Povežite se s nama

Novosti

“Stanje sigurnosti pogona Gradskih bazena Varaždin je – katastrofalno”

Objavljeno:

- dana

Izvješća o radu varaždinskih gradskih tvrtki i ustanova otkrivaju više od poslovnih rezultata

Ravnatelj Mladen Putar upozorava da za investicijsko održavanje odlazi tek 1,5 % ukupnih rashoda Gradskih bazena Varaždin koji su lani iznosili više od 10 milijuna.

Stanje sigurnosti pogona u Gradskim bazenima Varaždin je katastrofalno. Upozorio je to ravnatelj Mladen Putar na sjednici Upravnog vijeća ove javne ustanove prilikom razmatranja poslovanja u prošloj godini, o kojem će glasovati i varaždinski vijećnici u četvrtak. Iako rad Gradskih bazena otvara niz pitanja, među kojima je sigurno i podmirenje poreznog duga koji je prešao tri milijuna kuna, ravnatelj je ipak posebno ukazao na nedostatno investicijsko održavanje s obzirom na moguće teške posljedice.

Sedam održavatelja

Gradski bazeni lani su prodali 63 tisuće ulaznica, što je 2.100 ili 3,4 posto manje godinu dana ranije. Od prodaje ulaznica prihodovano je 1,5 milijuna kuna te još gotovo pola milijuna kuna od saune, masaža i najma. Daleko više, točnije 8,2 milijuna kuna stiglo je u Gradske bazene iz Grada Varaždina čije donacije čine više od 80 posto ukupnih prihoda i zahvaljujući kojima ova javna ustanova posluje s nulom ili malo iznad toga, za razliku od Restorana koji je lani završio s gubitkom od 400 tisuća kuna, a mjesečno se povećava za 25 tisuća kuna.

Zastara prije kraja?

Ukupni rashodi lani su iznosili nešto više od 10 milijuna kuna. Oko 2,7 milijuna kuna odlazi za plaće 28 zaposlenih (bez putnih troškova), među kojima je sedam održavatelja i pomoćnika te po šest recepcionarki i čistačica. Materijalni rashodi bili su 3,7 milijuna, od čega je za struju otišlo 638 tisuća, a plin 841 tisuću kuna. Značajna stavka je otplata kredita za gradnju za čiju su glavnicu izdvojena tri milijuna te još 300.000 za kamate.
 
Obročno će se otplaćivati i dug prema Poreznoj upravi nastao zbog izmišljenih poslova preko studentskih ugovora. U vezi s time još se uvijek provodi istraga koja bi trebala završiti širom optužnicom nego što se to lani mislilo, ukoliko ne nastupi zastara. Taj porezni dug došao je do 2,8 milijuna, i to bez troškova kamata zbog obročne otplate. Taj novac nemaju Gradski bazeni, pa će se i to morati platiti iz gradskog proračuna. Sažimajući izvješće o radu, Putar je ustvrdio da je najgora ipak stavka investicijsko održavanje, koja iznosi tek 1,5 posto ukupnih rashoda.
 
– To navodi na zaključak da se po tome nije ništa radilo. One investicije koje se nisu radile koštale bi 800.000 kuna, a radi se samo onima koje su nužne. Mogla bi se dogoditi havarija, što bi uzrokovalo goleme troškove – upozorio je Putar.
 
Josipa Šipek, predsjednica Upravnog vijeća, sugerirala je da s time upozna gradonačelnika te mu ukaže što bi trebalo napraviti, odnosno što nije učinjeno jer to ustanova nije u financijskoj mogućnosti.
 
Članovi Upravnog vijeća, od kojih neki nisu rekli ni riječ na sjednici, prihvatili su izvješće ravnatelja koji je najavio neke zanimljive projekate za štednju energije i vode. No čak i da se ostvare, Gradski bazeni morat će u ozbiljnije zahvate jer vlastiti prihodi nisu ni izdaleka dovoljni ni za plaće.

Radelić: Gradonačelnik odlučuje hoće li se tražiti povrat

– Iz Gradskih bazena došlo je rješenje o novoj preraspodjeli poreznih obveza. Ne možemo pobjeći od činjenice da naknadno obračunati porez na dohodak i honorare iznosi tri milijuna. To mora podmiriti Grad Varaždin kao osnivač javne ustanove – rekao je Vjeran Radelić, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika. Upitan na konferenciji za novinare hoće li Grad Varaždin možda tražiti vraćanje tog poreznog duga od onih koji su za njega odgovorni, Radelić je bio kratak i jasan. – Ne bih se u to upuštao. Gradonačelnik odlučuje o tome – upozorio je zamjenik varaždinskoga gradonačelnika.

Dobit ostvario čak i Aquacity

Osim o poslovanju Gradskih bazena, varaždinski vijećnici trebali bi na sjednici Gradskog vijeća zakazanoj za četvrtak raspravljati i o radu još osam trgovačkih društava i ustanova.
 
Slobodna zona Varaždin, koja ima šest zaposlenika, lanjsku poslovnu godinu završila je s blizu 400 tisuća kuna dobiti, što je gotovo tri puta više nego 2010. godine kada su ostvareni isti prihodi od 2,8 milijuna kuna.
 
Gradska tržnica, kojoj je Grad Varaždin uplatio 900.000 od 1,9 milijuna potrebnih za otplatu kredita, lani je prihodovala 4,4 milijuna kuna. To je povećanje od 12 posto, odnosno pola milijuna kuna, koliko je i iznosila dobit.
 
Dobit Razvojne agencije Sjever (DAN) na kraju 2011. iznosila je tisuću kuna nakon oporezivanja. Ukupan prihod iznosio je gotovo dva milijuna kuna, od čega je za bruto plaće 12 djelatnika otišlo 1,6 milijuna kuna. Tehnološki park Varaždin, koji ima osam djelatnika, imao je dobit od 20 tisuća kuna, uz prihod od 3,4 milijuna.
 
Aquacity, koji ima kratkoročne obveze od 1,8 milijuna kuna, uspio je lani ostvariti dobit od 66 tisuća kuna, iako je od 2006. do 2010. ostvarivao gubitke koji ukupno iznose 4,7 milijuna kuna.
 
Čak 23 milijuna kuna prihoda, od čega čak 13 milijuna vlastitih, ostvarilo je lani Veleučilište u Varaždinu, koje ima 2.618 studenata na šest studija. Budući da su ukupni rashodi iznosili 17 milijuna, ostvaren je višak prihoda veći od šest milijuna kuna.

 

Izvor:
Foto:

Međimurje

Happy Bike: sastanak projektnih timova uključenih gradova održan u Letenyu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uz brojne projekte u kojima sudjeluje kao partner ili nositelj projekta, Grad Prelog dio je i projekta HAPPY BIKE.

HAPPY BIKE je projekt Europske unije koji je odobren za financiranje u okvirima Interrreg programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Partneri projekta su gradovi Letenje, Prelog i Ludbreg te ŽUC Varaždin. Ukupni budžet projekta je nešto više od milijun eura – EU sredstva 866.282,16 eura, vlastita sredstva 111.415,59 eura. Početna konferencija ovog projekta održana je krajem mjeseca siječnja. U srijedu, 28. veljače, održan je i sastanak projektnih timova iz gradova sudionika projekta.

Sastanak je održan u prostorima gradske uprave mađarskog Grada Letenye. Projekt je sa provedbom započeo početkom mjeseca studenog prošle godine, a voditelj projekta za područje Grada Preloga je Miroslav Hržić.

Glavni cilj projekta je izgraditi nove atrakcije uz rijeke Dravu i Muru uz koje se vežu bogata i raznolika prirodna i kulturna baština. To se planira kako bi se generirao gospodarski rast na prostoru uključenih programskih područja (Grad Letenye, Grad Prelog i Grad Ludbreg). Razvoj infrastrukture koja se provodi u okviru predloženog projekta trebao bi privući veći broj posjetitelja.

Uz uspostavljanje nove biciklističke rute Letenye-Prelog-Ludbreg te interpretacijskim stazama sa prikazom kulturne i prirodne baštine (na ukupnoj dužini od oko 100 km), lokalno stanovništvo i posjetitelji imat će poboljšani pristup slikovitim, gotovo netaknutim prirodnim područjima, a i drugi potencijalni turisti koji posjećuju mjesta uz rijeke Dravu i Muru. Poseban naglasak stavlja se na činjenicu da je ruta Letenye-Prelog-Ludbreg kapilarna ruta čime će se osigurati poveznica s obje strane hrvatsko – mađarske granice, kao i priključak na EuroVelo mrežu.

Područja uključena u projekt Happy Bike su: Županija Zala, Međimurska i Varaždinska županija. Najmanje 11 naselja trebalo bi imati koristi od projekta, a oko 60 kulturnih i prirodnih znamenitosti će biti evidentirano i dostupno posjetiteljima. Sljedeći sastanak projektnih timova održat će se u mjesecu svibnju u Ludbregu.

Nastavite čitati

Događanja

Kulturno-umjetnička večer posvećena Rudolfu Steineru održana u čakovečkoj knjižnici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Rudolf Steiner

U čakovečkoj Knjižnici „Nikola Zrinski“ prošlog tjedna predavanjem i kulturno-umjetničkim programom je obilježena 157. obljetnica rođenja začetnika antropozofije i waldorfske pedagogije, Rudolfa Steinera.

Program se odvijao u tamošnjoj multimedijalnoj dvorani, pri čemu je posjetiteljima na dolasku zahvalila ravnateljica knjižnice, Ljiljana Križan.

Rudolf Steiner je rođen 25. ili 27. veljače 1861. godine u Donjem Kraljevcu. Bio je utjecajan u mnogim područjima, uključujući odgoj i obrazovanje, poljoprivredu, umjetnost i filozofiju. Unutar svoje pedagogije htio je uspostaviti odgoj djece kao cjelovitih ljudskih bića, naglašavajući važnost ravnoteže fizičkog i duhovnog aspekta čovjeka. S tim u cilju razvio je i euritmiju, izvedbenu umjetnost koja je ujedno i metoda terapije. To su zapravo geste i pokreti koji kretanjem tijela žele izraziti govor i zvuk. Pomoću njegovih ideja razvijena je i biodinamička poljoprivreda. Temeljna zamisao takve vrste ratarstva počiva na „životnoj snazi“, ideji da biljke i životinje posjeduju „kozmičku silu“ koju hranjenjem ljudi unose u svoj organizam. Steiner je smatrao i da pesticidi i umjetna zaštitna sredstva i gnojiva hrani oduzimaju životnost.

Govoreći o naučavanju dr. Rudolfa Steinera, ravnateljica istoimenog centra u Donjem Kraljevcu, Dijana Posavec, pričala je i o predviđenim aktivnostima večeri.

Ravnateljica Centra “Dr. Rudolf Steiner”, Dijana Posavec

-Povodom 157. obljetnice rođenja našeg sunarodnjaka odlučili smo da će se ovdje u čakovečkoj knjižnici održati jedno interesantno predavanje, govorit će gospođa Mila Željeznjak. Naš prijatelj Goran Vadlja iz Donjeg Kraljevca provest će zvukoterapiju. Za 27. veljače bila je predviđena donatorska večer u Toplicama sv. Martin, no zbog vremena smo je morali odgoditi, javnost ćemo naknadno obavijestiti o novom terminu. Odlučili smo da ovu godinu posvetimo popularizaciji lika i djela Rudolfa Steinera. Predavanja na temu biodinamike vrlo su popularna, u Varaždinskoj županiji posjećenost je bila velika, a u bliskoj budućnosti organizirat ćemo ih u Zagrebu, Istri i Slavoniji.

Učenice Graditeljske škole Čakovec predstavile su Steinerovu poeziju

Steinerovu poeziju predstavile su učenice Graditeljske škole Čakovec. Gospođa Mila Željeznjak potom je održala predavanje pod nazivom „Boje duše“ na temu anđeoskog svijeta. Večer je završila govorom Gorana Vadlje o utjecaju zvuka na organizam. Uslijedila je njegova terapija zvukom u trajanju od 15 minuta.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje