Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu nedavno je objavilo dobitnice Nagrade za znanstveni rad u 2020. godini i Nagrade za mladog znanstvenika. Laureatkinje su tako magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine, Čakovčanka Iva Hlapčić (mlada znanstvenica), i njezina mentorica prof. dr. sc. Lada Rumora (za znanstveni rad).
Moć kolektiva
Iva je od ljeta 2018. zaposlena kao asistentica na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ-a) “Uloga stresnog proteina Hsp70 u imunosno-upalnom odgovoru kod kronične opstrukcijske plućne bolesti”, čija glavna voditeljica je prof. dr. sc. Rumora.
– Kao što se može naslutiti iz naslova projekta, istraživačko područje kojim se bavim je biomedicina i zdravstvo. Spomenuti HRZZ projekt ima svoja dva istraživačka dijela – in vitro, u kojem se radi pretežito sa staničnim linijama i ex vivo, koji uključuje pacijente s kroničnom opstrukcijskom plućnom bolesti (KOPB) i zdrave ispitanike. U sklopu izrade svoje doktorske disertacije primarno sam usredotočena na ex vivo dio, to jest istražujem postoji li povezanost izvanstaničnog proteina toplinskog šoka 70 i izvanstaničnog adenozin-trifosfata sa sustavnim upalnim odgovorom u pacijenata s KOPB-om. Moj je cilj doprinijeti znanstvenim spoznajama o biokemijskim promjenama i promjenama na molekularnoj razini, koje su vezane uz sustavni upalni odgovor u KOPB-u – objašnjava čakovečka znanstvenica. Dodaje da nagrade koje su dobile ona i mentorica dodjeljuje strukovno udruženje medicinskih biokemičara.
– Ukratko, vrednuje se znanstveni doprinos prema broju objavljenih radova iz područja biomedicine u indeksiranim publikacijama i aktivnom sudjelovanju na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Prema uvjetima natječaja, moja mentorica i ja prepoznate smo kao najbolje unutar struke tijekom 2020. godine u svojim kategorijama – kaže istraživačica.
Pandemija koronavirusa nametnula je potrebu za brzom prilagodbom u svim područjima društvenog djelovanja pa tako i u području biomedicinskih znanosti, ističe.
– Znanost u Hrvatskoj još uvijek nije na tolikoj razini razvijenosti da bi vrlo brzo i efikasno, kao veće svjetske sile, mogla prenamijeniti svoje praktično djelovanje kako bi pružila odgovor na aktualna zbivanja pa smatram da je pandemija na našim područjima većinom usporila i iznimno otežala brojne znanstvene projekte koji su bili u tijeku ili u začetku. Što se tiče nošenja s pandemijom, smatram da vjerojatno nikada dosad nismo imali priliku uočiti nevjerojatnu moć koju možemo imati kao kolektiv, ponajviše zbog suvremenoga digitalnog doba pa se tako i znanost vrlo brzo ujedinila na globalnoj razini u ovoj kriznoj situaciji. Ipak, čini se da je infodemija, koja je prevladavala u ovoj borbi, prilično negativno utjecala na brojna javna mnijenja.
Gledajući unatrag, rekla bih da smo postupali najbolje što smo mogli i znali u određenom trenutku, a propusti koji se su događali preslika su iznimno puno čimbenika koji nemaju direktne veze sa znanošću. Vrlo je bitno znanstvenike, ali i mnoge stručnjake iz različitih područja, aktivno uključivati u svakodnevni život i kada nismo u kriznim situacijama – smatra Iva i dodaje da bismo se kao društvo trebali preispitati tko i što nam je u fokusu, koja su nam osobna i kolektivna načela i vrijednosti koje želimo promovirati za sveukupni boljitak.
Ljubav i pustolovina
Što se tiče njezine plesne pustolovine, kaže da je započela prije nego što je toga bila svjesna.
– Plešem od malih nogu, a što sam starija, ples postaje sve veća ljubav i strast u mome životu. Vrijednosti koje sam naučila u plesu, a koje su mi iznimno pomogle u svim drugim sferama života, mogla bih zaista nabrajati unedogled. Istaknula bih da sam s godinama plesu najzahvalnija zbog predanosti, upornosti i poniznosti kojoj me naučio. Zbog plesa sam postala zahvalna na svakoj sugestiji i konstruktivnoj kritici koju dobivam te na navedeno gledam kao na priliku da postanem boljom. Ples me definitivno naučio kako biti povezanija sa svojim tijelom, osluškivati ga i dati si vremena i prostora da se stvari razvijaju svojim tijekom, što mi po prirodi vrlo teško pada. (smijeh)
Spojio me s najinspirativnijim ljudima koje sam srela, izložio me pričama koje nisam mogla ni zamišljati i propitkivao je moja uporišta za koja sam mislila da se nikad neće promijeniti. Ples je najljepša prilika za stalnom transformacijom koja se događa negdje iza svega što mi je jasno vidljivo, u koju sam zaljubljena. Danas smatram da postoji jako puno poveznica između znanosti i plesa, kao i među mnogim drugim stvarima. Ono kako ćemo nešto vidjeti u mnogočemu ovisi o nama samima pa se tako i odgovor na to pitanje mijenja sa životnim iskustvima. Znanost i ples svakako dijele kreativnost: za obje aktivnosti potrebno je biti snalažljiv, prilagodljiv, odgovarati na mnoge neočekivane događaje, ali isto tako zahtijevaju disciplinu, veliko ulaganje znanja i vremena koje ponekad uopće neće dati vidljive rezultate i rekla bih da obje aktivnosti iziskuju iznimnu strpljivost – zaključuje Međimurka.
Naglašava da su najveći trag na njoj zasad, bez ikakve sumnje, ostavili plesno obrazovanje i iskustvo života u New Yorku.
– Dinamika kojom takav svijet funkcionira, stalni hod na svojevrsnom rubu, nepredvidive prilike i potreba za življenjem u trenutku bez očekivanja, a s istovremenim žarom moji su najveći izazovi koji me istovremeno ispunjuju i guraju naprijed te ponekad plaše i u tome svemu pronalazim sebe. Iz perspektive plesača, plesna umjetnost je definitivno premalo zastupljena u društvu, no sa mnom mišljenje ne dijele svi. Reći ću i da će se društvu davati ono što traži i želi, no pitanje je zašto se baš to nešto traži i želi. U današnjem svijetu konzumerizma, odgovornost se prebacuje na mnoge strane pa tako možemo raspravljati o tome što se gleda na televiziji, što se čita u novinama, o čemu pričamo na kavama i što listamo na društvenim mrežama. Ljudi će konzumirati ono što im se daje i na to će dati pasivnu povratnu reakciju.
Međutim, to nije dijalog kakav bi se trebao voditi. Ples ima jako veliki potencijal da postane sastavni dio našeg društva od malih nogu, što u neku ruku i jest ako se osvrnemo na sociološku ulogu plesa, prirodne potrebe za kretanjem, reagiranjem živih bića na glazbu i tako dalje. No, plesna umjetnost se mora razvijati, na njoj se treba raditi, o njoj se treba pričati i ona se mora izvoditi kako bismo u konačnici postali svjesni njene vrijednosti na kolektivnoj razini i kako bi postala bliska široj publici, a ne samo plesnoj! – poručuje Iva, kojoj želimo da i nadalje bude uspješna u objema svojim strastima.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.
Novi glazbeni spektakl priprema Glazbena škola u Varaždinu u suradnji s gostima iz Barcelone: u četvrtak, 2. svibnja, u 20 sati će ispred vile Bedeković u Varaždinu početi zajednički open-air koncert učenika ove škole, učenika škole IEA Oriol Martorell iz Barcelone i zbora Via.
Čak 170-ak mladih, 100-tinjak u zboru i 70-ak u simfonijskom orkestru, nastupit će pod dirigentskom palicom profesorice Dade Ruža, a na programu će biti djela F. Schuberta, G. Verdija, O. Petersona, A. Kabilja, P. Casalsa. Ulaz na koncert je besplatan.
Najavljeno je to na konferenciji za novinare na kojoj su, uz ravnatelja Glazbene škole Davora Matačića i profesoricu te škole Dadu Ružu, prisustvovali i zamjenica župana Silvija Zagorec, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina Danijela Vusić, ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin Raymond Rojnik, kao i Jerónimo Fuentes Candau, zamjenik veleposlanika Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, ujedno i otpravnik kulturnih poslova pri Veleposlanstvu.
Suradnja sa školom iz Barcelone započela je putem Erasmus+ projekta u prosincu, kada su učenici varaždinske Glazbene škole gostovali u Barceloni, a open-air koncert će biti uzvratno gostovanje.
– Odlučili smo napraviti veći projekt s programom klasične glazbe. U prvom dijelu izvest ćemo 8. simfoniju, takozvanu „Nedovršenu“ Franza Schuberta koju mnogi možda pamte kao scensku glazbu iz crtića Štrumfovi. Slijedi dio u kojem će sudjelovati i mješoviti djevojački zbor, a počet ćemo s djelom katalonskog skladatelja Pavla Casalsa u mojoj obradi za gudački orkestar. Nakon toga ćemo izvesti nekoliko opernih djela iz Verdijevog opusa, iz Trubadura, Nabucca i Traviate. Predstavit će se solisti, sopranistica Ivona Borak i alt Eva Osonjački, perspektivne učenice naše škole koje su se istaknule visokim nagradama na brojnim natjecanjima, a uz njih i dvojica solista, naši bivši učenici, tenor Mislav Lucić i bariton Dorian Stipčić. U završnici ćemo iskoračiti u područje mjuzikla uz „Jaltu Jaltu“ Alfija Kabilja, izvest ćemo gospel kanadskog jazz skladatelja Oscara Petersona, a na samom kraju izvodimo „Barcelonu“, poznatu skladu Freddiea Mercuryja, koju je za tu prigodu obradio naš kolega, profesor Marko Prepelić – najavila je prof. Ruža.
Koncert u suradnji s gostima iz Barcelone nova je potvrda da je kvalitetan rad Glazbene škole u Varaždinu prepoznat i međunarodno, napomenula je zamjenica župana Silvija Zagorec. – Da s glazbenim školama i konzervatorijima u Europi odlično surađuju, govori najnoviji koncert, još jedan mali glazbeni spektakl u nizu. Čestitam im i na svim uspjesima, a posebno na tome što doprinose statusu UNESCO grada glazbe koji nosi Varaždin. Uvijek smo rado domaćini, a posebice kada gosti stvaraju s našim učenicima. Gosti tada postaju prijatelji za cijeli život. Sve građane pozivam na koncert u četvrtak, 2. svibnja, na slavlje glazbe, mladosti i darovitosti koje doslovno prelazi granice – istaknula je zamjenica župana Zagorec.
Građane je na koncert pozvala i Danijela Vusić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina.
– Grad Varaždin svesrdno podržava Glazbenu školu u Varaždinu, koja ima veliki značaj, ne samo kao obrazovna ustanova, nego i kao institucija koja doprinosi kulturnoj i umjetničkoj suradnji, posebno s Koncertnim uredom Varaždin. Suradnja se nastavlja i na ovom međunarodnom projektu, koji je plod suradnje za koju se nadamo da će biti dugogodišnja – rekla je pročelnica Vusić.
Već godinama imamo odličan odnos s Glazbenom školom u Varaždinu, istaknuo je pak zamjenik veleposlanika Jerónimo Fuentes Candau.
– Ključna je bila 2016. godina kada smo primili i prihvatili poziv da dođemo na Varaždinske barokne večer kao zemlja gost. Tada je počela ova lijepa priča, održani su koncerti u Varaždinu, ali su bili i naši gosti na poznatim božićnim koncertima u Zagrebu. Ovaj koncert je prekrasan rezultat ovoga svega, ali je zapravo plod direktne suradnje dvije obrazovne institucije, što je lijep primjer suradnje civilnoga društva – rekao je Jerónimo Fuentes Candau.
Koncertnom uredu Varaždin ovo će biti četvrti veliki, grandiozni koncert u suradnji s Glazbenom školom u Varaždinu. – Ovime smo za tisuću djece omogućili da nastupaju pred tisućama gledatelja, a to je jedna od najvećih motivacija za svako dijete koje se bavi glazbom – naveo je ravnatelj Raymond Rojnik.
Ravnatelj Glazbene škole u Varaždinu Davor Matačić je mladim umjetnicima i prijateljima iz Barcelone te učenicima svoje škole poželio puno snage za završne pripreme.
– Sada je pred njima uvježbavanje zadnjih detalja za interpretaciju vrlo zahtjevnog programa koji je postavila kolegica Dada Ruža – zaključio je Matačić.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Foto: MKM/Dubravko Hrupa
