rujna. Prošle smo sezone na istoj toj površini proizveli 13 tona krastavaca. Sada ta brojka neće biti ni približna – govori nam Lenček kojem je prošlog tjedna tuča uništila gotovo cijeli nasad. Spomenimo i da su dosad samo na navodnjavanje tih krastavaca potrošili preko 90 tisuća litara vode.

Osim krastavaca, tuča je uništila i nasade paprike, patlidžana, kukuruza…

Kao i većina poljoprivrednih proizvođača on svoje nasade ima osigurane. Ali…

– Izašli su na teren iz osiguravajuće kuće i po njihovoj procjeni šteta je 10 posto. Prema onome što sad možete vidjeti, šteta je oko 90 posto – govori nam Lenček i pokazuje ˝potučene˝ sadnice krastavaca.

Kaže da se u posljednjih godinu dana puno priča o odštetama. Ovaj put čak nije ni proglašena elementarna nepogoda pa ni na tu vrstu odštete, kaže, ne računa. Također, te odštete ne pokrivaju stvarnu štetu, a i ako budu isplaćene, to je većinom s velikim zakašnjenjem.

– Da sam se želio kladiti igrao bi na pobjedu Đokovića. Ne želim se igrati na sreću, niti su me ikad zanimale odštete, ja želim uzgojiti domaće proizvode. Želim krastavce, papriku, patlidžane… Ali ulog je svake godine sve veći, sama proizvodnja je poskupila, a o riziku da ne govorim. Nakon oluje i tuče možete u nekoliko minuta ostati bez svega. Očito to nikoga nije briga jer je apsurdno da nitko nije u stanju osigurati obranu od tuče. Zašto nisu barem dali probni rok, zašto se ne upale generatori barem na tri mjeseca pa da vidimo je li to zaista neučinkovito kako stručnjaci tvrde. Evo u susjednoj Krapinsko-zagorskoj županiji upalili su barem generatore nakon što su dobili otopine srebrovog jodida – kaže Lenček i poput većine poljoprivrednika pita se kome je to u interesu da obrana od tuče ne funkcionira.

Podsjetimo, obrana od tuče se još uvijek odvija samo preko generatora, i to ne u potpunosti i ne u svim dijelovima sjevernih županija koje su ove godine i lani već nekoliko puta pretrpjele štete od tuče.
Rakete još uvijek nisu vraćene, zbog čega se poljoprivrednici na sjeveru Hrvatske bune već neko vrijeme.

Ujedinjeni domaći proizvođači

Saša Lenček predsjednik je Poljoprivredne zadruge Ludbreški kraj. Prije 10 godina zadruga je imala 12 članova, a sada ima 111.

Ideja je bila ujediniti podizvođače iz ovog kraja i Zadruga je zapravo samo karika u lancu od polja do industrijske proizvodnje. Većina OPG-ova samostalno ne proizvodi dovoljne količine povrća za samostalno industrijsko poslovanje. Upravo iz tog razloga osnovana je Zadruga.

Osim elementarnih nepogoda, domaće poljoprivrednike muči i prekomjerni uvoz.

– Mi nemamo kome prodati krastavac salatar, a trgovine su pune. Kako je to moguće – pita se Lenček, kao i brojni drugi OPG-ovci koji polako odustaju od domaće proizvodnje jer se ne isplati.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje