Krediti iz pakla

Varaždinac je još 2004. uzeo kredit od 10.000 eura, isplaćivao ga je na ruke posredniku, a kada je otplatio gotovo 70 %, 2009. uzeli su mu stan. Sumnja da iza svega stoji organizirani kriminal

Unatrag deset godina bilo je sasvim normalno uzeti “austrijski kredit”. Varaždinom su kružile priče da se pojedini ugledni odvjetnici bave time, da postoje posrednici koji sve na brzinu “srede”, a ljudi koji su uzimali te kredite imali su osjećaj da su puno bolje prošli od drugih jer su kamate bile daleko niže od onih koje su nudile banke na hrvatskom tržištu. U Varaždinu i okolici, ali i u cijeloj Hrvatskoj cvalo je jedno paralelno tržište kredita koje je postojalo mimo zakona, bez odobrenja Hrvatske narodne banke (HNB), a kako je ono zapravo funkcioniralo, klupko je koje je  tek počelo odmotavati austrijsko Državno tužiteljstvo i USKOK. Prije tri mjeseca Ambasada mirotvoraca  koja okuplja prevarene  na čelu koje je Splićanin Toni Eterović austrijskoj policiji iznio je cijeli slučaj. – Naša procjena je da je prevareno u Hrvatskoj 22.000 ljudi. U Austriju smo išli jer ljudi, nakon svega što im se događalo, nisu imali vjere u hrvatsko pravosuđe, a austrijsko tužiteljstvo sada traži od Hrvatske da napravi svoj dio posla – objasnio je Eterović.

“Novac je dobio posrednik na ruke i prenijeli smo ga skrivenog u autu preko granice”

Jedan od tih kredita na svojoj koži zajedno s obitelji osjetio je i Varaždinac (podaci poznati redakciji). – Te 2004. bio sam nezaposlen i htio sam pokrenuti obrt, a nisam mogao do kredita. Za kredit sam čuo na ulici od poznanika kojem sam imao razloga vjerovati. On je bio posrednik i ponudio mi je kredit od 10.000 eura od banke Raiffeisen bank Leibnitz eGen. Naravno i to ime, ulilo mi je dodatno povjerenje, a kamate su bile zanemarive. U sedam godina trebao sam vratiti 12.000 eura. Osiguranje je bila hipoteka nad stanom, imali smo i jamca, a lažirali smo papire o mom zaposlenju. Sve je bilo i ovjereno kod javnog bilježnika u Varaždinu – priča nam.

“Plaćali smo posredniku na ruke svakako – u kafiću, na cesti, kod kuće”

Kredit je realiziran u nekoliko dana, kao i isplata. – Zajedno s posrednikom otišli smo u Austriju, a isplata je obavljena njemu na ruke u kancelariji banke dok smo mi čekali vani. Novac smo prenijeli preko granice skriven u autu – nastavlja. Način vraćanja bio je na neki način “srednjevjekovni”. – Plaćali smo posredniku na ruke. Nekad na ulici, nekad u kafiću ili je dolazio na vrata, nekad je to bila jedna rata od 170 eura, nekad više njih. U pet godina koliko smo plaćali nikad nismo dobili potvrdu, izvješće banke, opomenu – ništa, a radi toga zvali smo i direktno u banku, opet bez rezultata. U jednom momentu tražili smo da nam se rate skidaju s računa – ni to se nije moglo ostvariti. Posrednikovo objašnjenje bilo je da je to iz razloga da se izbjegnu problemi sa HNB-om – priča nam.

Nemoć i očaj

Nakon pet godina život našeg sugovornika i njegove obitelji preokrenuo se naglavačke. – Kad smo otplatili 70 do 80 posto kredita stiglo nam je 2009. rješenje o ovrsi od te banke na stan vrijedan oko 40.000 eura koji je prodan na javnoj dražbi. Ispostavilo se da je odvjetnik banke ista osoba koja je bila odvjetnik treće osobe koja je kupila stan. Bili smo očajni. Nijedan odvjetnik u Varaždinu nije htio prihvatiti taj posao, za odvjetnika u Zagrebu nismo imali novaca, a državno odvjetništvo tada nije smatralo da ima nekih elemenata kaznenog djela – iznosi svoje iskustvo.

Ambasada mirotvoraca:
Organizacija za prevarene građane koja je pokrenula pravnu bitku u Austriji i Hrvatskoj. Javiti se mogu građani preko stranice www.udarno.com, preko Facebooka, ali i na broj mobitela 091 536 51 99

Nakon tri depresivne godine ovog listopada za njega i njegovu obitelj pojavila se nada.
– Na internetu smo naišli na portal udarno.com gdje je pisao članak o RBA mafiji i gdje smo shvatili da se ne radi o RBA banci nego zadrugi koja se koristi njihovim logotipom.  Shvatili smo da nismo jedini kojima se to dogodilo i da su te prevare nešto što se događalo i na žalost još uvijek događa na nivou cijele Hrvatske. Obratili smo se Ambasadi mirotvoraca i njihovom predsjedniku Toniju Eteroviću gdje smo saznali da ima još ljude, da se organiziraju i da kreće u veliku pravnu bitku na teritoriju Republike Austrije.  Pošto znamo da su mnogi ljudi iz našeg kraja prevareni na isti način, a vjerojatno ne znaju da tako nešto postoji mogu se javiti preko portala udarno.com ili njihovog Facebooka ili pak ukoliko se ne služe internetom javiti Meliti Jagar na 098/ 354 – 477 – ispričao nam je Varaždinac koji se zbog poziva svim prevarenima odlučio i javiti u našu redakciju.

 

HNB: Banka nije imala odobrenje za rad
Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) nije ni u kojemu pogledu uključena u poslovanje navedene austrijske lokalne banke – odgovor je koji je došao iz hrvatske Raiffeisnbank. Hrvatska narodna banka nam je pak na naš upit odgovorila da banka u kojem je Varaždinac uzeo taj sporni kredit nema niti je ikada u prošlosti imala odobrenje za rad u Hrvatskoj.  –  Zato HNB nema nadležnosti nad njihovim poslovanjem. Navedena banka ovlaštena je  za poslovanje sukladno propisima Republike Austrije usklađenima s Europskom pravnom stečevinom. Zato je pitanje zakonitosti njihovog postupanja primarno odgovornost austrijskog regulatora – FMA – odgovor je HNB-a. Objašnjavaju, danas, sa ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dopušteno je zaduživanje u inozemstvu, ali opet tu se moraju poštivati neka pravila. –  Liberalizacijom deviznih propisa učinjenom u procesu prihvaćanja pravne stečevine EU, dopušteno je zaduživanje u inozemstvu, što građani čine – kao i u svakom slobodnom tržišnom sustavu – isključivo na vlastitu odgovornost i rizik. Dakle, građani i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj smjeli su se zaduživati u inozemstvu, s time da su do 31.prosinca 2010. bili obvezni prenositi sredstva kredita primljenih u inozemstvu na račune u bankama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i prijaviti kreditni posao s inozemstvom Hrvatskoj narodnoj banci za statističke potrebe (za potrebe izrade platne bilance) – objašnjava Ivana Pižir iz HNB-a. Dakle, austrijski krediti gotovo cijelo desetljeće odigravali su se “ispod stola” doslovno pred nosom svih, bez reakcije.

Izvor:
Foto: Ilustracija