Povežite se s nama

U fokusu

Sljedeći mjesec važan za vojno skladište na Banjšćini: što će se tamo nalaziti?

Objavljeno:

- dana

GORAN KANIŠKI, NAČELNIK KNEGINCA

Otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, krupni i drugi problematični otpad mještani Općine Gornji Kneginec od ponedjeljka, 25. srpnja moći će besplatno predati u reciklažno dvorište, koje će svečano biti otvoreno u srijedu, 20. srpnja, u sklopu proslave Dana općine.

O tome, ali i o realizaciji brojnih drugih projekata na području Općine Gornji Kneginec razgovarali smo s načelnikom Goranom Kaniškim, koji tu dužnost uspješno obavlja već četvrti mandat zaredom.

Sumnjali, no rotor smo izgradili

Reciklažno dvorište u Općini Gornji Kneginec prvo je takvo u Županiji? 

Tako je. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, svaka jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta. Općina Gornji Kneginec je to prva napravila u Varaždinskoj županiji. Reciklažno dvorište nalazi se uz lokaciju zatvorenog i saniranog odlagališta komunalnog otpada i izgrađeno je za šest mjeseci. Ukupna vrijednost je 1,1 milijuna kuna, pri čemu smo 80 % novca, odnosno, 839.000 kuna uspjeli ishoditi od Fonda za zaštitu okoliša. U reciklažno dvorište mještani naše općine moći će odlagati sav otpad koji se ne smije odlagati u kante i to besplatno svaki ponedjeljak od 8 do 16 sati gdje će djelatnik Čistoće otpad zaprimati. Bude li potrebe, radit će i druge dane u tjednu.

Za gradnju novog rotora Ytres je izdvojio dva milijuna kuna, Lumini 1,25 milijuna kuna, a ostalo su financirale Hrvatske ceste. I Općina Gornji Kneginec se uključila u dijelu odvodnje

Nedavno je u rad pušten još jedan uspješno realiziran projekt: rotor u Poduzetničkoj zoni Kneginec.  

Moram priznati da su u početku mnogi izražavali sumnju da će taj projekt uopće započeti, ali velikim zalaganjem Općine te tvrtki Ytres i Lumini, rotor je izgrađen za samo dva mjeseca. Za ovu veliku investiciju Ytres je izdvojio dva milijuna kuna, Lumini 1,25 milijuna kuna, a ostalo su financirale Hrvatske ceste. I Općina Gornji Kneginec se uključila u dijelu odvodnje. Svi radovi su izvedeni u rokovima i rotor je u probni rad pušten 21. lipnja. Zahvaljujem se Hrvatskim cestama, a veliko hvala javno upućujem grupaciji Calzedonia i trgovačkom centru Lumini na njihovom učešću u projektu.

Ipak, tijekom trajanja radova mnogi vozači su se žalili na raskopanu cestu i lošu organizaciju prometa.  

Vozači su negodovali zbog gradnje, ali to još nije takvo negodovanje kao u Vukovarskoj ulici u Turčinu, gdje Hrvatske željeznice već godinu dana dovršavaju projekt automatizacije željezničko-cestovnog prijelaza. Mi smo za dva mjeseca izgradili rotor, a oni nisu sposobni riješiti manji projekt za godinu dana. Možda ćemo i novi rotor u Kučanskoj prije izgraditi nego se riješi pružni prijelaz u Vukovarskoj ulici.  

Gdje će točno biti izgrađen još jedan rotor? 

U Kučanskoj ulici u Knegincu Donjem, između nadvožnjaka i rijeke Plitvice. Općina se javila na natječaj MUP-a u Nacionalni program sigurnosti na cestama i dobila 1,12 milijuna kuna jer je sadašnje raskršće  je ocijenjeno opasnim. Već je raspisan javni natječaj. Za sve spomenute projekte ukupno je potrošeno 7,7 milijuna kuna, no zahvaljujući dobro pripremljenoj projektnoj dokumentaciji i ishođenim građevinskim dozvolama uspjeli smo ishoditi sufinanciranje iz drugih izvora u iznosu od 6,9 milijuna kuna, što je gotovo 90 posto! To samo potvrđuje da je dobra priprema više nego pola obavljenog posla.

I za izgradnju novog dječjeg vrtića imali ste osiguranu projektnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu, no na kraju u taj projekt ipak idete sami.  

Mi smo u dva navrata prolongirali gradnju dječjeg vrtića jer smo očekivali od državne vlasti, i one bivše, i sadašnje, da će konačno krenuti program EUFARD mjera 7 “Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima”, odnosno, podmjera 7.4 ruralnog razvoja. Kad se to konačno i dogodilo, shvatili smo da je to samo za manje projekte vrijednosti do milijun EUR-a, a projekt novog vrtića je procijenjen na 12,2 milijuna kuna. Tada sam kao načelnik sazvao međustranačko vijeće na kojem smo jednoglasno odlučili da nemamo što više čekati te da idemo u izgradnju novog vrtića vlastitim sredstvima, a dio ćemo osigurati zaduženjem kod poslovne banke. Sada još čekamo suglasnost ministra financija da možemo započeti s gradnjom. Očekujemo da ćemo je dobiti tijekom ljeta bez obzira na tehničku Vladu, pa da ove jeseni konačno krenemo s radovima.

 

Za novim vrtićem postoji realna potreba? 

Na području Općine imamo dva vrtića, novi u Lužanu Biškupečkom i središnji vrtić Bubamara koji više ne zadovoljava uvjete smještaja. Kad izgradimo novi vrtić taj ćemo preseliti. Nema više nikakvih prepreka: kreću radovi,  a naš proračun govori da smo to itekako sposobni odraditi.

Poslovanje u plusu i još se gradi

Spomenuli ste proračun. Općina Gornji Kneginec već godinama posluje u plusu, bilježi višak prihoda, a istovremeno investira u nove projekte i gradi.  

Proračun za ovu godinu, uz višak prihoda iz ranijih godina, iznosi 31,2 milijuna kuna, a pozitivni trendovi poslovanja nastavili su se i u prvih šest mjeseci ove godine. Od 2010. godine konstantno imamo višak prihoda. To možemo, prije svega, zahvaliti racionalnom trošenju proračunskih novaca, ali i sve jačim gospodarskim aktivnostima na području Općine. Danas je u našoj Poduzetničkoj zoni Kneginec zaposleno 1.500 ljudi, a najavljene su i nove investicije.

Koji su još projekti pred realizacijom u Općini?  

Izdana je građevinska dozvola za Vatrogasni dom DVD-a Kneginec Gornji, pripremljena je dokumetacija potrebna za apliciranje u fondove, te čim se od strane Vlade raspiše natječaj za Program ruralnog razvoja, podmjera 7.4., krenuti ćemo s kandidiranjem sufinanciranja izgradnje. Tu je i vatrogasno spremište DVD Kneginec Donji za koji se očekuje izdavanje građevinske dozvole. Tijekom kolovoza raspisati ćemo i javni poziv za dostavu ponuda za izradu Master plana Turističko-rekreativne zone Varaždinbreg (vojno skladište na Banjšćini). Vjerujemo da ćemo u roku godine dana dobiti kvalitetan projekt koji će se moći ponuditi zainteresiranim investitorima.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

FOTO Bivše kino Dom u Kukuljevićevoj predano na upravljanje Pučkom otvorenom učilištu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Varaždinskim studentima multimedije, najpozvanijima da se oslobode društveno nametnutih normi, pritisaka i tereta, Grad Varaždin osigurat će prostor u kojem mogu nesmetano prigrliti istinu o kreativnostima koje se na tržištu rada zanemaruju.

Naime, u četvrtak, 21. siječnja u dvorani Gradskog vijeća je potpisan Ugovor kojim se bivše kino Dom u Kukuljevićevoj 11 predaje na korištenje i upravljanje Pučkom otvorenom učilištu. Potpisali su ga Lana Velimirović Vukalović,  ravnateljica POU-a i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.

Okupljenim predstavnicima medija je zamjenica gradonačelnika Sandra Malenica prezentirala buduće uređenje, te planove razvoja i namjenu tog atraktivnog prostora koji je godinama propadao neiskorišten u centru grada.

– Riječ je o više puta predstavljanom projektu adaptacije i rekonstrukcije kina Dom u Centar kreativne industrije. Riječ je o 800 metara četvornih prostora, koji se mogu iskoristiti na način da mladim ljudima koji se školuju u Varaždinu omogućavaju rad. Prvenstveno je riječ o studentima Sveučilišta Sjever i FOI-ja, a projekt rekonstrukcije omogućit će i osobama s invaliditetom olakšani pristup u zgradu – objasnila je Malenica.

Varaždin će tako u centru grada dobiti startupove, inkubatore i akceleratore koji će djelovati u za to primjerenim uredima.

– Bit će dovoljno prostora za održavanje sastanaka i edukacija u dvorani površine 112 metara četvornih, te je bilo logično da Pučko otvoreno učilište upravlja projektom od samih početaka. Uvrstili smo ga u projekte koji se financiraju iz Fonda za oporavak i otpornost EU, te će novac za inkubator stizati iz Ministarstva poduzetništva i kulture. Cijela zgrada je koncipirana na nekoliko nivoa, a imat će i prodajno izložbeni salon – rekla je o projektu zamjenica gradonačelnika.

Na nju se nadovezala Lana Velimirović Vukalović, naglasivši da u Europi čak 7,5 milijuna ljudi radi u kreativnim industrijama koje u Hrvatskoj trenutno obuhvaćaju oko 45 različitih djelatnosti.

– Zahvaljujem Gradu Varaždinu na povjerenju, razvijat ćemo tu između ostaloga varaždinski „filmski ured“, nakladništvo, igre, audio-vizualne djelatnosti i drugo. Predstoji nam preseljenje POU-a u nove prostore u kojima ćemo razvijati poduzetničku infrastrukturu. Ovo je svakako prilika za razvoj novog inkubatora u poduzetništvu jer ovaj sektor ima veliki potencijal za doprinos bruto domaćem proizvodu, te za prelijevanje profesionalnih znanja u druge industrije i suradnju svih dionika koji sudjeluju u razvoju kreativnih industrija – rekla je Velimirović Vukalović o početku novih događanja i inicijativa u gradu.

Štoviše, okupljene je varaždinski gradonačelnik podsjetio da je Varaždin razmišljao o kreiranju „burze kreativnih ideja“, no ta nakana nije zaživjela jer je bivša gradska administracija potpuno zanemarila revitalizaciju prostora u bivšem Kinu dom.

– U našem gradu postoji mnogo kreativnih ljudi koji su ispred svog vremena. Ishodili smo građevinsku dozvolu i krajem godine počet će se s uređivanjem Centra kreativne industrije. U ovoj zgradi radit će „kreaktivne osobe“ koje spajaju kreaktivnost i aktivnost. Nažalost, ima ih mnogo koji nemaju pojma kako se probiti sa svojim idejama, dok oni drugi to znaju, ali nemaju ideje… Stoga je odlična stvar ako se takve osobe nađu u zajedničkom prostoru i ostvare suradnju  – zaključio je Ivan Čehok.

Nastavite čitati

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda od potresa za područja Lepoglave, V. Toplica i Bednje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Varaždinske županije Radimir Čačić je jučer, 20. siječnja, proglasio prirodnu nepogodu od potresa na području gradova Lepoglava i Varaždinske Toplice te na području Općine Bednja.

Uzastopni potresi su krajem 2020. i početkom 2021. godine na navedenom području uzrokovali materijalne štete na stambenim, gospodarskim, sakralnim i kulturnim objektima. Prema preliminarnoj procjeni gradskih i općinskih povjerenstava, šteta iznosi 18,9 milijuna kuna.

Prirodna nepogoda proglašava se temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 posto prethodnog godišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto.

Gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda sada imaju obavezu u zakonskom roku od 50 dana od dana proglašenja prirodne nepogodne upisati konačnu procjenu šteta u Registar šteta te je dostaviti Županijskom povjerenstvu. Županijsko povjerenstvo će konačne procjene dostaviti Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda sa zahtjevom za dodjelu pomoći ublažavanja i uklanjanja posljedica od potresa.

Nastavite čitati