FOTO Ludbreška regija ima 20 novih vatrogasaca, skoro pola su djevojke
Svoj „božićni poklon“ pri samom kraju 2022. godine vatrogastvo ludbreške regije primilo je u obliku 20 novoosposobljenih vatrogasaca. Naime, nakon...
Načelnik Općine Jalžabet Mirko Magić je čovjek koji održava obećanja pa mu je ova situacija bila vrlo nelagodna.
-Ljudi su se žalili, mi smo obećali rasvjetu, ali obećanje nismo mogli ispuniti jer Elektra punih godinu dana nije imala potrebe kablove. I to ne samo varaždinska Elektra, nego tih kablova nije bilo u cijeloj Hrvatskoj. Fala Bogu pa je to sad riješeno. Sami smo platili rasvjetna tijela i cijenu radova – laknulo mu je.
O problemu mračnog Jakopovca pisao je i Regionalni tjednik, nakon što su se nezadovoljni mještani obratili novinarima.
Nakon osvjetljavanja Jakopovca, načelnik Magić si bez grižnje savjesti u vlastitom moralnom kodeksu može priuštiti govoriti o aktualnim projektima u Jalžabetu. A njih nije malo i najviše je komunalnih investicija. Saniraju se klizišta, radi na Aglomeraciji, gradi se ili obnavlja prometna infrastruktura, rekonstruiraju sakralni objekti, a novi izgled je dobilo i groblje u Kelemenu.
Jalžabet priprema izgradnju POS stanova na atraktivnoj lokaciji
– Popločili smo stazu na groblju u Kelemenu pa osim što groblje ljepše izgleda, posjetitelji lakše dolaze do grobova njima dragih osoba koji su ih napustili. Osobito je to važno starijim osobama – kaže načelnik Magić.
Urediti će se i staze na groblju u Jalžabetu, a radovi su već počeli. Tu će se sve staze nasute sitnim kamenčićima pokriti tlakavcima.
Sanacija klizišta je redovni posao u Jalžabetu. Ove je godine problem bio i veći no inače, budući je u Novoj Gori kliznulo pola Vinske ceste i cestom se jedva i prolazilo. Sanacija je stajala više od 300 tisuća kuna.
– Sanaciju je s 200 000 kuna financiralo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja dok je dokumentaciju i ostatak do 310 tisuća kuna platila Općina. Na Vinskoj cesti živi sve više ljudi i sanacija je bila nužna. Još jedno klizište spremamo za sanaciju i za njega su upravo zgotovljena ispitivanja koja radi Geotehnički fakultet iz Varaždina. Predračune smo već dobili, a sanacija bi prije zime svakako trebala biti gotova.
Zadovoljni su i mještani Kaštelanca. Kod njih je nakon dugo godina nebrige sanirana kapelica sv. Ivana, otvorena nakon punih sedam godina za javnost. – Zbog nesporazuma oko toga kojoj će župi pripasti Jalžabet, kapelica je bila sedam godina zatvorena i bilo ju je nemoguće obnoviti – kaže načelnik.
Kaštelanec je dobio i novi asfalt u Vinogradskoj ulici, koja je bila u najlošijem stanju u cijeloj općini Jalžabet.
Nakon što je sedam godina bila zatvorena zbog svađa, otvorena je i obnovljena kapelica sv. Ivana u Kaštelancu
Najskuplji radovi koji se danas obavljaju u Jalžabetu su oni na izgradnji sanitarne kanalizacije, vrijedni gotovo četiri milijuna kuna.
– Trenutno se radi u Varaždinskoj ulici, na trasi dugoj 1,8 kilometara. Odmah po završetku radova na kanalizaciji asfaltirati će se cesta i sagraditi nogostupi s obje strane ulice. Bit će to velika pomoć, budući da se na cesti nalazi osnovna škola i dva staračka doma pa su školarci i starije osobe najčešći prolaznici – govori načelnik.
Već neko vrijeme se u Jalžabetu gradi i pročistač otpadnih voda, vrijedan sedam milijuna kuna. Dinamika radova ide dogovorenim tijekom pa bi početkom sljedeće godine Jalžabet trebao imati kanalizacijski sustav. Zahvaljujući završetku kanalizacije u Kolodvorskoj i Vinogradskoj ulici, obje su dobile pješačke staze, a zahvaljujući dovoljnoj širini ulice iscrtati će se i biciklističke staze. Slijedi još presvlačenje asfaltom i sljedećeg bi tjedna ulice trebali biti kompletno uređene.
Saborski zastupnik Josip Križanić se danas kao predsjednik Općinskog vijeća jednako brine o općini kao i dok je prije mandata Mirka Magića on bio načelnik Općine. – Ovaj se iinvesticijski bum prvenstveno idogodio zahvaljujući ulasku Hrvatske u Europsku uniju.
Uređeno je groblje u Kaštelancu, a uređuje se i u Jalžabetu
Drugi veliki korak je fiskalna decentralizacija zbog koje općine danas mogu ležernije planirati proračune pa se slijedom toga i javljati na natječaje. – Ulazak u Europsku uniju nam je omogućio korištenje sredstava Unije pa je najvažnije imati dobre projekte i kvalitetno ih pripremiti. Interes je velik pa Vlada raspisuje sve više natječaja u gotovo svim ministarstvima koja se tiču lokalne uprave pa odatle i investicijski bum – pojašnjava Josip Križanić i dodaje da je Općina tako dobila i 200 tisuća kuna od Ministarstva kulture za obnovu crkve sv. Elizabete. Također, Mirko Magić je prošli tjedan potpisao Ugovor s Ministarstvom demografije koji će Općini donijeti 108 tisuća kuna za dječje igralište u sklopu Dječjeg vrtića Potočić.
Elektra je nabavila kabel pa je Jakopovec dobio javnu rasvjetu
– Puno je natječaja raspisano i Jalžabet se na mnoge redovito javlja, ovisno o prioritetima i potrebama. Trudimo se kvalitetno napraviti projektnu dokumentaciju, što nam izgleda uspijeva budući da novac stiže. Jalžabet, kaso što stalno ističem, ima za cilj osigurati jednak životni standard onome u Zagrebu. Uz ovakve mogućnosti nema razloga da u tome ne uspijemo i spriječimo iseljavanje.
S istim ciljem pripremamo izgradnju POS stanova za koje smo već osigurali atraktivno zemljište u Općini. Posla u našoj zoni ima dovoljno, vrtić je pun i vjerujemo da će se trenutno lošija demografska slika okrenuti u našu korist. To je prioritetni cilj, a za sve ćemo se ostalo već pobrinuti – zaključio je Josip Križanić.
Asfaltiraju se ceste i radi se kompletan kanalizacijski sustav
Jarac Spock i njegova kozja ekipa, svinja Iggy, purani Ernest i Oliver, patak Gretić, crna kokoš Stefan, mačke Janica, Bobica i Tomica te psi Luna i Karlo, kao i brojne druge životinje slobodno uživaju na imanju Nikole Bosaka (30) u Pešćenici Viničkoj, u općini Vinica.
One su stanovnici Utočišta sunčani bregec, neprofitne udruge koju je Bosak osnovao u studenome prošle godine, a brine za farmske životinje. Sve životinje imaju imena, a Bosak na njih gleda kao na članove svoje obitelji, kako nam je sam rekao. U našoj zemlji ima više udruga koje pomažu da se udome psi ili mačke, ali utočište za životinje koje u pravilu žive na farmama još je rijetkost.
– Upravo su farmske životinje najviše eksploatirane, pa mi je želja bila napraviti utočište za njih. Imanje zauzima površinu od 4500 metara četvornih te je dom kozama, svinji, guskama, puranima, mačkama i psima. Životinje najčešće završe kod mene kad mi se netko javi ili putem prijatelja. Živim sam, puno je posla oko životinja, ali nije mi teško jer u tome uživam. Svaka od mojih životinja je posebna, ima svoj karakter te svaki dan provodim s njima. Na sredinu dvorišta stavim prostirku, legnem i jednostavno uživam među životinjama – rekao je Nikola.
Naš sugovornik je vegan, a ideja da osnuje Utočište stvorila se spontano.
– Po zanimanju sam grafički dizajner, ali ne radim taj posao. Živo sam u Ladanju, na selu uz domaće životinje, pa kasnije otišao živjeti kao podstanar u Varaždin. Kad si mlad nemaš baš novaca pa sam uglavnom jeo paštete i salame. Tako sam odlučio ne jesti meso na mjesec dana. Taj mjesec se pretvorio u osam godina. Najprije sam bio vegeterijanac, ali otkad živim sa životinjama postao sam vegan. Vratio sam se u Ladanje i počeo brinuti za domaće životinje, ali mi je dvorište postalo premalo. Prodao sam kuću u Ladanju i kupio drugu s većim dvorištem u Pešćenici Viničkoj te sam izgradio nastambe za životinje i s vremenom osnovao Sunčani bregec – ispričao nam je Nikola.
Rekao nam je da ga svi susjedi već poznaju zbog ljubavi prema životinjama ta da nije dobio nikakve negativne komentare. Ipak, kako Utočište raste trebat će mu i pomoć dobrih ljudi. Kad su novinari Regionalnog stigli raditi reportažu Bosakov susjed nam je spontano rekao da je on najbolji susjed s najljepšim dvorištem.
– Ako nema veterinarskih troškova mjesečno za hranu životinja trošim oko 500 eura. Smatram da sam došao do maksimuma koji sam mogu financijski pokriti. Dobio sam puno podrške i gotovo svaki vikend na imanje dolaze posjetitelji. Donacije za hranu i pomoć volontera su dobrodošli. Planiram i radionice o kojima će se moći više saznati putem Facebook i Instagram stranice “Utočište sunčani bregec”. U izradi je i web stranica. Sljedeći veći projekt koji me očekuje je gradnja staje i nadstrešnice za sijeno. Prije mjesec dana dobio sam najbolji poklon za rođendan ikad kada mi je kolega poslao puni kamion paleta. I inače radim od recikliranih materijala pa ću i njih pretvoriti u ono što mi bude potrebno – istakao je Nikola.
Dolazak novih životinja ovisi će o financijskim i prostornim mogućnostima.
Najzanimljiviji član Utočišta je svinja Iggy. Živio je u kući u Samoboru pa sada uživa u blatnim igrama u dvorištu.
– Iggy je kod mene dvije godine. On je svinja pasmine Minessota, a k meni je stigao iz Samobora gdje je živio u kući sa sedam pasa. Bio je poklon sinu za rođendan koji se odselio u inozemstvo i više nije ima tko brinuti o njemu. To je još jedna problem, po raznim oglasnicima se prodaju svinje kao patuljaste i onda narastu velike. Iggy uživa na imanju. Čim je došao odmah smo se skupa valjali po blatu. Imam i devet kozica. Ela i Žiži su stigle u prosincu lani. One imaju 13 godina i prvi put žive bez da su eksploatirane, ne moraju davati mlijeko, samo pasu i uživaju. Evo, patak Gretić samnom živi već pet godina, od kada je došao iz Zagreba. Najprije sam mislio da je patka, pa je bila Greta, ali ispao je Gretić – veselo govori Nikola.
Jedna od najaktivnijih voćanskih udruga, KUD Voća, u svoj bogat i raznovrstan kalendar godišnjih aktivnosti u 2023. uvrstila i oživljavanje jednog od omiljenih narodnih običaja.
Naime, odlučeno je da se zimsko razdoblje zaključi starim voćanskim običajem koji je, na žalost, nestao iz tog kraja i iz svakodnevnog života općenito. Riječ je o čerhanju perja (ili čierhaju perja), aktivnosti koja je spajala i potrebu za izradom posteljine, a i predstavljala je idealnu priliku za druženje.
Kako je taj običaj izgledao moći će se vidjeti u subotu 25. ožujka od 15 sati u Etno kući u Gornjoj Voći. Vrijedne su članice KUD-a skupile perje, te će se isto “čierhati” na spomenutoj lokaciji i bit će otvoreno za javnost. Iz perja koje će se obraditi, KUD će dati izraditi jastuk koji će biti dio izložbenih predmeta u spomenutom objektu.
Uz samo čierhanje perja, posjetitelji će moći čuti uživo muzikaše KUD-a te razgledati prigodnu ponudu na štandu KUD-a.
Dođite i doživite uživo dašak ne tako davne prošlosti i zaboravljenog načina življenja!