Povežite se s nama

Život i društvo

V. Toplice: počasni građanin Mladen Markač, nagrada za životno djelo Alojzu Slavku Bešeniću

Objavljeno:

- dana

Na skromnijoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća, kako bi se poštovale aktualne mjere sprečavanja širenja zaraze, u Varaždinskim su Toplicama uručena javna priznanja povodom Dana Grada, 11. studenog.

U uvodu je predsjednik Vijeća Franjo Prstec istaknuo da su u godinu dana održali devet sjednica i donijeli 84 odluke na korist građana te da su, kada je bilo najvažnije, bili jedinstveni. Tako je i na posljednjoj radnoj sjednici jednoglasno donijeta odluka da, u uvjetima teške epidemije, Grad Varaždinske Toplice dodijeli 200.000 kuna Općoj bolnici Varaždin radi nabave respiratora.

Gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković naglasila je da ovakva situacija neće trajati vječno.

– Pokušajmo iz nje izvući najbolje. Neka nam ovo „novo normalno“ bude prilika za rast i razvoj. Gledajući unatrag, u ovoj teškoj godini, ipak u se desile neke dobre stvari što potvrđuju laureati koji su ponos našeg grada – rekla je Ratković.

Počasnim građaninom Grada Varaždinskih Toplica proglašen je general-pukovnik u mirovini Mladen Markač, a nagrada za životno djelo dodijeljena je Alojzu Slavku Bešeniću posthumno.

General-pukovnik u mirovini Mladen Markač počasnim je građaninom Grada Varaždinskih Toplica proglašen zbog iznimnog doprinosa u uspostavi teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske kojim je trajno zadužio Republiku Hrvatsku i Grad Varaždinske Toplice.

Alojzu Slavku Bešeniću posthumno je dodijeljena nagrada za životno djelo za njegova nenadmašna umjetnička ostvarenja kojima je kao ambasador kulture te promotor ljepote i životopisnosti topličkog kraja, običaja i ljudi unaprijedio ugled Varaždinskih Toplica u zemlji i svijetu.

Nagrada za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju uručena je Denisu Kovačiću, ravnatelju Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, za uspješan rad, obilježen izvedbom projekata energetske obnove svih objekata Specijalne bolnice te osiguranjem uvjeta za izgradnju Spinalnog centra kojim će se još više unaprijediti raznovrsnost i standard medicinskih usluga, a sve to u izazovnim prilikama pandemije bolesti COVID-19.

Nagrada za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodijeljena je i Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Leskovec Toplički za zapažene uspjehe ženske „B“ ekipe na brojnim natjecanjima u Republici Hrvatskoj i ostvarenju vrhunskih plasmana.

Antunu Detelju dodijeljena je nagrada za doprinos ugledu i promociji Grada Varaždinskih Toplica u zemlji i svijetu uspješnom gospodarskom djelatnosti proizvodnje u GA MA TEAM d.o.o. te uključenost u manifestacije i aktivnosti udruga od lokalnog značaja.

Niki Đuras uručena je nagrada kao najboljoj učenici osnovne škole za iskazan odličan uspjeh, postignute iznimne rezultate na natjecanjima iz matematike i fizike, svestranost u izvanškolskim i izvannastavnim aktivnostima te za pohvalno i odgovorno ponašanje kojima služi kao uzor svim ostalim učenicima u školi.

Zahvalnica Grada Varaždinskih Toplica uručena je Zlatku Lodeti povodom 25. obljetnice društva, za osnivanje tog planinarskog društva i razvoj planinarstva u Varaždinskim Toplicama, organizaciju aktivnosti i razvoj udruge koja je doprinijela promicanju vrijednosti i kvaliteta sportski aktivnog i zdravog života.

Zahvalnica Grada Varaždinskih Toplica uručena je i Željku Zguriću za ustrajan i uspješan rad trenera atletike koji je, dulje od 25 godina, posvećen radu s djecom s područja Grada Varaždinskih Toplica čime je ostavio neizbrisiv trag u povijesti topličkog sporta.

Zahvalnica Grada Varaždinskih Toplica dodijeljena je i dobrovoljnim vatrogasnim društvima Varaždinske Toplice, Leskovec Toplički, Tuhovec, Vrtlinovec, Donja Poljana i Drenovec koja su svojim vrijednim radom, preventivnim aktivnostima te nesebičnim zalaganjem svojih članova, prema zapovijedi stožera civilne zaštite državne razine i ravnateljstva civilne zaštite, u vrijeme početne opasnosti od širenja koronavirusne bolesti COVID-19 u ožujku, travnju i svibnju ove godine, bitno doprinijela obrani od epidemije te očuvanju zdravlja građana Varaždinskih Toplica.

Naposljetku Zahvalnica Grada Varaždinskih Toplica dodijeljena je i Tamburaškom sastavu „Ex Fakini“ čiji su članovi mještani Varaždinskih Toplica, a koji svojim djelovanjem duljim od dvadeset i pet godina te sudjelovanjem na raznim manifestacijama s područja Grada doprinose glazbenom bogatstvu Varaždinskih Toplica i promociji Grada.

U ime dobitnika javnih priznanja Grada Varaždinskih Toplica zahvalio je Denis Kovačić. Na svečanoj sjednici obratio se i počasni građanin Varaždinskih Toplica general pukovnik Mladen Markač.

– Primam ovu povelju kao znak priznanja svim braniteljima jer ovo je najljepši poklon koji jedan grad može pokloniti svojim braniteljima. Ovim poklonom svim braniteljima se kaže: Nismo vas zaboravili, nismo zaboravili ljude i djela iz Domovinskog rata – kazao je Markač.

Međimurje

Izmjene Zakona: dopuštena razina alkohola u krvi zasad se neće mijenjati, no regulirat će se pitanje električnih romobila

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na međimurskim i hrvatskim cestama proteklih su tjedana zaredale prometne nesreće.

Početkom travnja na Krku je došlo do slijetanja automobila u provaliju, pri čemu su poginula dvojica mladića. U srijedu, 21. travnja, na autocesti Goričan – Zagreb u visini mjesta Komin smrtno je stradao muškarac. Početkom travnja u Merhatovcu maloljetnik je teško ozlijeđen nakon što su on i mladi vozač s kojim je bio u automobilu vozilom sletjeli u odvodni kanal, a nedavno je automobil pokosio drveće i završio na plugu...

Pogledamo li statistiku poginulih na hrvatskim cestama za prva tri mjeseca i dio travnja 2021. godine i usporedimo li te rezultate s onima iz 2019. i 2020. godine, primijetit ćemo da je lani do velikoga pada došlo upravo u travnju. Nameće se logičan zaključak da je do toga došlo zbog prvog lockdowna u kojem veći dio stanovništva nije sudjelovao u prometu na uobičajenoj razini. No, zato u travnju ove godine u odnosu na prošlogodišnji bilježimo porast broja poginulih od 142,9 posto – sa 7 na 17. Druge razlike koje možemo primijetiti pad je u siječnju ove godine u odnosu na prošle dvije, ali i blagi porast u ožujku. Što se tiče epidemiološke situacije, ona nije najbolja s obzirom na činjenicu da dnevno bilježimo i više od 3000 slučajeva, dok je po 35.000 ljudi u samoizolaciji. Unatoč tomu, nesreće i broj poginulih nisu se značajno smanjili.

Izmjena dopuštene razine alkohola?

Hrvatsko zakonodavstvo na razne je načine pokušalo doskočiti rješavanju problema smrtnosti i velikoga broja nesreća. Nedavno se kao jedno od rješenja počelo spominjati ponovno uvođenje nulte tolerancije na alkohol. Doduše, radi se samo o novome Nacionalnome planu sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

– Brzina i alkohol predviđeni su kao predmet istraživanja u prvom razdoblju (2021.-2023.) provođenja programa Nacionalnoga plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine te je do završetka istraživanja nepotrebno spekulirati o eventualnoj implementaciji nepostojećih rezultata. U tom smislu nisu predviđene novosti u predstojećim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama u koje će se ići.

Također možemo reći kako je određen broj vozača koji su prouzrokovali prometnu nesreću bio pod utjecajem alkohola, odnosno imao određenu koncentracije alkohola u krvi, te se alkohol u krvi ne kvalificira kao uzrok prometne nesreće. Razlog tome je što ista koncentracija alkohola u krvi ne djeluje na svakog čovjeka jednako pa se zato svaka od utvrđenih koncentracija alkohola u krvi, u slučajevima teških prometnih nesreća, dodatnim vještačenjima individualizira kako bi se točno utvrdilo kolika je mogućnost da je alkohol, odnosno njegova koncentracija bila uzrok nesreće – odgovorili su nam iz MUP-a.

Dakle, do 2023. godine provodit će se istraživanje te će se tek na temelju tih rezultata možda poduzimati kakve zakonske mjere. Podsjećamo, u Hrvatskoj je odredba o nula promila bila na snazi tijekom 3 i pol godine prvoga mandata Vlade Ive Sanadera. Ukinuta je sredinom 2008. godine, ali je ostala za kategorije mladih vozača.

Što se tiče drugih europskih zemalja, Mađarska, Češka i Slovačka već duže imaju nultu toleranciju na alkohol za upravljačem. U Norveškoj, Poljskoj i Švedskoj vozači u krvi smiju imati 0,2 promila, dok je 0,5 promila dopušteno u mnogim državama, poput Austrije, Francuske, Njemačke, Slovenije, Škotske, Španjolske, Švicarske… Zanimljivo je da se u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj tolerira čak 0,8 promila. Naravno, većina spomenutih zemalja ima dodatna ograničenja za mlade i profesionalne vozače ili neke druge kategorije.

O najavljenim izmjenama i dopunama razgovarali smo s prometnim stručnjakom Dinom Posavcem, mag. ing. Posavec je u prošlom sazivu Hrvatskoga sabora bio i vanjski član Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu te je autor priručnika „Učim prometna pravila i pravilno se ponašati u prometu“ namijenjenog svim hrvatskim vozačima, ali i kandidatima za vozače koji se osposobljavaju u autoškolama. Bavi se problematikom povećanja sigurnosti svih sudionika u cestovnom prometu na području Republike Hrvatske.

– Svaka je pozitivna mjera koja doprinosi povećanju sigurnosti cestovnog prometa i smanjenju stradavanja dobrodošla. Međutim, ad hoc nešto napisati u Nacionalnome planu sigurnosti cestovnog prometa bez znanstvenog uporišta i provedbe raznih istraživanja je bespredmetno.
Republika Hrvatska je prije svega srednjoeuropska i mediteranska zemlja te bi iz perspektive gospodarstva i turizma smanjenje ili ukidanje tolerancije od 0,5 promila predstavljalo štetnu odluku, posebice ako želimo razvijati domaću enogastronomsku ponudu. Jedna od kvalitetnih preventivnih mjera bila bi, naprimjer, da vam kada posjetite vinsku kuću, pojedini vinski podrum, restoran ili disko klub, oni osiguraju prijevoz do kuće.

To bi uvelike doprinijelo povećanju sigurnosti cestovnog prometa, posebno u dane vikenda u kasnim noćnim satima. Ne smije se zanemariti i činjenica koju su potvrdila strana istraživanja da je mala količina alkohola u kombinaciji s drugim opojnim sredstvima itekako opasnija kod pojedinih osoba, a o tome se baš i ne priča. Svjedoci smo činjenice da mladi vozači u dane vikenda stradavaju u prometnim nesrećama upravo zbog konzumacija droga, lijekova i sl.

Ono na čemu je potrebno raditi su edukacija i prevencija, to jest promjena svijesti kod svih sudionika cestovnog prometa: ako vozač nije duševno i tjelesno sposoban za upravljanje vozilom, da ne sjedne u vozilo i kreće se u prometu na cesti, bez obzira je li popio čašu vina ili piva. U Švedskoj je, primjerice, svijest na visokoj razini, tako da će osoba koja je tijekom večeri konzumirala alkoholna pića uzeti taksi ili koristiti drugi javni prijevoz kući. Kod nas je sasvim druga situacija: većina nas razmišlja samo da izbjegne plaćanje kazne prilikom nadzora u prometu. Upravo takvo razmišljanje dovodi nas do potencijalnih prometnih nesreća.

Problematika konzumiranja alkohola kod vozača se rješava jedino edukacijom i prevencijom i započinje od obiteljskog doma, odgojno-obrazovnih ustanova, autoškola i kasnije cjeloživotnim obrazovanjem – ističe Posavec.

Romobili i autonomna vozila

Uz izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama uredit će se i statusi nekih dosad neuređenih prometala kao što su električni romobili, segwayjevi, hoverboardovi i (polu)autonomna vozila.

U HRT-ovoj emisiji „Otvoreno“ od 7. travnja govorilo se i o temi autonomnih vozila. Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija tada je rekao da će uvesti kaznu za vozače poluautomatiziranih vozila koji nisu za upravljačem.

– Ako je vozilo u potpunosti automatizirano, to je druga situacija. Međutim, nismo još u toj fazi. U toj fazi nije ni Europa, to još nije potpuno definirano – dodao je. Iz MUP-a su nam poslali obavijest povezanu i s tim dijelovima Zakona. Kažu da se predstojećim izmjenama i dopunama predlaže reguliranje kategorija prijevoznih sredstava koja trenutačno nisu regulirana zakonom – romobila i raznih drugih naprava na električni pogon, kako bi mogla sudjelovati u prometu na cestama. Dodaju da žele propisati tko njima smije upravljati, kako i pod kojim uvjetima.

– Prema našem sadašnjem prijedlogu vozači električnih romobila neće se smjeti kretati po kolniku već po biciklističkim stazama, odnosno trakama. Tamo gdje one ne postoje, moći će se kretati nogostupima, odnosno zonama kojima se kreću pješaci, ali će svakako morati voditi računa o pješacima te se neće smjeti kretati brže od pješačkog hoda.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđeno je i uvođenje novog pojma koji označava potpuno automatizirano vozilo (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača), kako bi se u praksi mogla prepoznati razlika od vozila koja imaju ugrađene sustave za pomoć vozaču (djelomično autonomna vozila) te se propisuje sankcija za vozače koji koriste djelomično autonomna vozila na način da za vrijeme vožnje nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima.

Naime, u prometu na cesti su se pojavili vozači koji upravljaju vozilima više i visoke klase, s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču za upravljanje vozilom bez korištenja upravljača, koji zloupotrebljavaju ugrađene sustave tako da tijekom vožnje ne sjede za upravljačem vozila te nisu u mogućnosti reagirati, odnosno preuzeti kontrolu nad vozilom u slučajevima nepredviđenih, odnosno incidentnih situacija. S obzirom na to kako na ovaj način može doći do prometnih nesreća s najtežim posljedicama, ovakva vrsta prekršaja smatra se izrazito teškim prekršajem počinjenim s izravnom namjerom te se stoga predlaže propisivanje sankcije u iznosu od 3000 do 7000 kuna – naglasili su iz MUP-a.

Na kraju su napomenuli i da se radi tek o prijedlozima za predstojeće izmjene i dopune Zakona kojima predstoji postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i daljnja procedura do konačnog usvajanja i donošenja. Svi su njihovi prijedlozi podložni promjenama pa odgovori na pitanja koja smo im postavili ne znače najavu konačnih odredbi Zakona.

Kako kaže ing. Posavec, u prošlome sazivu Hrvatskog sabora politička stranka Glas unutar Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu pokrenula je inicijativu za uređivanje statusa električnih romobila u zakonskoj formi.

– Navedeni prijedlozi nisu dobili zeleno svjetlo i vraćeni su na doradu te je dogovoreno da će MUP u 2021. pripremiti izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama te urediti to pitanje. Moje mišljenje, a i prijedlozi MUP-a, idu u tome smjeru da je električnim romobilima i sličnim vozilima prije svega mjesto na biciklističkoj stazi ili traci, a nikako ne na nogostupu ili kolniku.

Međutim, ukoliko ne postoji izgrađena biciklistička infrastruktura, električni romobili će se smjeti kretati nogostupom, odnosno pješačkom stazom, ali uz ograničenje brzine pješačkog hoda. Pritom će biti potrebno obratiti posebnu pozornost na najugroženije sudionike prometa: pješake, djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. Naravno, postavlja se ključno pitanje: tko će kontrolirati brzinu električnog romobila na nogostupu? Opet se vraćamo na svijest i edukaciju, odnosno na razvijenu prometnu kulturu – zaključuje Posavec.

Nastavite čitati

Život i društvo

“Nepotrebno nametanje dodatnih troškova poljoprivrednicima je nedopustivo!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo” koja predstavlja više od 32.000 poljoprivrednika, građana, udruga i predstavnika akademske zajednice, u utorak, 4. svibnja, u sklopu istoimenog projekta, organizirala je okrugli stol „Zakon o sjemenu – zajedničko rješenje (Članak 16.)“

Suorganizator okruglog stola bio je Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora. Cilj je bio prezentirati mišljenje različitih dionika u procesu donošenja zakona i utvrditi mogućnosti za postizanje konsenzusa oko spornih ograničenja u Članku 16. koji u svom originalnom sadržaju uvodi brojne restrikcije, koje bi značile udar na bioraznolikost i konkurentnost poljoprivrede u RH.

Zakon o sjemenu kao i ostali zakoni iz područja poljoprivrede definiraju život u ruralnom prostoru, stoga je od presudne važnosti da poljoprivrednici aktivno sudjeluju u njihovom donošenju i da njihovo mišljenje bude uvaženo.

– Poljoprivrednicima treba pomoći, izbjeći rast troškova proizvodnje, a posljedično i rast cijena hrane. Saborski odbor za poljoprivredu zatražio je izmjene Članka 16. – izjavila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.

Značajni troškovi

Prvotni prijedlog Zakona, pa i predložene izmjene, i dalje generiraju značajne troškove za proizvođače. Obavezna dorada kod ovlaštenih dorađivača za gospodarstva veća od 3 ha ukupne površine ili obavezna nabavka strojeva za doradu na gospodarstvu i registracija takve dorade učinila bi proizvodnju neisplativom. Marija Cafuk, proizvođačica krumpira i autohtone sorte varaždinskoga zelja, prikazala je kako to praktično izgleda na jednom gospodarstvu. Cijena 1 kg sjemenskog krumpira je 10 kn, a od njega je moguće proizvesti oko 33 kg merkantilnog. Uz trenutačnu cijenu otkupa od 0,3 kn/kg, gospodarstvo za ta 33 kg dobije 9,9 kn i ne pokrije ni cijenu sjemena, a kamoli sav dodatni rad i ulaganja.

Zbog poremećaja na tržištu, da bi proizvođači maksimalno smanjili troškove i otvorili mogućnost nastavka proizvodnje, 80 % krumpira koji se sadi (prema podacima Ministarstva) sadi se od krumpira s gospodarstva. Za nikakve dodatne troškove jednostavno nema prostora ako želimo da proizvođači opstanu.

Uzgoj sjemena s poljoprivrednog gospodarstva predstavlja legitimnu praksu u mnogim državama Europe i vrlo je značajno unutar proizvodnih sustava. Primjerice, u Francuskoj 50% površina zasijanih žitaricama zasijano je sjemenom s poljoprivrednoga gospodarstva. To je površina od 2,5 milijuna hektara, što je gotovo ukupna površina poljoprivrednog zemljišta Hrvatske. Takav uzgoj prema mišljenju Antonija Onoratija, talijanskog poljoprivrednika i predstavnika svjetske mreže malih gospodarstava “Via Campesina”, ne predstavlja ni neformalni sustav, jer se odvija prema jasnim pravilima, često i u suradnji sa stručnjacima i znanstvenicima. Oba modela – tržišni i seljački – imaju svoje mjesto i svoju primjenu te ih treba takvima priznati i jasno definirati.

Dr. sc. Christophe Golay, predstavnik ženevske Academy of International Humanitarian Law and Human Rights naglasio je obvezu država u poštivanju prava poljoprivrednika na sjeme u donošenju zakona, koje je potvrđeno u Međunarodnom ugovoru o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu te u Deklaraciji Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima.

– Uzgoj sjemena na gospodarstvu ima prednosti koje nikako ne treba zanemariti – naglasila je Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača. Pored ušteda, tu su i smanjenje otpada i opterećenja okoliša jer nema potrebe za pakiranjem, transportom, a rizik od širenja bolesti je manji jer sjeme praktički ne prelazi prag gospodarstva. Sjeme u rukama proizvođača je dio sigurnosne politike jer doprinosi otpornosti prehrambenog sustava u slučaju krize i temelj je prehrambenog suvereniteta.

Robert Hadžić iz Udruge OPG-a Hrvatske “Život” predstavio je analizu učinaka zakona i rezultate anketnog istraživanja koje je Inicijativa u travnju provela među poljoprivrednicima Hrvatske. Zakon ima izravan učinak na 64.373 poljoprivredna gospodarstva koja su podnijela zahtjev za izravna plaćanja u 2020. Na primjeru pšenice upozorio je na troškove dorade koji će opteretiti proizvođače, ali i na problem dostupnosti dorade na određenim područjima. Šest županija nema nijednoga registriranog dorađivača sjemena. Prema istraživanju, 88% proizvođača koristi sve ili dio sjemena s poljoprivrednog gospodarstva i 90 % smatra takav uzgoj isplativim.

Nije realno da svu proizvodnju treba prebaciti na tradicijske sorte i sjeme s poljoprivrednoga gospodarstva, ali isto tako je štetno ograničavati slobodan uzgoj lokalnih populacija usjeva i u tome dijeliti gospodarstva na velike i male, prepuštati brigu o genetskim izvorima isključivo ekološkim proizvođačima i amaterskim uzgajivačima, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Pejić, voditelj Odsjeka za biljne znanosti i predstojnik Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Lokalne populacije su genetski vrlo raznolike i to im u većini slučajeva (iako nije pravilo), daje otpornost na promjene u okolišu, a to je u kontekstu klimatskih promjena značajno.

Silvija Kolar-Fodor iz Udruge Biovrt iznijela je podatak da je 75% ukupne genetske raznolikosti izgubljeno u posljednjih 100 godina:

– Dok se nekad u svijetu uzgajalo više od 2000 sorata krumpira, danas na tržištu prevladavaju svega četiri, a to se odražava i na raznolikost i kvalitetu naše prehrane!

Samodostatnost u proizvodnji sjemena

Potpredsjednik HPK Matija Brlošić u svom je izlaganju istaknuo da sjemenarstvo u Hrvatskoj ne prima nikakve potpore. Smatra važnim da bi trebalo početi razmišljati o samodostatnosti u proizvodnji sjemena. To potkrepljuje činjenicom da je u vrijeme koronakrize nedostajalo sjemena na tržištu.
Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na izmjenama prvotnog teksta i prema riječima ministrice Marije Vučković, otvoreni su za suradnju i konstruktivne prijedloge izmjena.

Zato je inicijativa odmah nakon okruglog stola uputila Ministarstvu poljoprivrede upit za termin sastanka za daljnje rasprave oko teksta Članka 16. Europske direktive iz područja sjemenarstva otvaraju brojne mogućnosti da se s jedne strane jasno regulira tržište sjemenom, a s druge prepozna osnovno ljudsko pravo svakog poljoprivrednika na sjeme, kao i pravo na slobodan izbor vrsta i sorata na kojima temelji svoju proizvodnju. Odgovornost zakonodavca jest da te mogućnosti prepozna.

Kontakt osobe:

Silvija Kolar Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”
e-mail: [email protected]

Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača
e-mail: [email protected]

Robert Hadžić,
član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život”; član HPK Odbora za zakonodavstvo i Odbora za voćarstvo

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!