Vlada odlučila: Fond za zaštitu okoliša u potpunosti financira sanaciju bala u Brezju
Hrvatska Vlada danas je jednoglasno odlučivala o rješavanju problema bala u Brezju i donijela odluku da će sanaciju financirati Fond...
Stanovnike Murskog Središća razveselila je ova odluka, ali s njom se ne slaže SDP Varaždinske županije.
Priopćenje ŽO SDP-a Varaždinske županije u nastavku prenosimo u cijelosti.
Županijska organizacija SDP-a Varaždinske županije oštro se protivi odredbama Pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona koji je 26. veljače potpisao ministar prometa Oleg Butković.
Na popisu cesta, naime, našla se i državna cesta D209 od graničnog prijelaza Mursko Središće do raskrižja s državnom cestom D227 u Šenkovcu kojom sada neće moći prometovati veliki kamioni.
Tom ishitrenom i nepotrebnom odlukom resorni ministar dovodi u opasnost živote građana Varaždinske županije koji žive uz državnu cestu D2, posebno u općinama Sračinec, Petrijanec i Cestica. Promet teretnjaka bit će preusmjeren na cestu koja prolazi našim općinama, a ona je već sada preopterećena jer njome dnevno u prosjeku prometuje 9324 vozila (mjereno u naselju Majerju, podaci Hrvatskih cesta za 2017. godinu). Ovaj problem tim je alarmantniji jer su se čelnici općina uz D2 već sastajali s vodećim ljudima Hrvatskih cesta kako bi ukazali na sigurnosne teškoće s kojima se njihovi stanovnici svakodnevno susreću baš zbog gustog prometa.
Kako je za očekivati da se vlasnici teretnjaka u velikoj većini slučajeva neće držati preporuke Ministarstva prometa i neće koristiti alternativni pravac – autocestu A4 Goričan – Zagreb zbog skupih cestarina, od sljedećeg mjeseca čeka nas kaos na toj cesti.
Stoga pozivamo ministra Butkovića da opozove ovu odluku i da naše sugrađane ne izlaže nemogućim uvjetima života. Apeliramo da se ponajprije zaštite djeca koja pohađaju škole u neposrednoj blizini ove ceste i spriječe neželjene posljedice koje mogu biti i kobne.
Upućujemo i javni apel članu uprave Hrvatskih cesta Alenu Leveriću, koji živi u Sračincu, da utječe na odgovorne u vladi Andreja Plenkovića da se ovaj štetan pravilnik ne stavi u primjenu. U protivnom, naša je moralna i politička obaveza građane pozvati da izađu u javnost s protestom. Jer ovo je vrhunac bezobrazluka i licemjerja HDZ – ovih ministara koji pogoduju svojim stranačkim prijateljima na terenu ne razmišljajući o štetnosti svojih postupaka.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2023. iznosila je 1156 eura, objavio je Državni zavod za statistiku.
To je nominalno niže za 0,6%, a realno za 1,1% u odnosu na kolovoz 2023.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2023. iznosila je 1596 eura, što je u odnosu na kolovoz 2023. nominalno niže za 1,1%, a realno za 1,6%.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan 2023. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 1857 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 754 eura.
Medijalna neto plaća za rujan 2023. iznosila je 998 eura, dok je medijalna bruto plaća iznosila 1341 euro.
Po županijama
DZS je objavio i podatke za plaće po županijama za treće tromesječje 2023.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u trećem tromjesečju 2023., u odnosu na isto razdoblje 2022. porasla je u svim županijama. Najveći porast bio je u Brodsko-posavskoj županiji, za 16,8 %, a najmanji u Istarskoj županiji, za 12,2 %.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u trećem tromjesečju 2023. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1343 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1006 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome za treće tromjesječje ove godine za Varaždinsku je županiju iznosila 1073 eura. Ista je plaća za Međimursku županiju izosila 1074 eura.
Time su dvije županije sa sjevera Hrvatske negdje u sredini tablice, a budući da je hrvatski prosjek 1153 mi smo ispod toga.
Mnogi će radnici u prosincu dobiti tradicionalne božićnice od svojeg poslodavca koje se obično isplaćuju s plaćom za studeni.
Rekordnu božinicu i ove će godine isplatiti lanac drogerija dm-drogerie markt čiji radnici na kraju svake godine dobivaju stimulaciju u iznosu mjesečne plaće svakog pojedinog zaposlenika.
Kako je prosječna neto plaća prodavačica u dm-u u ovoj poslovnoj godini iznosila oko 1670 eura, što je 12 posto više nego lani, božićnica, odnosno godišnja nagrada iznosit će im upravo toliko.
Podravka i Belupo značajno su digli plaće radnicima od 1. prosinca. No, kako se ovih dana čuje u kompaniji, božićnica bi trebala biti ista kao i lani: 1500 kuna, odnosno 200 eura.
U Kauflandu su već objavili kako su se “pobrinuli da svi zaposlenici na nerukovodećim radnim mjestima u predblagdansko vrijeme dobiju prikladne darove poslodavca u obliku poklon bona u vrijednosti od 331.81 eura”.
U sestrinskoj tvrtki Lidlu očekuje se također ista božićnica kao i lani, kad su radnici dobili 2500 kuna, odnosno 331,81 euro.
Izvor: Danica