Više od 20 učenika završilo u varaždinskoj Bolnici zbog trovanja hranom?
Krenuli su u ponedjeljak na izlet, a jučer su završili u bolnici na infuziji jer svi povraćaju. Zvali smo i...
KASNO PALJENJE
Dva dana su trebala varaždinskom gradonačelniku Goranu Habušu i njegovim suradnicima da shvate da – želi li se pokušati povući novac iz EU fondova za izgradnju novih vrtića u Hrašćici i Donjem Kučanu – moraju priložiti i odluku Gradskog vijeća.
Na to su u srijedu upozorili gradski vijećnici Zlatan Avar i Željko Bunić, koji su još uvijek aktualnom gradonačelniku predložili da sazove hitnu sjednicu Gradskog vijeća na kojoj bi se donijela suglasnost da Grad projekt prijavi na nedavno raspisani natječaj.
Habuš, međutim, navodi da ta odluka mora sadržavati i financijski kapacitet korisnika, uključujući prikaz planiranih sredstava i analizu troškova za provedbu projekta.
– Grad ne može preuzimati obveze koje nisu planirane Odlukom o privremenom financiranju, a javnost je već ranije obaviještena da je Odlukom planirano samo ono što je već ranije ugovoreno i troškovi vezani za osnovno funkcioniranje Grada. S obzirom da Grad nema planirana ta sredstva, već smo se početkom siječnja obratili Ministarstvu financija kako bismo dobili odgovor na to možemo li ipak podnijeti prijavu. Budući da nas je Ministarstvo financija uputilo na Ministarstvo poljoprivrede, isti upit je upućen i njima. Lijepo je što vijećnici brinu, no neka mirno spavaju jer, vjerujte mi, mi u Gradu brinemo mnogo više – tvrdi Habuš.
<< Hitno sazovite Gradsko vijeće: za vrtiće u Hrašćici i Kučanu možemo dobiti 11 milijuna kuna iz EU
Istovremeno se i predomislio.
– U slučaju da bilo koje ministarstvo dostavi potvrdu da je prijava na natječaj moguća, bez obzira što Grad nema proračun, odmah ću tražiti sazivanje sjednice Gradskog vijeća i predložiti donošenje odluke kojom bi se dala suglasnost za izgradnju vrtića. Ako pak ministarstvo smatra da donošenje takve odluke nije moguće, odgovornost za predlaganje odluke kojom Grad dovodim u situaciju da prijava bude nepotpuna ili nevjerodostojna, nije na vijećnicima, nego na meni – istaknuo je u priopćenju.
<< Habuš: Izgradnja vrtića u Hrašćici i Kučanu je prioritet, ali Gradsko vijeće neću sazvati
Njegovo tumačenje se, međutim, razlikuje od tumačenja dvojice vijećnika. Oni su, naime, naveli da to što Grad Varaždin nema proračun nije nikakva prepreka da se donesene dokument potreban za prijavu projekata na EU fondove.
– Uvjet za prijavu na natječaj nije da jedinica lokalne samouprave ima osigurana vlastita sredstva – napomenuo je Bunić u srijedu.
Inače, priopćenje koje je poslao u vezi vrtića, Habuš je iskoristio i da bi vijećnike ponovno pozvao da donesu proračun za 2017. godinu. Tvrdi da je to “najbolji i najispravniji put”.
Podsjećamo, već su dva njegova pokušaja da se donese proračun propala, a ne bude li proračun donesen do 31. ožujka, Habuš će biti razriješen dužnosti gradonačelnika, Gradsko vijeće raspušteno, a Grad će do lokalnih izbora u svibnju voditi Vladin povjerenik.
Izvor:
Foto: Arhiva RT
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.