Povežite se s nama

Kultura

Strastvena ljubiteljica plesa iz Čakovca Iva Hlapčić dobitnica Nagrade za mladu znanstvenicu za prošlu godinu!

Anto Petričević/osobna arhiva

Objavljeno:

- dana

Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu nedavno je objavilo dobitnice Nagrade za znanstveni rad u 2020. godini i Nagrade za mladog znanstvenika. Laureatkinje su tako magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine, Čakovčanka Iva Hlapčić (mlada znanstvenica), i njezina mentorica prof. dr. sc. Lada Rumora (za znanstveni rad).

Moć kolektiva

Iva je od ljeta 2018. zaposlena kao asistentica na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ-a) “Uloga stresnog proteina Hsp70 u imunosno-upalnom odgovoru kod kronične opstrukcijske plućne bolesti”, čija glavna voditeljica je prof. dr. sc. Rumora.

– Kao što se može naslutiti iz naslova projekta, istraživačko područje kojim se bavim je biomedicina i zdravstvo. Spomenuti HRZZ projekt ima svoja dva istraživačka dijela – in vitro, u kojem se radi pretežito sa staničnim linijama i ex vivo, koji uključuje pacijente s kroničnom opstrukcijskom plućnom bolesti (KOPB) i zdrave ispitanike. U sklopu izrade svoje doktorske disertacije primarno sam usredotočena na ex vivo dio, to jest istražujem postoji li povezanost izvanstaničnog proteina toplinskog šoka 70 i izvanstaničnog adenozin-trifosfata sa sustavnim upalnim odgovorom u pacijenata s KOPB-om. Moj je cilj doprinijeti znanstvenim spoznajama o biokemijskim promjenama i promjenama na molekularnoj razini, koje su vezane uz sustavni upalni odgovor u KOPB-u – objašnjava čakovečka znanstvenica. Dodaje da nagrade koje su dobile ona i mentorica dodjeljuje strukovno udruženje medicinskih biokemičara.

– Ukratko, vrednuje se znanstveni doprinos prema broju objavljenih radova iz područja biomedicine u indeksiranim publikacijama i aktivnom sudjelovanju na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Prema uvjetima natječaja, moja mentorica i ja prepoznate smo kao najbolje unutar struke tijekom 2020. godine u svojim kategorijama – kaže istraživačica.

Pandemija koronavirusa nametnula je potrebu za brzom prilagodbom u svim područjima društvenog djelovanja pa tako i u području biomedicinskih znanosti, ističe.

– Znanost u Hrvatskoj još uvijek nije na tolikoj razini razvijenosti da bi vrlo brzo i efikasno, kao veće svjetske sile, mogla prenamijeniti svoje praktično djelovanje kako bi pružila odgovor na aktualna zbivanja pa smatram da je pandemija na našim područjima većinom usporila i iznimno otežala brojne znanstvene projekte koji su bili u tijeku ili u začetku. Što se tiče nošenja s pandemijom, smatram da vjerojatno nikada dosad nismo imali priliku uočiti nevjerojatnu moć koju možemo imati kao kolektiv, ponajviše zbog suvremenoga digitalnog doba pa se tako i znanost vrlo brzo ujedinila na globalnoj razini u ovoj kriznoj situaciji. Ipak, čini se da je infodemija, koja je prevladavala u ovoj borbi, prilično negativno utjecala na brojna javna mnijenja.

Gledajući unatrag, rekla bih da smo postupali najbolje što smo mogli i znali u određenom trenutku, a propusti koji se su događali preslika su iznimno puno čimbenika koji nemaju direktne veze sa znanošću. Vrlo je bitno znanstvenike, ali i mnoge stručnjake iz različitih područja, aktivno uključivati u svakodnevni život i kada nismo u kriznim situacijama – smatra Iva i dodaje da bismo se kao društvo trebali preispitati tko i što nam je u fokusu, koja su nam osobna i kolektivna načela i vrijednosti koje želimo promovirati za sveukupni boljitak.

Ljubav i pustolovina

Što se tiče njezine plesne pustolovine, kaže da je započela prije nego što je toga bila svjesna.

– Plešem od malih nogu, a što sam starija, ples postaje sve veća ljubav i strast u mome životu. Vrijednosti koje sam naučila u plesu, a koje su mi iznimno pomogle u svim drugim sferama života, mogla bih zaista nabrajati unedogled. Istaknula bih da sam s godinama plesu najzahvalnija zbog predanosti, upornosti i poniznosti kojoj me naučio. Zbog plesa sam postala zahvalna na svakoj sugestiji i konstruktivnoj kritici koju dobivam te na navedeno gledam kao na priliku da postanem boljom. Ples me definitivno naučio kako biti povezanija sa svojim tijelom, osluškivati ga i dati si vremena i prostora da se stvari razvijaju svojim tijekom, što mi po prirodi vrlo teško pada. (smijeh)

Spojio me s najinspirativnijim ljudima koje sam srela, izložio me pričama koje nisam mogla ni zamišljati i propitkivao je moja uporišta za koja sam mislila da se nikad neće promijeniti. Ples je najljepša prilika za stalnom transformacijom koja se događa negdje iza svega što mi je jasno vidljivo, u koju sam zaljubljena. Danas smatram da postoji jako puno poveznica između znanosti i plesa, kao i među mnogim drugim stvarima. Ono kako ćemo nešto vidjeti u mnogočemu ovisi o nama samima pa se tako i odgovor na to pitanje mijenja sa životnim iskustvima. Znanost i ples svakako dijele kreativnost: za obje aktivnosti potrebno je biti snalažljiv, prilagodljiv, odgovarati na mnoge neočekivane događaje, ali isto tako zahtijevaju disciplinu, veliko ulaganje znanja i vremena koje ponekad uopće neće dati vidljive rezultate i rekla bih da obje aktivnosti iziskuju iznimnu strpljivost – zaključuje Međimurka.

Naglašava da su najveći trag na njoj zasad, bez ikakve sumnje, ostavili plesno obrazovanje i iskustvo života u New Yorku.

– Dinamika kojom takav svijet funkcionira, stalni hod na svojevrsnom rubu, nepredvidive prilike i potreba za življenjem u trenutku bez očekivanja, a s istovremenim žarom moji su najveći izazovi koji me istovremeno ispunjuju i guraju naprijed te ponekad plaše i u tome svemu pronalazim sebe. Iz perspektive plesača, plesna umjetnost je definitivno premalo zastupljena u društvu, no sa mnom mišljenje ne dijele svi. Reći ću i da će se društvu davati ono što traži i želi, no pitanje je zašto se baš to nešto traži i želi. U današnjem svijetu konzumerizma, odgovornost se prebacuje na mnoge strane pa tako možemo raspravljati o tome što se gleda na televiziji, što se čita u novinama, o čemu pričamo na kavama i što listamo na društvenim mrežama. Ljudi će konzumirati ono što im se daje i na to će dati pasivnu povratnu reakciju.

Međutim, to nije dijalog kakav bi se trebao voditi. Ples ima jako veliki potencijal da postane sastavni dio našeg društva od malih nogu, što u neku ruku i jest ako se osvrnemo na sociološku ulogu plesa, prirodne potrebe za kretanjem, reagiranjem živih bića na glazbu i tako dalje. No, plesna umjetnost se mora razvijati, na njoj se treba raditi, o njoj se treba pričati i ona se mora izvoditi kako bismo u konačnici postali svjesni njene vrijednosti na kolektivnoj razini i kako bi postala bliska široj publici, a ne samo plesnoj! – poručuje Iva, kojoj želimo da i nadalje bude uspješna u objema svojim strastima.

Kultura

FOTO U Lendavi otvoren Hrvatski kulturni centar “Zrinski”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U slovenskom gradu Lendavi svečano je otvoren Hrvatski kulturni centar “Zrinski”, u kojem će djelovati Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje”, jedno od najaktivnijih društava Hrvata izvan Hrvatske.

Brojne sekcije i aktivnosti HKD-a “Pomurje” tijekom godina prerasle su tijesne prostorije Hrvatskog doma u kojima su djelovali od 2005. godine, stoga su 2017. godine dobiveni dodatni prostori od Općine Lendava za budući Hrvatski kulturni centar. Oni su obnovljeni uz pomoć Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Međimurske županije, gradova Preloga, Murskog Središča i Čakovca, sponzorskim i vlastitim sredstvima.

Obnova i uređenje Hrvatskoga kulturnog centra “Zrinski” vrijedna 70 tisuća eura završena je krajem 2019. godine, a kako je istaknuo predsjednik HKD-a “Pomurje” i predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji Đanino Kutnjak, želja im je bila stvoriti Centar koji će biti na korist članova Društva, ali i prostor koji će služiti kao turistička i kulturna promocija Hrvatske.

HKC “Zrinski” sadrži pozornicu i društvene prostorije s knjižnicom za kulturne potrebe, kuhinju i ljetnu kuhinju za turističko-gastronomske potrebe. U dvorištu je obnovljen bunar iz 19. stoljeća, a u budućnosti se planira urediti i maleni hostel. Općina Lendava je prepoznala ideju te financirala obnovu dvorišta, poštujući kulturno-zaštitne uvjete te će krajem godine ondje biti postavljen spomenik Nikoli Zrinskom VII. Čakovečkom.

– Ideja kojom smo se vodili je da obnovimo staro građansko dvorište koje je zaštićeno kulturno dobro za potrebe kulturnog turizma. Drago nam je što smo se nakon dugo vremena okupili u prostorima HKD-a “Pomurje”, koje je posljednjih 15 godina svojim aktivnostima prepoznato diljem regije. Nazvali smo ovaj prostor Centrom “Zrinski”, u čast hrvatskoj plemićkoj obitelji čiji su članovi bili aktivni na političkom, povijesnom i umjetničkom polju srednje Europe.

Još jedna obnovljena zgrada u starom gradu Lendavi dodatno će stimulirati revitalizaciju ovog dijela grada i potaknuti aktivnosti kroz koje će se još više povezati svi koji poštuju tolerantni prostor različitosti koji stoljećima poznajemo i živimo u Lendavi – rekao je predsjednik HKD Pomurje Đanino Kutnjak.

Svečanosti otvorenja Hrvatskoga kulturnog centra “Zrinski” prisustvovali su mnogi visoki uzvanici: ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH Darko Horvat, državna tajnica Ministarstva kulture RS Ignacija Fridl Jarc, Veleposlanik RH u Ljubljani Boris Grigić, župan Međimurske županije Matija Posavec, počasni konzul Konzulata RH u Mariboru Šime Ivanjko, župan Občine Lendava Janez Magyar, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, načelnik Općine Sveti Martin na Muri Martin Srša i mnogi drugi.

Za ovu posebnu priliku u Centru “Zrinski” postavljene su dvije izložbe, Nikola Zrinski Sigetski i Nikola Zrinski Čakovečki, kao plod suradnje Muzeja Međimurja i Galerije – Muzej Lendava, a na svečanosti otvorenja nastupili su i Komorni zbor “Vita” iz Lendave i Tamburaši Hrvatskoga kulturnog društva “Pomurje”.

U čast otvorenja Hrvatskoga kulturnog centra Zrinski postavljena je izložba poznatog umjetnika Stephana Lupina koju će „na lendavskom gradu“ moći razgledati brojni posjetitelji do listopada ove godine.

Nastavite čitati

Kultura

U palači Sermage otvorenje postava Hrvatskih majstora i izložbe Stančićeve biblioteke

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U srijedu, 16. lipnja, Gradski muzej Varaždin u 19 sati i 30 minuta otvara za posjetitelje stalni postav Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća, s djelima iz fundusa Galerije umjetnina GMV-a, koji će nakon dužeg razdoblja ponovno biti izložen na katu palače Sermage.

Osim Stalnog postava starih majstora, koji obuhvaća vrijedne umjetnine i predstavlja u Hrvatskoj rijedak presjek europskog slikarstva od 15. do 19. stoljeća, iz galerijskih zbirki GMV-a 2006. godine realiziran je i stalni postav s radovima 20. i 21. stoljeća, među kojima su gotovo svi najznačajniji hrvatski likovni umjetnici toga razdoblja.

To su, primjerice, V. Bukovac, C. Medović, M. Kraljević, J. Račić, Lj. Babić, V. Becić, T. Krizman, F. Kršinić, M. Tartaglia, O. Gliha, E. Murtić, B. Ružić, A. Srnec, J. Vaništa, Lj. Ivančić, Đ. Seder, Š. Perić, M. Šutej, kao i Varaždinci M. Stančić, I. Režek, P. Vojković, V. Gašparić Gapa, N. Opačić, V. Kuntner i mnogi drugi.

Pedesetak autora s djelima iz galerijskog fundusa GMV-a predstavljeno je i u sklopu programa Velikani hrvatske umjetnosti 20. i 21. stoljeća na izložbama u Beču (2014.), Budimpešti i Bratislavi (2015.) te Sofiji (2017.), kojim su ilustrirane značajke cjelokupne hrvatske likovne umjetnosti tog razdoblja, kao i njihove poveznice s europskim kontekstom.

Za taj projekt Gradski muzej Varaždin dobio je i Posebno priznanje za najbolju međunarodnu/međumuzejsku suradnju, koju mu je u okviru godišnjih nagrada dodijelilo Hrvatsko muzejsko društvo.

Stalni postav hrvatskih majstora 20. i 21. stoljeća posebno će biti dopunjen dodatnim izborom radova Miljenka Stančića, uz koje se predstavlja i iznimno vrijedna umjetnikova biblioteka, nedavno pristigla u varaždinski muzej kao donacija njegove obitelji.

Ovaj programski koncept ujedno je i hommage Miljenku Stančiću (Varaždin, 1. ožujka 1926. – Zagreb, 13. svibnja 1977.), u prigodi 95. obljetnice njegova rođenja, kao i svojevrsni podsjetnik na činjenicu da taj najznačajniji varaždinski slikar u svome rodnom gradu još uvijek nema prikladno uređeni stalni postav.

O mogućnostima i iznalaženju trajnog rješenja te problematike govorit će se u nastavku programa, koji počinje u 20.30 sati, što je jedna od tema predstavljanja vizije razvoja Gradskog muzeja Varaždin u idućih deset godina.

Na izradi vizije sudjelovali su stručni djelatnici GMV-a, uz sugestije vanjskih stručnjaka, s ciljem uobličavanja stalnih postava prezentacijom predmeta iz muzejskih zbirki svih šest odjela GMV-a, čime bi varaždinski muzej dodatno potvrdio svoj status kao jedne od najvažnijih varaždinskih, ali i hrvatskih kulturnih ustanova.

U programu sudjeluju ravnatelj GMV-a mr. Ivan Mesek i viša kustosica u GMV-u Elizabeta Igrec.

Nakon dužeg razdoblja, u varaždinskome muzeju bit će to javno događanje koje se priređuje uz nazočnost publike, no i nadalje uz provedbu svih važećih epidemioloških mjera (otvorenje stalnog postava i izložbe te predstavljanje vizije razvoja GMV-a održava se na otvorenom prostoru u dvorištu palače Sermage; u razgled izložbenog postava, s obzirom na ograničen broj osoba koje istovremeno mogu biti u tom prostoru, ulazit će po 25 posjetitelja; u zatvorenom prostoru GMV-a obvezno je nošenje zaštitne maske za lice).

Stalni postav Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća te prigodna izložba Miljenka Stančića bit će postavljeni za razgled do 29. kolovoza ove godine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!