Povežite se s nama

U fokusu

Uzgajivači svinja poručili: “Ne daj Bože da se dogodi ponovno neka epidemija ili prirodna katastrofa. Što ćemo mi jesti?”

Objavljeno:

- dana

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Konzumacija mesa

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

– Rezultati ovog istraživanja me uopće ne čude. Bogatije su zemlje one koje proizvode i jedu više preživača. Naravno, da je kvalitetnije meso one životinje koju treba dulje uzgajati, a piletina se uzgaja na farmama 30 dana, pa sami prosuditi o kakvoj se kvaliteti mesa radi – ističe Damir Jagić iz Hrženice, koji je ujedno i predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

Obitelj Jagić praktički je cijeli radni vijek posvetila uzgoju svinja, na svom imanju u Hrežnici trenutno imaju 65 krmača. Hranu za svinje također proizvode sami.

Nema ptice do prasice

– Osamdesetih i devedesetih godina ljudi su više jeli svinjetinu, što i ne čudi jer je gotovo svako domaćinstvo u ruralnom kraju kod kuće uzgajalo svinje, danas je situacija drugačija. Zašto to država sustavno radi, nije mi jasno. Devedesetih smo bili samodostatni u uzgoju svinja, a danas je situacija drugačija. Uvozimo 50 posto mesa iako bi bez problema mogli biti samodostatni. Državna politika temeljila na nelojalnoj konkurenciji iz uvoza. Uvozno meso koje je počelo stizati po znatno nižim cijenama i upitne kvalitete mnoge je uzgajivače svinja natjeralo da se jednostavno prestanu time baviti. Farme su se ispraznile, u selima praktički više nemate svinja – rekao je Jagić.

Damir Jagić iz Hrženice bavi se svinjogojstvom više od 25 godina

Inače, Varaždinska županija nekad je bila vodeća u proizvodnji svinjskog mesa. Primjerice, 2006. godine čak 20.000 gospodarstava u Varaždinskoj županiji imalo je svinje. Danas se taj broj smanjio na svega 2000.

– Uvozio se europski otpad po dampinškim cijenama i sad imate to što imate. Ljudi su odustali, a pojedinci koju se bavili prodajom tog mesa na našem tržištu su se brutalno obogatili. I što sada? Ne daj Bože da se dogodi ponovno neka epidemija ili prirodna katastrofa. Što ćemo mi jesti, a nismo u stanju proizvesti za naše potrebe. Država treba donijeti jasnu strategiju i pravila igra za svinjogojce. Ne može se dogoditi da vi proizvedete nešto, a onda vam se za to ne plati tako kako ste imali dogovoreno ili još gore da vas netko ucjenjuje, odnosno da ste mu prisiljeni prodati po znatno nižoj cijeni od prvotno dogovorene – dodaje Jagić koji vjeruje da se to može promijeniti.

– U prvi plan uvijek država stavlja turizam, no što će vam turizam ako nećete imati što jesti. Otiđite samo malo u Sloveniju, pa ćete vidjeti kako tamo država štiti svojeg stočara – rekao je Jagić.

No, Hrvatska ima jedan sektor stočarstva u kojem se samodostatnost drži na visokim razinama – peradarstvo, kaže nam Dražen Čurila, vlasnik tvrtke Luneta i predsjednik Odjela za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

Upitno

– No i to dolazi pod znak upitnika jer se sve više mesa i jaja peradi uvozi. Posebice je tržište EU pod pritiskom ukrajinskih proizvođača kojima se pomaže na način da su ukinute sve carine i mogu slobodno proizvode plasirati na tržište EU kao da su članica EU-a i da se proizvođači moraju pridržavati strogih EU kriterija što naravno nije slučaj. Cijene po kojima se proizvodi u Ukrajini nisu moguće u Hrvatskoj zbog puno strožih kriterija koje proizvođači moraju poštivati – rekao je Čurila.

Ističe da je sjever Hrvatske najveći proizvođač piletine, ali je samodostatnost niža u odnosu na prošlu godinu.

Ivana i Dražen Čurila

– Sjever Hrvatske je najveći proizvođač piletine jer se tu nalaze i velike i male klaonice peradi i većina proizvođača piletine u Hrvatskoj. Samodostatnost je niža nego što je bila i procjena za 2023. je oko 81% samodostatnosti proizvodnje piletine u Hrvatskoj. Situacija kod jaja je nešto bolja te je tu samodostatnost bila oko 88%. No uvoz jaja se sve više povećava te je 2023. bio oko 115 milijuna jaja dok je dvije godine prije toga bio 70 milijuna jaja, a prije ulaska u EU oko 10-15 milijuna jaja – rekao je Čurila.

Inače, Luneta proizvodi oko 40 milijuna jaja godišnje od kojih se polovica plasira na domaće tržište, a polovica na tržište EU.

– Naglasak je uvijek bio na kvaliteti koju potvrđuju naši certifikati. Nesilice se hrane hranom bez GMO sastojaka za što imamo njemački VLOG certifikat, usklađenost sa najvišim EU standardima dokazuju KAT certifikati koje jedini posjedujemo u Hrvatskoj, a za domaće tržište gdje ljudi sve više postaju svjesni da je porijeklo hrane bitna stavka prilikom kupovine važni su nam certifikati Jaja hrvatskih farmi te Dokazana kvaliteta – zaključuje Čurila.

U fokusu

Podravka u Tvornici voća i povrća u Varaždinu ugostila stotinjak svojih kooperanata

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Podravka je i ove godine organizirala susret sa svojim poljoprivrednim kooperantima, točnije, proizvođačima voća i povrća. Događaj koji je inicijalno predstavljen prošle godine, ovog je puta održan u Tvornici voća i povrća u Varaždinu, gdje i odlaze sve proizvedene voćne i povrtne kulture te postaju prepoznatljivi Podravkini proizvodi.

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, u pozdravnom je govoru istaknula stratešku važnost poljoprivrede, kako za Podravku, tako i za širu zajednicu. Najavila je i dodatno unapređenje suradnje s poljoprivrednim proizvođačima i rekla kako će Podravka i u sljedećim godinama svima njima uvijek biti snažan oslonac.

– Ove se godine za Podravkine potrebe, samo što se povrća tiče, diljem Hrvatske obrađivalo više od sedamsto hektara poljoprivredne površine. Pritom je bilo angažirano oko 250 proizvođača i udruga i željela bih izraziti zadovoljstvo jer mislim da smo ove godine napravili značajan iskorak, posebice u podizanju kvalitete suradnje s kooperantima. Prošle smo godine još stjecali iskustvo koje smo sada pretočili u odlične rezultate. U godinama koje dolaze najveći će izazov biti vremenske prilike, no odlučni smo da u svladavanju tih izazova radimo zajedno i nastavimo, kao i do sada, dijeliti stručno znanje i svo stečeno iskustvo – rekla je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.

Ivan Ostojić, član Uprave zadužen za poljoprivredu, osvrnuo se na ovogodišnju sezonu. Govorio je o Podravkinim planovima i ostvarenjima, koja uključuju i novi pogon za preradu rajčice, otvoren prije nešto više od dva mjeseca upravo u sklopu Tvornice voća i povrća u Varaždinu. U svom izlaganju prikazao je ostvarene rezultate u ovogodišnjoj proizvodnji rajčice i svim kooperantima zahvalio na sjajnoj suradnji.

– Ključni cilj zbog kojeg smo se odlučili na gradnju novog pogona u Varaždinu bio je imati sve ključne Podravkine proizvode na bazi rajčice isključivo iz domaće proizvodnje. Sva rajčica koja dolazi u naš novi pogon proizvedena je u Hrvatskoj. Proizvodnju smo organizirali na području cijele Hrvatske i tako napravili diverzifikaciju koja će nam u budućnosti proizvodnju još i dodatno stabilizirati. U tom procesu bili smo fokusirani na snažnu podršku našim kooperantima jer mnogima je ovo bila prva sezona proizvodnje rajčice. Sljedeće sezone planiramo biti još bolji i potpuno popuniti kapacitete našeg novog pogona – rekao je Ostojić.

Naglasak je tijekom cijelog susreta bio na proizvodnji rajčice. Podravka je izgradnjom novog pogona kapacitet proizvodnje podigla na ukupno četrdeset tisuća tona u sezoni. Znatno je povećan i broj kooperanata, a mnogi od njih rajčicu su krenuli proizvoditi ove godine. Podravka je tako postala samodostatna u proizvodnji ove povrtne kulture, što znači da sva rajčica koja se koristi u proizvodnji Podravkinih proizvoda poput pasate dolazi isključivo iz hrvatskih polja. Također, Podravkini kooperanti od ove se godine nalaze po cijeloj Hrvatskoj. Nastavljena je dobro uhodana suradnja s istarskim poljoprivrednicima, pokrenuta je suradnja s proizvođačima u Slavoniji, a dodatno je osnažena i s onima u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

U sklopu programa, prisutni su mogli čuti i prigodnu panel raspravu četvero poljoprivrednih proizvođača – Doroteje Santo iz Đurđevca, Perice Oroza iz Požege, Pere Pusića iz Preloga i Mirka Boškovića iz Cerne kod Vinkovaca. Pričali su o vlastitim ovosezonskim iskustvima u proizvodnji rajčice, suradnji s Podravkom, ali i izazovima s kojima se suočavaju.

Podravka je na kraju i nagradila svoje najuspješnije proizvođače rajčice. Za ostvarene najviše prinose nagrade su primili proizvođači Dragan Zvonar iz Sopja, Doroteja Santo iz Đurđevca i udruga Ambasador iz Đelekovca. Također, prigodnu nagradu primio je i Podravkin najdugovječniji kooperant, Stjepan Majkovica iz Umaga.

Nastavite čitati

U fokusu

Palijativna skrb u Međimurskoj županiji? Posavec: Situacija je žalosna i pokazuje svu nebrigu države

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na 19. sjednici Skupštine Međimurske županije vijećnicama i vijećnicima predstavljen je izvještaj o izvršenju proračuna u prvoj polovici godine, kao i o korištenju sredstava proračunske zalihe, te iscrpno izvješće o radu i aktivnostima župana do 30. lipnja.

Župan Matija Posavec, u kratkom komentaru svoga izvješća, brojkama je ilustrirao efikasnost županijskih stručnih službi, te je primjerice napomenuo da je Međimurska županija u poslovima vezanima uz upravljanje državnim nekretninama najefikasnija u državi. Riješeno je 50 posto predmeta, dok neke županije imaju riješeno tek pet posto predmeta.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Darko Radanović iznio podatke o gospodarskim kretanjima u  2023. godini.

– U Međimurju su lani poslovala 3792 poduzetnika te 1674 obrtnika, s daljnjom tendencijom rasta broja obrta. Broj zaposlenih kretao se oko 43.480 osoba, a nezaposlenost je bila na 4,7 posto. Čak 78 poduzetnika ostvarilo je dobit te je izvoz daleko veći od uvoza. Ovi podaci dokaz su prilagodljivosti i stabilnosti gospodarstva Međimurske županije – istaknuo je pročelnik Radanović.

Redovnim studentima je pak s ove sjednice stigla dobra vijest jer se nastavlja program isplata jednokratnih pomoći i u aktualnoj akademskoj godini.

Na aktualnom je satu bilo dinamično. Tako je vijećnik Igor Ivković zatražio pisane odgovore o nepravilnostima u javnoj nabavi te podatke o ponuditeljima i poslovima. Župan je apelirao da se na nalazu državne revizije ne gradi fama o lošem i nezakonitom poslovanju, jer to, kako je ustvrdio, naprosto nije istina.

– Revizija je našla mnogo nepravilnosti te dala više preporuka državi na njezino poslovanje, nego Međimurskoj županiji. U javnoj nabavi moramo se prilagođavati otežanim uvjetima tržišta ili odustati od projekta – rekao je župan. Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i proračun Anita Strniščak je naglasila da niti u jednom postupku javne nabave Međimurske županije državna revizija nije našla nepravilnosti, već je izrekla preporuke, koje su se najvećim dijelom odnosile na sporadično prihvaćanje viših ponuda od procijenjenih.

– To nije protuzakonito, i na to su prisiljeni svi u Hrvatskoj, zbog situacije na tržištu rada i usluga, te realnih cijena. Primjer je i izbor prijevoznika za učenike osnovnih škola: javio nam se samo jedan ponuditelj, a nas zakon obvezuje da moramo organizirati tu vrstu prijevoza – pojasnila je pročelnica.

Vijećnica Andreja Marić pitala je kada će se u osnovne škole Međimurja uvesti zdravstveni odgoj? Pročelnica Nives Kolarić Strah odgovorila je da se će model realizirati u suradnji s Gradom Rijekom i uvesti od iduće školske godine. Vijećnicu Marić potom je zanimala strategija Međimurske županije vezana uz organizaciju palijativne skrbi.

Župan Posavec u svom je odgovoru istaknuo nebrigu države.

-Situacija je žalosna. Nakon što je Međimurska županija sa Županijskom bolnicom Čakovec osigurala prostor u kojem će djelovati palijativni centar, obavila radove u tom prostoru, izradila projektnu dokumentaciju te ishodila građevinsku dozvolu – država je preuzela Bolnicu i poručila Međimurcima – ˝ništa od vašega projekta“. Dosad su bili uzaludni svi naši apeli da nam se omogući formiranje palijativnog centra, pa makar ga – nepravednim modelom – uređivali vlastitim sredstvima – rekao je župan Posavec.

-Kvalitetu tog našeg projekta, prepoznao je i Pravobranitelj za osobe s invaliditetom koji nam se obratio, upitavši dokle smo stigli s realizacijom. Objasnili smo situaciju, a on nam je proslijedio pismo koje je poslao ministru zdravstva, zauzevši se za nas, te upozorivši ministra da mu je to zakonska obveza – iznio je župan Posavec vijećnicama i vijećnicima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje