Povežite se s nama

U fokusu

O zapošljavanju u varaždinskim školama odlučuju Parlaj, Lorbek, Hehet, Pajtlar…

Objavljeno:

- dana

HNS I SDP U ŠKOLSKIM ODBORIMA

Politika je naveliko u školama. Kao što je već poznato, direktor Varkoma Vlado Vlašić i financijski direktor te tvrtke Ratko Špirelja, obojica iz HNS-a, od prosinca prošle godine sjede u Školskom odboru Gospodarske škole Varaždin, a njihov stranački kolega, tajnik županijskog HNS-a i član Nadzornog odbora Varkoma Zlatan Mošmondor imenovan je u čak dva školska odbora: OŠ Ljubešćica i OŠ Visoko.

Župan Predrag Štromar je prošle godine u ime Varaždinske županije kao osnivača u školske odbore osnovnih i srednjih škola imenovao nove članove, a među njima su se našli, posebno u školskim odborima srednjih škola, i brojni drugi poznati članovi HNS-a, ali i članovi SDP-a, stranke s kojom zajedno obnašaju vlast u Varaždinskoj županiji.

Parlaj, Vrdoljak, Šipek. Lorbek, Hehet… 

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju osnovnih i srednjih škola, u školskim odborima, uz predstavnika Radničkog vijeća, nastavnika i roditelje, sjede po tri člana iz redova osnivača, a među njima se našao i Enriko Parlaj, HNS-ov gradski vijećnik i direktor  tvrtke Slobodne zona Varaždin koja će se preimenovati i nastaviti baviti istom djelatnosti kao i sada.

– Novi članovi školskih odbora osnovnih i srednjih škola u ime Varaždinske županije imenovani su u prosincu 2016. i to na mandat od četiri godine

Njega je župan imenovao u školski odbor Elektrostrojarske škole Varaždin, u kojem je još i ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje “Tomislav Špoljar” Marin Vučić, inače HNS-ov kandidat iz 2014. godine za Europski parlament.

Dubravko Vrdoljak, direktor Vartopa iz HNS-a, član je Školskog odbora Strojarske i prometne škole Varaždin, a Leonardo Lorbek, bivši glasnogovornik županijskog HNS-a, član je Školskog odbora Glazbene škole Varaždin.

U školske odbore srednjih škola “smjestili” su se i zaposlenici Varaždinske županije iz redova HNS-a. Mario Bednarek, viši stručni suradnik za poslove za koncesije u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi i za poslove Civilne zaštite, imenovan je u Školski odbor Medicinske škole, a Tomislav Pajtlar, savjetnik za protokol Varaždinske županije,  postao je član Domskog odbora Učeničkog doma. U Školski odbor Druge gimnazije Varaždin imenovan je Tomislav Šipek, direktor GARA-e iz HNS-a.

U Školskom odboru Glazbene škole je Ivan Obadić, član Gradskog odbora SDP-a Varaždin, dok je Nada Zadravec, predsjednica Foruma seniora SDP-a Varaždin, imenovana je u Školski odbor Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole.

Njezin stranački kolega, ujedno i predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Josip Hehet, sljedeće četiri godine bit će u Školskom odboru Druge gimnazije Varaždin, a potpredsjednik varaždinskog SDP-a Neven Bosilj mjesto je našao u Školskom odboru Prve gimnazije Varaždin.

Važno tko je u njima, makar rade besplatno

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nije određeno da za svoj rad članovi primaju naknadu. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja poručuju da odluku o tome samostalno donosi osnivač školske ustanove, u ovom slučaju Varaždinska županija, a u njoj tvrde da članovi školskih odbora ne primaju ništa.

Ipak, s obzirom na činjenicu da je školski odbor taj upravlja školom, imenuje ravnatelja, daje prethodnu suglanost u vezi sa sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj ustanovi, donosi Statut i druge opće akte na prijedlog ravnatelja, županu je jako važno tko u njima sjedi, čak i pod cijenu da svi oni za svoj rad ne dobivaju nikakvu naknadu.

ZAŠTO SU VAŽNI ŠKOLSKI ODBORI?

Školski odbor upravlja školom, imenuju ravnatelja i daje suglasnost oko zapošljavanja u školskim ustanovama, pa je važno tko u njemu sjedi. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, u osnovnim i srednjim školama školski odbor ima sedam članova, od kojih troje imenuje osnivač (Grad ili Županija).

Izvor: RT
Foto: Arhiva

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje