Povežite se s nama

U fokusu

Stričak: umjesto šatora ili dvorana, bolesnike ćemo smještati u dnevnu bolnicu koja je još u izgradnji

Arhiva RT

Objavljeno:

- dana

– Zanima me kako teče cijepljenje protiv COVID-a, koliki je postotak procijepljenosti, jesu li na svim punktovima građani pokriveni te kakvi su budući koraci s obzirom na novi soj omikron, hoće li se intenzivirati cijepljenje? – zanimalo je vijećnicu Snježanu Cerjan na današnjoj sjednici Županijske skupštine.

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak odgovorio je da je na području Varaždinske županije u odnosu na ukupno stanovništvo završeno cijepljenje za 49.3 %, a u odnosu na odraslo stanovništvo – tu smo na 59.1 %.

– Kada govorimo o potezima kojima smo htjeli motivirati na cijepljenje – još u lipnju je održan sastanak sa svim načelnicima i gradonačelnicima gdje im je sugerirano da pokušaju na svom području pronaći barem 100-ak osoba koje bi bile voljne da se cijepe, a u tom slučaju tim dođe na teren. To je jedino odradila Općina Bednja, nije bilo drugih interesa. Održan je sastanak i sa predstavnicima Studentskog zbora, oni su organizirali dva punkta. Održan je i sastanak sa liječnicima obiteljske medicine, oni su se također uključili prije mjesec dana u cijepljenje te ponovo nastavljaju 4. prosinca. Zavod za javno zdravstvo organizira u krugu Bolnice svakoga radnog dana cijepljenje, odnosno poduzeli smo sve što je u našoj moći da apeliramo na građane da se cijepe. Je li procijepljenost zadovoljavajuća, procijenite sami. Ako ima potrebe za organizacijom u kojem gradu, spremni smo organizirati u toj sredini – naveo je Stričak.

I dodao: – Pratili smo kretanja s oboljelima od COVID-a, još prije tjedna dana sam zamolio ravnatelja OB Varaždin Damira Poljaka da dnevnu bolnicu koja je u izgradnji (još nemamo uporabnu dozvolu, nadam se da ćemo u iduća dva tjedna ishoditi dozvolu), da ju pripremi za zlu ne trebalo, da je to prihvatljivije i daleko bolje od toga da se naši građani liječe u, nedajbože, nekom šatoru ili dvorani. Dovezeno je prije par dana 50-ak kreveta iz Klenovnika i spremni smo i na taj način reagirati. Brojke su velike, ali se nadam da ćemo uspjeti se othrvati i toj pošasti – zaključio je Stričak.

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje