Povežite se s nama

U fokusu

SDP-ovci Boris Lalovac i Barbara Antolić Vupora upozorili na probleme blokiranih

Boris Lalovac i Barbara Antolić Vupora

Objavljeno:

- dana

SDP Varaždinske županije ističe da se aktualna vlast u Hrvatskoj ne štiti dovoljno najugroženije skupine građana, među kojima su i blokirani.

Priopćenje županijskog SDP-a u nastavku prenosimo u cijelosti.

Aktualna vlast predvođena HDZ-ovim premijerom iz dana u dan propušta zaštiti i pružiti sigurnost najugroženijim skupinama građana gdje svakako zabrinjava brojka od 264.751 naših sugrađana koji su i dalje u blokadi. Naime, uz sve probleme koje ti građani imaju, najvećim dijelom ne svojom krivicom, oni se sada moraju nositi i sa raznim agencijama koje se bave naplatom njihovih potraživanja.

Na taj veliki problem zajednički upozoravaju potpredsjednik SDP-a Boris Lalovac i predsjednica Županijske organizacije SDP-a Varaždinske županije i kandidatkinja za EU parlament Barbara Antolić Vupora.

– Više od 264 tisuća naših sugrađana, od kojih i značajan broj iz Varaždinske županije i sa sjevera Hrvatske, nalaze se u blokadi odnosno na samom socijalnom dnu praktički bez pomoći središnje vlasti koja svakako ima mogućnosti rješavanja njihovih problema. Naime, država se nedovoljno angažirala u rješavanje problema blokiranih građana što dokazuje i ukupna brojka blokiranih – istaknula je Antolić Vupora koja je zajedno s bivšim ministrom financija Lalovcem nedavno aktualizirala pitanje blokiranih, odnosno činjenice da su banke prodale svoja potraživanja za nenaplaćene kredite raznim agencijama koje država ne nadzire.

– Najžalosnije je da je skoro milijardu kuna potraživanja, koje su banke imale po nenaplaćenim kreditima, prodano od stranke banaka za 20 posto ukupnog iznosa sumnjivim agencijama koje naravno utjeruju od građana iznos cjelokupnog kredita. Sve to nije toliki problem kao što je činjenica da se država nije sjetila da je te agencije potrebo kontrolirati i nadzirati. One danas rade što žele i sve to utječe da naši dugotrajno blokirani građani nemaju drugog izlaza već iseliti iz Hrvatske – pojasnila je Antolić Vupora. I ona i Lalovac kao jedno od rješenja tog gorućeg problema naglasili su formiranje regulatorne agencije koja će štiti prava građana kada su njihova dugovanja prodana tim agencijama.

Antolić Vupora dodala je i da je država propustila svojim građanima osigurati status klijenata banaka u Hrvatskoj u istoj razini kakav status imaju stanovnici u svim dijelovima Europske unije.

– Nažalost naši građani imaju status drugog reda u odnosu na ostale stanovnike Europske unije unatoč tome što su oni, bez obzira na razliku u primanjima, uredni platiša kada su u pitanju obveze po kreditima. Status klijenata drugog reda doveo je naše sugrađane, i sve nas, da plaćamo puno skuplje kredite. Sve to izgleda ne zabrinjava vlast jer bi inače krenuli u rješavanje tog velikog problema – kazala je Antolić Vupora ističući da će upravo ova tema biti jedna od ključnih u nadolazećoj kampanji za EU parlament za što je dobila potporu bivšeg ministra financija i potpredsjednika SDP-a Lalovca.

– Ljudi poput nje koji dolaze iz realnog sektora znaju rješavati pitanja poput odnosa banaka prema građanima štiteći njihova prava i ravnopravnost s drugim građanima EU u Bruxelles-u – zaključio je Lalovac.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje