Povežite se s nama

U fokusu

O zapošljavanju u varaždinskim školama odlučuju Parlaj, Lorbek, Hehet, Pajtlar…

Objavljeno:

- dana

HNS I SDP U ŠKOLSKIM ODBORIMA

Politika je naveliko u školama. Kao što je već poznato, direktor Varkoma Vlado Vlašić i financijski direktor te tvrtke Ratko Špirelja, obojica iz HNS-a, od prosinca prošle godine sjede u Školskom odboru Gospodarske škole Varaždin, a njihov stranački kolega, tajnik županijskog HNS-a i član Nadzornog odbora Varkoma Zlatan Mošmondor imenovan je u čak dva školska odbora: OŠ Ljubešćica i OŠ Visoko.

Župan Predrag Štromar je prošle godine u ime Varaždinske županije kao osnivača u školske odbore osnovnih i srednjih škola imenovao nove članove, a među njima su se našli, posebno u školskim odborima srednjih škola, i brojni drugi poznati članovi HNS-a, ali i članovi SDP-a, stranke s kojom zajedno obnašaju vlast u Varaždinskoj županiji.

Parlaj, Vrdoljak, Šipek. Lorbek, Hehet… 

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju osnovnih i srednjih škola, u školskim odborima, uz predstavnika Radničkog vijeća, nastavnika i roditelje, sjede po tri člana iz redova osnivača, a među njima se našao i Enriko Parlaj, HNS-ov gradski vijećnik i direktor  tvrtke Slobodne zona Varaždin koja će se preimenovati i nastaviti baviti istom djelatnosti kao i sada.

– Novi članovi školskih odbora osnovnih i srednjih škola u ime Varaždinske županije imenovani su u prosincu 2016. i to na mandat od četiri godine

Njega je župan imenovao u školski odbor Elektrostrojarske škole Varaždin, u kojem je još i ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje “Tomislav Špoljar” Marin Vučić, inače HNS-ov kandidat iz 2014. godine za Europski parlament.

Dubravko Vrdoljak, direktor Vartopa iz HNS-a, član je Školskog odbora Strojarske i prometne škole Varaždin, a Leonardo Lorbek, bivši glasnogovornik županijskog HNS-a, član je Školskog odbora Glazbene škole Varaždin.

U školske odbore srednjih škola “smjestili” su se i zaposlenici Varaždinske županije iz redova HNS-a. Mario Bednarek, viši stručni suradnik za poslove za koncesije u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi i za poslove Civilne zaštite, imenovan je u Školski odbor Medicinske škole, a Tomislav Pajtlar, savjetnik za protokol Varaždinske županije,  postao je član Domskog odbora Učeničkog doma. U Školski odbor Druge gimnazije Varaždin imenovan je Tomislav Šipek, direktor GARA-e iz HNS-a.

U Školskom odboru Glazbene škole je Ivan Obadić, član Gradskog odbora SDP-a Varaždin, dok je Nada Zadravec, predsjednica Foruma seniora SDP-a Varaždin, imenovana je u Školski odbor Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole.

Njezin stranački kolega, ujedno i predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Josip Hehet, sljedeće četiri godine bit će u Školskom odboru Druge gimnazije Varaždin, a potpredsjednik varaždinskog SDP-a Neven Bosilj mjesto je našao u Školskom odboru Prve gimnazije Varaždin.

Važno tko je u njima, makar rade besplatno

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nije određeno da za svoj rad članovi primaju naknadu. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja poručuju da odluku o tome samostalno donosi osnivač školske ustanove, u ovom slučaju Varaždinska županija, a u njoj tvrde da članovi školskih odbora ne primaju ništa.

Ipak, s obzirom na činjenicu da je školski odbor taj upravlja školom, imenuje ravnatelja, daje prethodnu suglanost u vezi sa sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj ustanovi, donosi Statut i druge opće akte na prijedlog ravnatelja, županu je jako važno tko u njima sjedi, čak i pod cijenu da svi oni za svoj rad ne dobivaju nikakvu naknadu.

ZAŠTO SU VAŽNI ŠKOLSKI ODBORI?

Školski odbor upravlja školom, imenuju ravnatelja i daje suglasnost oko zapošljavanja u školskim ustanovama, pa je važno tko u njemu sjedi. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, u osnovnim i srednjim školama školski odbor ima sedam članova, od kojih troje imenuje osnivač (Grad ili Županija).

Izvor: RT
Foto: Arhiva

U fokusu

FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.

Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.

– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.

Predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Ledinski upozorio je kako veliki problem voćarima predstavlja to što osiguravajuća društva nisu željela osiguravati štete od mraz za ovu godinu.

Ove fotografije su sa Žmegačevog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.

Nastavite čitati

U fokusu

Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.

Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.

Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.

Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.

Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.

Više čitajte OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje