Saborski zastupnici Žarko Tušek, predsjednik Odbora za gospodarstvo, Siniša Jenkač, član Odbora za poljoprivredu, i Željko Pavić, član Odbora za gospodarstvo, prisustvovali su Interparlamentarnoj konferenciji o strateškoj gospodarskoj autonomiji Europske unije u Parizu.

Riječ je o konferenciji u sklopu francuskog predsjedanja Vijećem Europske unije u organizaciji Senata i Narodne skupštine koja naglasak stavlja na tri strateške teme; autonomiju u industrijama budućnosti, energetskom sektoru na primjeru rijetkih metala i izazovima europskog prehrambenog suvereniteta.

S obzirom na ovisnost Europske unije o ostatku svijeta, fokus konferencije je rasprava o europskoj strateškoj autonomiji, osiguravanju potpore za nastanak novih industrijskih aktivnosti, razvoju europskih poduzeća, jačanju otpornosti u lancima vrijednosti kroz raznolika partnerstva, energetskoj tranziciji i povećanju europskog poljoprivrednog potencijala.

Zastupnik Tušek naglasio je da iako je Europska unija početkom 2020. godine usvojila novu industrijsku strategiju koja je zbog posljedica pandemije koronavirusa dopunjena 2021. godine, najnoviji događaji upućuju na to da Europa mora radikalnije djelovati.

Saborski zastupnik Jenkač istaknuo je kako iskustva i posljedice dvogodišnje zdravstvene krize, kao i rast cijena energenata i poljoprivrednih troškova traže snažan i solidaran odgovor Europe. S obzirom da su Europski zeleni plan, Strategija od polja do stola i Strategija o bioraznolikosti postavili visoku ambiciju koja zahtijeva transformaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, postoji i bojazan poljoprivrednika o utjecaju ovako visoko postavljenih zelenih ciljeva koju treba shvatiti ozbiljno.

– Zaokret na održivu proizvodnju ima svoju cijenu i neće biti dobro ako istu prebacimo samo na poljoprivrednike, a da im pri tome ne osiguramo prepoznatljivost njihovih proizvoda na tržištu i ne osiguramo potporu koja će ublažiti pritisak ostvarivanja planiranih ciljeva – rekao je Jenkač dodavši kako su Europskoj uniji upravo zbog toga potrebne mjere za krizno upravljanje u sektoru hrane te ambicioznije mjere za rješavanje kriza na tržištu.

S obzirom da su se kratki lanci opskrbe hranom na početku zdravstvene krize pokazali kao najbrži opskrbni put s najmanjim okolišnim otiskom, zaključio je Jenkač, te je lance u budućnosti potrebno nadograđivati, poticati poljoprivrednike na udruživanje, povećavati opseg proizvoda koji se u njima nude te ojačati prepoznatljivost europskih proizvoda.

Da Republika Hrvatska podržava jačanje europske autonomije u opskrbi rijetkim metalima potvrdio je zastupnik Pavić naglasivši kako je potrebno uložiti dodatne napore i sredstva u revitalizaciju rudarstva.

Republika Hrvatska kao kratkotrajno rješenje u vezi poremećaja u opskrbi poluvodičima, naglasio je Pavić, vidi jačanje suradnje s Južnom Korejom, Tajvanom i SAD-om.

– Dugoročno, EU će morati raditi na jačanju proizvodnih kapaciteta, te u tom kontekstu Republika Hrvatska pozdravlja prilagodbu okvira za državne potpore za podršku strateškoj autonomiji i podržava smjer najavljenog Akta o čipovima – rekao je Pavić te se osvrnuo i na sigurnost i zaštitu informatičkih sustava i podatkovnih resursa naglasivši kako svi zajedno moraju raditi na uvođenju višestruke aktivne i pasivne komunikacijske opreme.