Sindikalisti oduševljeni – trgovci napokon imaju pravo na dan tjednog odmora i neradne blagdane
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Sindikat trgovine Hrvatske (STH) pozdravljaju rješenje od 6. veljače 2024. godine kojim Ustavni sud...
Župan ih je tom prilikom upoznao s poviješću naše Županije, ali im i predstavio njene gospodarske potencijale, kao i projekte koji se provode na području obrazovanja, zdravstva i poljoprivrede.
– S obzirom na mnogo zajedničkih točaka za suradnju, definirali smo nekoliko konkretnih mjera koje ćemo uskoro primijeniti počevši od operativne i jednostavne razmjene studenata, zaposlenih u administraciji, posjete gospodarstvenika i pokretanje inicijativa koje su vezane na turizam. Razgovarali smo o festivalu studenata i studentica kazališnih akademija, a stup same organizacije bila bi upravo akademija Saône-et-Loire – rekao je župan Radimir Čačić.
Zahvalivši se na srdačnome prijemu, predsjednik departmana Saône-et-Loire André Accary je izrazio zadovoljstvo ovom posjetom te je naznačio kako je ugodno iznenađeni onime što se radi i provodi u našoj Županiji.
– Naše dvije regije imaju mnogo dodirnih točaka od poljoprivrede, obrazovanja, zdravstva i gospodarstva i htio sam aktivno sudjelovati u razgovorima o jačanju naše zajedničke suradnje. Vrlo sam zadovoljan konstruktivnim razgovorima koji su danas obavljeni i možemo krenuti u vrlo bogatu suradnju našeg departmana i Varaždinske županije – rekao je predsjednik departmana Accary.
Prijemu su prisustvovali i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i europske poslove Mladen Jakopović, te pročelnici Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport dr.sc.Miroslav Huđek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj dr.sc. Dragutin Vincek, zamjenik direktora AZRA-e Krunoslav Blaži i direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Miran Bojanić Morandini koji su održali kratke prezentacije predstavivši resore kojima se bave.
Uz predsjednika departmana Andréa Accarya u izaslanstvu tog departmana bili su i prvi potpredsjednik za teritorijalni razvoj i cestovnu infrastrukturu Sébastien Martin, zamjenik za europska pitanja Arnaud Danjean, Guy Vignola, iz opća uprave za poslove departmana, šef misije za koordinaciju transverzalnih funkcija te predstavnici Veleposlanstva Republike Francuske u Republici Hrvatskoj Guillaume Colin i Delphine Dufoix.
Napomenimo, Francuski departmani su upravne jedinice u Francuskoj. Ova zemlja ima ukupno 100 departmana od kojih su četiri u prekomorskom dijelu Francuske. Departmani se dijele na 342 okruga.
Inače, departman Saône-et-Loire se nalazi u južnom dijelu pokrajine Burgundija, ima malo više od 550 tisuća stanovnika, a glavni grad je Mâcon. U departmanu je razvijeno vinogradarstvo, njihova zaštićena marka i njihov brand vina je Chardonnay, a posebno je naglašena poljoprivreda.
Naime, taj departman poznat je i specifičnoj i zaštićenoj vrsti goveda, a za usporedbu samo taj departman ima tri puta više goveda nego cijela Republika Hrvatska. Razvijeno je i podrumarstvo te stočarstvo, zatim mnoge obitelji se bave uzgojem pšenice, prosa, krumpira, repe, a razvijena je i kemijska industrija; proizvodnja električne opreme i motocikla.
Također, imaju i street festival koji je jedan od najvećih uličnih festivala, kao i akademska dramska akademija.
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.