Dio županija i dalje traži ocjenu ustavnosti zakona kojim je država preuzela upravljanje općim bolnicama te tvrde da su zaustavljena ulaganja. Koja je budućnost općih i županijskih bolnica te što je donijelo državno preuzimanje osnivačkih prava? Hoće li pacijenti imati bolju ili lošiju skrb?

O tome se jučer raspravljalo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Od 1. siječnja, izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odlučeno je da država postaje osnivač svih općih i županijskih bolnica. Kada se to dogodilo, a i prije u samoj najavi tih izmjena zakona, rekli smo da je povrijeđen i Ustav i mnogi drugi zakoni koji su time u koliziji, kazao je Matija Posavec, međimurski župan.

– Kad vi radite reformu zdravstva, ona je potrebna u Hrvatskoj, onda morate imati određene ciljeve, a nakon toga odabrati način kako doći do tih ciljeva. Zasad vidimo da je jedini cilj bio da se otmu opće i županijske bolnice županijama, jer nas nitko nije pitao, nitko nije komunicirao, nego se samo donio zakon u parlamentarnoj većini, naglasio je.

– Povrijeđen je ne jedan članak Ustava, nego nekoliko. Članci 3, 8, 48, 50 i 129a koji zadire i u pravo vlasništva, koji zadire i u sve one druge segmente odlučivanja i ovlasti koje ima jedinica regionalne samouprave, dakle županija, nastavio je.

Dodao je da je osim Ustava povrijeđeno nekoliko zakona – Zakon o vlasništvu i pravu vlasništva, Zakon o ustanovama, Zakon o jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

– Povrijeđene su i raznorazne strategije, povelje. Povelja o europskoj samoupravi, dakle metoda supsidijarnosti, Povelja i strategija vlade o decentralizaciji, jer je ovo centralizacija, rekao je Posavec.

– Kod mene u Međimurju, pa i negdje drugdje, ljudi su odvajali od svoje plaće. To vam je bio samodoprinos da na svom području izgrade bolnicu. I oni su emotivno za nju vezani. I sada da netko drugi odlučuje hoće li uopće biti bolnica, kako će funkcionirati, s kojim poslovima, kojim odjelima, naprosto mislim da to nije korektno. I zbog svega toga tražili smo ocjenu ustavnosti, pojasnio je.

Ustavni sud još uvijek nije donio tu odluku, iako oni po Zakonu o Ustavnom sudu su imali rok od 30 dana da donesu odluku po hitnom postupku ako predstavničko tijelo traži ocjenu ustavnosti u segmentima koji zadiru u djelokrug i ovlasti županija. Međutim, odluka se još čeka.

–  Ništa se u ovih šest mjeseci spektakularno nije dogodilo. Vidimo da je Vlada i danas donijela odluku da se 80 milijuna eura rasporedi po zdravstvenim ustanovama u onom sanacijskom dijelu pokrivanja troškova, od čega dvije trećine je otpalo na kliničke bolničke centre i na kliničke bolnice, samo jedna trećina na županijske bolnice. Toliko o tome tko stvara dugove u zdravstvu, zaključio je Posavec.

Ništa nije išlo krivo i legitimno je i demokratski da se svako tko nije zadovoljan buni, rekao je Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.

– Mi smo pokrenuli reformu zdravstva prije više od dvije godine. Ovo smo više puta komunicirali, imali smo nekoliko sastanaka na zajednici županija u više navrata. Zakon je prošao u dva čitanja i nikome ništa nismo oteli. Nitko neće uzeti bolnicu i premjestiti je negdje drugdje, istaknuo je.

–  Stavite u studio sve bivše ministre zdravstva, bez obzira jesu li HDZ, SDP ili bilo koje stranke, svi bi vam podržali ovu ideju. Svi znaju da je to potrebno napraviti za daljnju reformu, ne samo da bi se promijenilo, što će vam reći predstavnici te tri županije, tri ravnatelja. Nismo mi to radili da bismo promijenili tri ravnatelja bolnice, nego da bi se stvorile pretpostavke za daljnje unaprjeđenje sustava. Moramo raditi i na funkcionalnoj integraciji, i na novim odjelima, nova mreža, znači kompletno unapređenje sustava, naglasio je Dulibić.

Svatko tko želi raditi u maniri dobrog gospodara i koji ima jasnu strategiju i viziju onoga što želi da se događa na njegovoj županiji, on želi upravljati sustavom, kazao je Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan. Dodao je da “reforma kao reforma ne znači apsolutno ništa”.

– Sasvim je svejedno tko će biti ravnatelj i koji će biti ljudi u upravnim vijećima ako ne riješimo osnovne probleme u zdravstvu što se tiče funkcioniranja samih bolnica, a to su prije svega limiti. Pa u Općoj bolnici Zabok limit ne pokriva niti plaću. Znači materijalni troškovi i medicinska oprema su čisti gubitak bolnice, pojasnio je.

– Zakon je na snazi od 1.1. Od 1.1. do 30.6.2023. godine bolnica je bila 500.000 eura u minusu, a sada ima 3 milijuna eura minusa u prvih 6 mjeseci, naglasio je Kolar.

– Mi smo sporazum o međusobnim pravima i obvezama potpisali kao županija s Ministarstvom zdravstva i s općom bolnicom još 10. travnja ove godine i mogu reći da se u tom periodu ništa spektakularno nije dogodilo, pacijenti i dalje imaju kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu, što je najbitnije. Oni ne moraju znati tko je osnivač, njima je bitno da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Ja vjerujem da će ovom reformom zdravstvena zaštita biti još kvalitetnija i još dostupnija, kazao je Igor Adrović, virovitičko-podravski župan.

Napomenuo je da osnivačka prava nisu prebačena na državu zato što su županije bili loši osnivači ili loši gospodari nego kako bi se provela reforma.

Najveća nabava u sustavu hrvatskog vatrogastva u posljednjih nekoliko godina, kupnja novih 78 vatrogasnih vozila za šumske požare vrijednih 21,6 milijuna eura, propala je zbog nezakonitog natječaja koji je provela Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) na čelu s Antom Sanaderom.

Kako doznaje Tportal, Visoki upravni sud poništio je odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, tvrtki ‘Flammifer’ iz Ozlja i ‘Ziegler’ iz Kutine.

Osim što joj je propao posao, HVZ će sudskom odlukom morati nadoknaditi i 66.360 eura troškova tužitelju, tvrtki ‘WISS Samochody Specjalne’ iz Poljske.

Ugovor o nabavi velikog kontingenta novih vatrogasnih vozila svečano je potpisan sredinom svibnja ove godine, kada je objavljeno da će se ona sukcesivno isporučivati ‘ovisno o spremnosti za preuzimanje određene količine vozila odjednom’, ali i da se čeka odluka spomenutog suda.

Na natječaj koji je raspisala Hrvatska vatrogasna zajednica pristiglo je pet ponuda, od kojih su tri ocijenjene valjanim – jedna spomenutog konzorcija dviju hrvatskih tvrtki, koja je bila povoljnija za oko 1,25 milijuna eura, te dvije ponude tvrtki iz Poljske. Odabrana je prva, međutim poljska konkurencija ulaže žalbu. Kako je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbija, oni pokreću i sudski spor u kojemu pobjeđuju.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.