Povežite se s nama

Život i društvo

U Varaždinskoj županiji 347 Ukrajinaca, 45 učenika trenutno pohađa nastavu

Objavljeno:

- dana

Ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut i izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, u pratnji domaćina župana Varaždinske županije Anđelka Stričak i načelnice Stožera civilne zaštite Varaždinske županije Silvije Zagorec obišli su u srijedu, 30. ožujka, prihvatno – tranzitne i kolektivne objekte smještaja na području Varaždinske županije.

Riječ je o prihvatnom centru u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin i kolektivnom smještaju u zgradi Doma 2 u sklopu Specijalne bolnice Varaždinske Toplice.

Župan Anđelko Stričak izjavio je, između ostalog, kako sustav dobro funkcionira, a pretpostavka za to su krizne situacije kroz koje je hrvatski narod naučio brzo reagirati i biti otporan.

– Iza nas je iskustvo Domovinskog rata, kriza s migrantima, dva razorna potresa, požari u Dalmaciji, niz poplava od Karlovca, Gunje, Vrgorca, epidemija uzrokovana koranavirusom i sada s raseljenim osobama iz Ukrajine. Iz svega ovog navedenog smatram kako i dalje moramo ulagati u sve sastavnice zaštite i spašavanja. Stoga me veseli što je Vlada RH prošle godine donijela Odluku o izgradnji regionalnih centara civilne zaštite, a jedan takav gradit će se i u Varaždinu. Taj projekt zasigurno će naše društvo učiniti sigurnijim, a sve sastavnice zaštite i spašavanja će moći daleko kvalitetnije odrađivati svoje zadaće. Da imamo taj Centar, ovaj prihvatni najvjerojatnije bi bio smješten na njegovoj lokaciji i svi bi mogli daleko kvalitetnije djelovati i pružiti pomoć raseljenim osobama iz Ukrajine – rekao je Stričak, te se nadovezao kako se trenutno na području Varaždinske županije nalazi 347 raseljenih osoba iz Republike Ukrajine.

U prihvatnom Centru u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin trenutno je pet osoba, u Domu 2 u Varaždinskim Toplicama 100, u Hotelu Turist 64, dok se u privatnim smještajima nalazi 178 osoba.

– Obzirom da su ova dva kolektivna smještaja, u Varaždinskim Toplicama i Hotelu Turist, popunjena, opet apeliram na sve naše građane koji imaju stan, kuću, vikendicu, adekvatan prostor koji trenutno ne koriste neka se jave civilnoj zaštiti i daju te objekte na raspolaganje za smještaj raseljenih osoba – naglasio je Stričak.

Što se tiče odgojno-obrazovnih ustanova, 45 učenika trenutno pohađa nastavu u osnovnim i srednjim školama Varaždinske županije, 44 u osnovnim školama, najviše ih je u Varaždinskim Toplicama, njih 20, te je jedan učenik polaznik Prve gimnazije Varaždin. PU varaždinska je dosad primila 291 zahtjev za odobrenjem privremene zaštite, a devet osoba iz Ukrajine prijavilo se na Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Varaždin.

Ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut nadovezao se na riječi župana Stričaka o kriznim situacijama koje su pogodile Hrvatsku, istaknuvši kako je sustav civilne zaštite iz situaciju u situaciju rastao i izrastao do tog segmenta da na sve izazove može odgovoriti u najkraćem mogućem roku na najučinkovitiji način.

– U Hrvatsku je dosad ušlo 11.200 raseljenih osoba iz Ukrajine. Najveći dio ulazi kroz Granični prijelaz Goričan ovdje na sjeveru Hrvatske, prolazi kroz objekt samog Goričana, a onda veliki dio njih dolazi u prihvatni smještaj u varaždinskoj dvorani koja je zaista pripremljena i napravljena po svim propisanim standardima za prihvat takvih osoba. Svi koji dolaze ovamo zbrinuti su u najboljoj mogućoj mjeri te im je pruženo sve potrebno kako bi u tih 48 sati mogli obaviti sve što je potrebno i kako bi im se našao smještaj za dugotrajnije vrijeme, bilo da je riječ o smještaju kolektivnog tipa ili onaj u privatnim objektima, što u najvećem dijelu i potenciramo – pohvalio je ravnatelj Trut nadovezavši se kako je u Hrvatskoj trenutno smješteno više od 80 posto ljudi u pojedinačnim smještajima, što je i psihološki najbolje jer su obitelji zajedno i bave se onim poslovima koje treba da bi jedna obitelj funkcionirala te da na neki način zaborave na ono što se događa.

Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt istaknuo je kako cijeli sustav civilne zaštite, ali i sve institucije jedinica lokalne samouprave odlično koordiniraju ovaj posao.

– Ispred Hrvatskog Crvenog križa želim poručiti kako sam jako zadovoljan s onime što sam vidio i kako se vodi računa o najranjivijim skupinama. Ovo je područje koje itekako ima iskustva u solidarnosti sa stradalnicima rata, izbjeglim i raseljenim osobama što se i vidi na svakom koraku. Želim svim građanima Varaždinske županije zahvaliti na solidarnosti koju pokazuju u ovim trenucima kad u Hrvatsku stižu raseljene osobe iz Ukrajine – zaključio je Markt.

Objekte smještaja obišli su i Ivica Matošić, pročelnik Područnog ureda Civilne zaštite Varaždin, zamjenik načelnika PU varaždinske Dalibor Božić, Sandra Mintas, ravnateljica GDCK Varaždin, Sandra Vidaček, v. d. ravnateljica Društva Crvenog križa Varaždinske županije, a u Varaždinskim Toplicama pridružio se i dr.med. Denis Kovačić, ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Minerva koji je naglasio kako se raseljenim osobama iz Ukrajine nastoji maksimalno izaći u susret te im pružiti svu potrebnu pomoć.

Život i društvo

Na godišnjici su se okupili varaždinski gimnazijalci te poručili: “I nakon 60 godina od mature ostali smo si jako dobri”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

“I nakon 60 godina od mature ostali smo si jako dobri”

Uz fotografiranje i aperitiv počelo je druženje povodom 60 godina mature.

U varaždinskom Garestinu 24. lipnja okupili su se bivši učenici Prve gimnazije Varaždin koji su maturirali 1962. godine. Razrednik im je bio Drago Gorski. U razredu ih je bilo 28, u međuvremenu ih je preminulo šestero. Na druženje povodom okrugle godišnjice mature došlo ih je 18.

– Mislim da nas se okupio lijep broj za godine koje imamo. Većina nas i dalje živi na varaždinskom području, ali došli su kolege iz Zagreba, Čakovca i Lendave – rekli su nam oni koji su došli na proslavu.

Rekli su da je većina završila fakultete te da se ne mogu požaliti kako žive.

– Puno se toga promijenilo u 60 godina. Niti mi slušamo mlade niti oni nas. Mi smo nekad puno hodali po Korzu, baš svaki dan. To je bilo mjesto druženja i upoznavanja simpatija. Da imam lipu za svaki put kada sam prošao po Korzu, bio bih bogat. I mojoj djeci je to već neshvatljivo jer je nama to bio izlazak. Išli smo van oko 18.30 i u 22 sata si morao biti doma. Volimo sjesti i razgovarati o tim vremenima. Bilo nam je lijepo! – prisjetio se Mihovil Hrain.

Hrain nam je rekao da su do 50. godišnjice proslave imali u večernjim satima uz bend do jutra, ali tada su se prebacili na popodnevni termin jer je mnogima tako lakše.

– U našem razredu nije teško organizirati godišnjice. Gotovo svi odmah pristanu kad ih nazovem. U šali kažu da neće doći na proslavu samo ako umru ili im se nešto dogodi. Svi smo si ostali jako dobri. Sretni smo kad se nađemo na godišnjici i “potračamo” jer se ne vidimo puno, a neki imaju i zdravstvenih problema. Želimo se nalaziti dokle ćemo moći! – jasan je Hrain.

Ovi iskusni gimnazijalci poručili su ovogodišnjim maturantima: “Pamet u glavu!”

Nastavite čitati

Život i društvo

Stručnjaci predlažu borbu protiv vrućina sladoledom, salatama, vodom i roštiljom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ljetne vrućine imaju snažan utjecaj na stanje našeg organizma.

Visoke temperature zraka uzrokuju pojačano znojenje, a time i povećan gubitak tjelesne tekućine i elektrolita, ističu stručnjaci HZJZ-a.

Rajčica, krastavac, paprika, zeleno lisnato povrće, lubenica, dinja i breskva koji su bogati vodom, vitaminima i mineralima čine idealan ljetni obrok. Vrijeme je da uživamo u laganim, osvježavajućim i raznobojnim obrocima koji se brzo pripremaju. Umjesto slane, masne i teške hrane na stolu neka se nađu šarene salate, tople i hladne juhe, svježi voćni i povrtni sokovi .

Salate – osvježavajuće i kreativne, voćne ili povrtne, tople ili hladne…

Zbog jednostavnosti i brzine pripreme, salate mogu poslužiti kao mali obroci i predjela te kao prilozi brojnim jelima. Osim što su okrepljujuće i što njima vlada šarenilo boja, kombiniranjem različitih, ali vrlo skladnih namirnica, dobit ćete ukusan i zdrav obrok primamljiva okusa i izgleda. Koje povrće odabrati? Tu ne možete pogriješiti – sezonsko! Kombinirajte povrće s mesom kao što su piletina ili puretina, ribom, žitaricama, rižom, tjesteninom i voćem, začinite s malo maslinova ili bučina ulja i limunova soka te uživajte u svježini i bogatstvu okusa.

Važnost mariniranja mesa prije roštiljanja

Kad su ljetni mjeseci u pitanju, mnogima su nezamislivi bez roštiljanja, a roštilja se na plinskome plamenu, drvu, električnoj energiji ili drvenome ugljenu.

Nekoliko savjeta koji bi vam mogli dobro doći tijekom pripreme roštilja:

– Izbjegavajte koristiti drva bogata smolom i spriječite kapanje masnoće na izvor topline jer se tako stvaraju štetni kemijski spojevi.

– Marinada uvelike doprinosi okusu jela, ali i omekšavanju mesa. Mariniranje mesa za roštilj u trajanju od 30 minuta u limunovu soku, octu, začinima (poput ružmarina, kadulje, senfa, metvice…) smanjuje stvaranje štetnih spojeva koji su prisutni u pregorenim dijelovima mesa.

– Pazite da hranu pečete dovoljno dugo jer dobro pečena hrana smanjuje mogućnost zaraze uzročnicima bolesti.

Uz tradicionalna jela s roštilja, ispecite ribu na žaru ili sezonsko povrće (npr. tikvice, paprike, rajčice, kukuruz…). Visoka toplina pripreme tek je dijelom zaslužna za jedinstveni okus hrane pripremljene na roštilju, koji je za mnoge nenadmašiv.

Sladoled – savršena ljetna slastica

Priznajemo, sladoled i ljeto su nerazdvojni par. Ipak često zaboravljamo da ta omiljena poslastica može sadržavati velike količine šećera i masnoća. Zdrava i niskokalorična alternativa klasičnim sladoledima je zamrznuto voće. Komadići banane, bobice grožđa ili bobičasto voće osvježit će nas i zasladiti. Za uživanje u mliječnoj, kremastoj poslastici potrebno je smiksati smrznute komadiće voća s ohlađenim jogurtom. Ovog ljeta odvažite se na pripremu zdravog i ukusnog sladoleda. Potrebno je malo dobre volje, zamrzivač, štapni mikser, voće i jogurt.

Kad osjetite žeđ, već ste dehidrirali

Osim na lagane obroke i biranje sezonskih namirnica, ljeti je ključno paziti na dovoljan unos vode. Naime, čak i sasvim mala dehidracija može prouzročiti glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije. Osobe koje piju premalo vode imaju dugotrajan rizik za bolesti bubrega, srca, poremećaja mentalnih funkcija te probavnog sustava. Smanjenim unosom tekućine smanjuje se dotok kisika koji pritječe u srce, mozak, mišiće i sve važne organe, pa su oni manje sposobni obavljati svoje funkcije. Voda, osvježavajuće vode s dodatkom limuna, mente, matičnjaka ili đumbira te nezaslađeni čajevi spriječit će dehidraciju i nagradit će nas lijepom i zdravom kožom. Za kraj, važno je spomenuti da su na dehidraciju posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenoga imunološkog statusa.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje