Elementarna nepogoda uslijed suše i u Varaždinskoj županiji

Zbog šteta koje se procjenjuju na oko 170 milijuna kuna, elementarnu nepogodu uslijed višemjesečnog sušnog razdoblja proglasila je i Varaždinska županija koja, uz Krapinsko-zagorsku, jedina nije napravila plan navodnjavanja, ali i to će se sada promijeniti.

– Situacija mi nije draga, ali je realna: od svibnja pa sve do ovih dana imali smo vrlo malo oborina, a na nekim područjima gotovo ništa. To je uzrokovalo jednu od najvećih elementarnih nepogoda na našem području u zadnje vrijeme uslijed koje su smanjeni prinosi na svim poljoprivrednim usjevima i nasadima od 40 do 80 posto – ustvrdio je varaždinski župan Predrag Štromar obrazlažući svoju odluku o elementarnoj nepogodi.

Nakon izvješća gradskih i općinskih povjerenstava te obilaska terena, prva procjena Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda govori da je ukupna šteta oko 170 milijuna kuna, a mogla bi biti i veća jer je procjena napravljena prije izrazito velikih temperatura krajem kolovoza.

– Naše povjerenstvo dosada je uvijek dobro procjenjivalo, pa vjerujem da je i sada takav slučaj jer nema potrebe za napuhivanjem iznosa kao što rade neki drugi jer su štete uistinu velike – naglasio je Štromar.

Najveće štete u Varaždinskoj županiji uslijed suše utvrđene su na području općine Vinica, čak 18 milijuna kuna, a zatim slijedi ludbreško područje s 12 milijuna te lepoglavsko s 11 milijuna kuna. Štromar u idućih osam dana očekuje nove prijave šteta, iako je svjestan da u državnom proračunu nema novaca za obeštećenje poljoprivrednika.

– Ne radi se tu samo o obeštećenju, nego i raznim subvencijama koje bi poljoprivrednici mogli izgubiti jer neće imati za to potreban referentni prinos uslijed suše – pojasnio je.

Iako nema novca u državnom proračunu, kako je dodao predsjednik Županijskog povjerenstva Zlatko Pukšić, država bi mogla na druge načine pomoći poljoprivrednicima kroz, primjerice, reprogramiranje kredita, zaštitnim sredstvima i gorivom.

– Ni u županijskom proračunu nema novca za naknadu štete. Izvorni dio našeg proračuna je 60 milijuna kuna, a štete su tri puta veće, pa je jasno da nema mogućnosti. Uz to, nemamo ni prihode od poljoprivrednika, pa tako im ne možemo ništa smanjiti – naglasio je Štromar.

Premda ove godine ne mogu računati na gotovo nikakvu pomoć zbog štete nastale uslijed suše, poljoprivreda u Varaždinskoj županiji ubuduće bi trebala napokon manje ovisiti o tome hoće li ili neće padati kiša. Naravno ne sva. Štromar je najavio da se zajedno s Hrvatskim vodama ide u izradu studije, odnosno programa za navodnjavanje prvih stotinjak hektara.

– Varaždinska županija, uz Krapinsko-zagorsku, jedina nije napravila planove za navodnjavanje. Razlog tome je što koštaju milijune kuna, a polovicu tog iznosa trebale su platiti županije. Iako je većina napravila planove, tek neke su realizirale i sustave za navodnjavanje, poput Međimurske županije u kojoj je uloženo više od 25 milijuna kuna. Međutim, iako je sustavom za navodnjavanje obuhvaćeno više od stotinu hektara i voda je besplatna, na njega se priključila tek nekolicina poljoprivrednika – ustvrdio je Dragutin Vincek, pročelnik za poljoprivredu Varaždinske županije, koja upravo zbog ovakvog iskustva kreće s osmišljavanjem „ciljanog navodnjavanja“.

Izvor:
Foto: Varaždinska županija