Povežite se s nama

U fokusu

Upozorenje umirovljenicima: oni koji ne povuku štednju iz drugog stupa, ostat će bez nje

Objavljeno:

- dana

Novi umirovljenici po novome više ne mogu otići u mirovinu iz oba mirovinska stupa, a da štednju iz drugog stupa ostave na čekanju.

Od prvog siječnja ove godine dobili su rok od 12 mjeseci da potpišu ugovor o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom, a ako to ne učine, cijela mirovina iz drugog stupa u roku 30 dana od isteka tog roka bit će im prebačena u državni proračun, piše Novi list.

Dosad su po nešto strožim uvjetima mogli odmah povući 15 posto štednje, a izmjenama četiriju »mirovinskih« zakona, koje su na snagu stupile s prvim siječnja, mogu povući i do 20 posto kapitalizirane mirovinske štednje, pri čemu je prosječna jednokratna isplata 15 posto mirovinske štednje iznosila oko pet tisuća eura.

To je ujedno i mamac kod izbora mirovine iz oba mirovinska stupa jer bi mogao rezultirati povećanjem broja korisnika koji mirovinu primaju iz oba stupa. Na kombiniranu mirovinu iz oba stupa odlučuje se tek manji dio radnika, trenutno je oko 15 tisuća umirovljenih »dvostupaša« s obzirom na to da je drugi mirovinski stup još uvijek neisplativ za većinu građana, osim onima s natprosječno visokim plaćama. Do 20. prosinca prošle godine o izboru mirovine izjasnilo se 11.625 građana, od čega je njih 79 posto (9.164) odabralo mirovinu samo iz prvog stupa, a njih 21 posto (2.461) iz prvog i drugog stupa, dok mogućnost jednokratne isplate dijela mirovine koriste gotovo svi. Prema podacima Regosa, dosad je sklopljeno ukupno 12.957 ugovora o starosnoj ili prijevremenoj starosnoj mirovini iz drugog stupa, od čega je 10.805 ugovora o mirovini s jednokratnom isplatom od 15 posto, pri čemu je ukupno isplaćeno 54.252.212,55 eura, odnosno prosječno 5.021,28 eura po korisniku mirovine.

Po novome, korisnik mirovine moći će, prije sklapanja ugovora, odabrati iznos jednokratne isplate između nula i 20 posto od ukupne doznake mirovinskom osiguravajućem društvu, no ovu opciju neće imati svi novi umirovljenici. U Regosu pojašnjavaju da se takva isplata može ugovoriti ako je osnovna starosna, odnosno osnovna prijevremena starosna mirovina iz prvog stupa veća od najniže mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Regos pri tom ima obvezu da članu fonda dostavi obavijest o informativnom izračunu mirovine radi donošenja odluke o izboru mirovine, odnosno ako se odluči za onu iz oba stupa, imat će godinu dana za sklapanje ugovora.

Ako i novi osiguranici ne konzumiraju svoje pravo u roku od godine dana, isplata će im biti umanjena za iznos troškova mirovinskog osiguravaućeg društva zbog čuvanja tih sredstava. Zavod za mirovinsko osiguranje će u tom slučaju korisniku odrediti mirovinu kao da je bio osiguran samo u prvom stupu, pojašnjavaju u Regosu. Istodobno, zakonskim izmjenama ukinute su ulazne naknade što će građanima donijeti i male uštede, a podsjetimo da od ove godine rastu i mirovine iz oba stupa tako da je dodatak povećan s 20,25 na 27 posto i odnosi se i na onaj dio radnog staža stečen nakon uvođenja drugog mirovinskog stupa. Naime, od prvog siječnja povećane su mirovine onih umirovljenika koji su se umirovili iz oba mirovinska stupa, a povećanu mirovinu – odnosno razliku povećanog dodatka od 6,76 posto – dobit će u veljači kada će im biti isplaćena mirovina za siječanj, iako su je neki umirovljenici očekivali već u ovom mjesecu. Pri tom korisnici neće biti zakinuti za svih 12 mjesečnih isplata u ovoj godini, jer će im u siječnju iduće godine »sjesti« mirovina za prosinac.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje