Povežite se s nama

U fokusu

Smijenjena dr. Zember otkrila: problemi su počeli zbog bazena u bolnici u Novom Marofu

Objavljeno:

- dana

INTERVJU ZA “LIJEČNIČKE NOVINE”

– Svjesna sam moguće odmazde, no ne bojim se. Zar bi se trebalo bojati istine, morala ili pravde? – odgovorila je dr. Sanja Zember, specijalistica infektologije, smijenjena ravnateljica Opće bolnice Varaždin, u velikom intervjuu za „Liječničke novine“.

Za mjesečno glasilo Hrvatske liječnike komore potvrdila je da će tražiti pravno razjašnjenje cijelog postupka smjene, a istaknula je da očekuje postupanje DORH-a po prijavi Hrvatske udruge bolničkih liječnika.

– U jednom sam se trenutku zapitala u kakvoj to državi živim kad moram birati koje ću propise poštivati, a koje neću, i zar se moram ravnati prema osobnim interesima ili dnevno-političkim potrebama? – rekla je dr. Zember u razgovoru.

Prvi “neposluh”

Otkrila i kad su počeli napadi te komu koje prvome „stala na žulj“.

– Moj prvi „neposluh“ bio je taj što nisam željela automatizmom potpisati zaključivanje ugovora o energetskom učinku za projekt „Energetska obnova zgrada unutar kompleksa Opće bolnice Varaždin“. Naime, interno sam provela analizu energetskog i ekonomskog elaborata te sam temeljem dobivenih rezultata predložila da se odgodi potpisivanje ugovora i zatraži dopunsko mišljenje nadležnih službi Ministarstva zdravlja, Varaždinske županije i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama. Osobno sam željela da se riješe i mikroklimatski uvjeti u bolesničkim sobama i ambulantama, jer je problem kada u ljetnim mjesecima radite na visokim temperaturama ili hospitalizirate bolesnika s temperaturom od 40°C u sobu u kojoj je okolišna temperatura 35°C – istaknula je.

Bazen, sobe i oprema

Drugi njezin „grijeh“, navela je, bio je pokušaj izmjene projekta za izgradnju spojnog objekta između dva odjela u bolnici u Novom Marofu.

– Dovela sam pod upit potrebu za bazenom u projektu koji je namijenjen palijativnim pacijentima, a smatrala sam i da postoji potreba za jednokrevetnim sobama, kao i nadopuna projekta opreme. Uvažavajući činjenicu da je stanovništvo Varaždinske županije sve starije životne dobi i opterećeno brojnim kroničnim bolestima, smatrala sam da je kvalitetna kronična i palijativna skrb prioritet svake ustanove. Iako sam spomenuti projekt preuzela u poodmakloj fazi zrelosti, zatekla sam neriješene imovinsko-pravne odnose bez čijeg rješenja nije moguća prijava projekta niti povlačenje financijskih sredstava iz EU fondova – navela je za „Liječničke novine“.

Interesantna političarima

Otkrila je da je čak triput odbila prihvatiti ponuđeno poziciju vršiteljice dužnosti ravnateljice, jer je bila svjesna da nema iskustva u upravljanju.

– Nakon detaljne analize prednosti i nedostataka provedene u konzultaciji s kolegama iz bolnice koji su bili ili jesu na rukovodećim upravljačkim pozicijama, odlučila sam ipak prihvatiti funkciju dužnosti ravnateljice – objasnila je.

Napomenula je da nije članica niti jedne političke stranke, ali da se na vlastitoj koži uvjerila u istinitost navoda da će se politika baviti s njom, htjela ona to ili ne.

Jesu li ju „vrbovali“ u politiku?

– Osvijestila sam činjenicu da politika prožima naš cjelokupan život te duboko zadire u pore svih sustava. Pitanja koja su naizgled „prirodna“ vrlo lako postanu „politička“. Osobno sam od pasivnog političkog  promatrača postala aktivan sudionik političke scene interesantan brojnim političkim opcijama – odgovorila je.

Napomenula je da je nakon razgovora s većim brojem lokalnih političara uvidjela da uopće nisu svjesni odgovornosti koju imaju za zdravstvenu zaštitu svojih građana.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

HBOR projekte u Varaždinskoj županiji podržao s oko 373 milijuna eura  

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Novi Marof i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) bili su u četvrtak, 22. veljače, u prostoru Kulturnog centra Ivan Rabuzin, domaćini radionica u okviru kojih su prezentirane mogućnosti financiranja kapitalnih projekata jedinica lokalne samouprave tijekom 2024. godine.

Na radionici je bilo govora i o mogućnostima financiranja poslovnih subjekata, s naglaskom na financiranje uz snižene troškove kreditnog zaduženja.

Stručni tim HBOR-a predstavio je jamstva Banke iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za financiranje investicija komunalnih društava, a okupljenima je prezentirana i mogućnost subvencioniranja kamatne stope iz fonda NPOO-a. HBOR je u 30 godina poslovanja financirao više od 69.000 projekata u iznosu od gotovo 30 milijardi eura, a velik dio njih upravo na području Varaždinske županije.

– Samo unutar posljednjih deset godina HBOR je na području Varaždinske županije podržao gotovo 1000 projekata u vrijednosti od oko 373 milijuna eura. Smatram da smo dobro krenuli, ali i da trebamo nastaviti još boljim i jačim tempom – u uvodu je poručila Suzana Laušin-Katanec, direktorica Sektora kreditiranja HBOR-a, dodavši da Banka ima itekako što za ponuditi posebno u vremenima viših kamatnih stopa.

– Upravo je HBOR institucija koja će pomoći u pronalasku rješenja za povoljnije financiranje. Naime, jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave na raspolaganju su redovni kreditni programi HBOR-a za financiranje prihvatljivih i neprihvatljivih troškova EU projekata s rokovima otplate do 15 godina, ali i program Investicije javnog sektora. Zatim, NPOO financijski instrumenti, a od 2024. godine i financijski instrumenti u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. – poručila je Laušin-Katanec.

Prezentiran je i model izdavanja jamstva za kredite u okviru NPOO-a.

– Cilj NPOO mjera HBOR-a je potaknuti nove investicije privatnog i javnog sektora u zelenu i digitalnu tranziciju, ali i omogućiti podršku „običnim” projektima jačanja konkurentnosti – rekao je koordinator područnih ureda HBOR-a Tomislav Marković, dodavši da u ciljeve spada i horizontalni pristup mjerama bez ograničenja u veličinama poduzetnika i sektorima.

Proces izdavanja jamstva odvija se u nekoliko koraka, a započinje zahtjevom komunalnog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za odobrenjem investicijskog kredita HBOR-u, nekoj od banaka ili leasing društava. Sva daljnja komunikacija odvija se između financijskih kuća i HBOR-a.

– Kamatnu stopu je moguće subvencionirati do maksimalno 75 posto iznosa, ovisno o vrsti ulaganja i propisima o državnim potporama iz financijskih instrumenata Fonda subvencija iz NPOO-a – dodaje Marković.

A da su ovakve radionice itekako korisne i potrebne, potvrdio je gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.

– Europska unija trenutno je u situaciji da kamate rastu jer Europska središnja banka na taj način usporava inflaciju. Imali smo krasan period vrlo niskih kamata koje su bile, kažimo to tako, komercijalne kamate u bankama od 1,5 do 2 posto. Sada se to mijenja, ali vjerujem da HBOR ima odgovore i može ponuditi ono što ne mogu komercijalne banke – mišljenja je Jenkač.

Gradonačelnik Novog Marofa pohvalio je i novu praksu HBOR-a koja se u potpunosti otvara prema krajnjim korisnicima.

– Do prije desetak godina do HBOR-a se teško dolazilo, a ako ste u tome i uspjeli, zahtjevi su se sporo rješavali i zapravo ste bili primorani rješenje tražiti putem komercijalnih banaka. U međuvremenu su se neke stvari ipak promijenile, a ovakva okupljanja i želja HBOR-a da postane pristupačan nama na najnižoj razini lokalne samouprave, dokaz su njihove proaktivnosti i promjena u poslovnoj politici. Vjerujem da smo svi dobili mnoštvo informacija o programima i kreditnim linijama, ali i o načinima ostvarivanja povoljnijih uvjeta za financiranje velikih projekata koji će u konačnici služiti našim građanima i podići kvalitetu njihova života – zaključio je gradonačelnik Jenkač.

Nastavite čitati

U fokusu

Za branje visibaba i ostalih proljetnica propisane su drakonske kazne

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

visibaba

Potrebno je dopuštenje Ministarstva, kazne za fizičke osobe kreću se od 900 do 4000 eura, za pravne je to od 3000 do više od 26.500 eura, a istim će se iznosima kažnjavati i berači visibaba, ljubica.

Visibabe, jaglaci, šafrani, proljetni drijemovci, znani i kao zvončići samo su neki od prvih vjesnika proljeća koji su posljednjih dana, dolaskom viših temperatura, prošarali livade. Kako bi svoje domove ispunili njihovim opojnim mirisima i ukrasili stolove volimo ih brati čim počnu nicati, no iz županijske Javne ustanove Zeleni prsten stiglo je upozorenje o kaznama za berače, piše Večernji list.

Za prijestupnike su tako propisane novčane kazne u iznosu nešto većem od 3.318,10 eura, a mogu se popesti čak i do 26.544,56 eura za pravnu osobu, dok će se fizičke osobe kažnjavati iznosima od 929,10 do 3.981,68 eura.

Istim će se iznosima kažnjavati i branje proljetnica poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili drijemovca, ukoliko se prije, također ne ishodi dopuštenje Ministarstva, a na što je, podsjetimo, Državni inspektorat upozoravao i prijašnjih godina.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje