Do 2022. godine Čakovec i Varaždin trebali bi dobiti odgovore na pitanje kako vratiti život u središte grada.

Naime, u lipnju ove godine počeo je projekt ABCitiEs, u koji su uz gradove Čakovec i Varaždin uključeni Fakultet organizacije i informatike (FOI) te europske urbane regije Atena, Manchester, Vilnius i Amsterdam. Cilj projekta, ukupne vrijednosti 1,5 milijuna eura, je revitalizacija gradskih središta poticanjem različitih oblika suradnje javnih i privatnih korisnika, odnosno vlasnika prostora.

Život na periferiji

Središta Čakovca i Varaždina već godinama nisu središta javnog života, a u velikoj mjeri tomu su doprinijeli trgovački centri koji su smješteni na periferijama gradova.
– Već godinama muku mučimo s gradskom jezgrom, koja odumire. Trgovački centri preselili su život na periferije gradova – upozorio je Stjepan Kovač, gradonačelnik Čakovca, na predstavljanju projekta ABCitEs u utorak u Varaždinu.

Izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, gradonačelnik Čakova Stjepan Kovač, dogradonačelnica Sandra Malenica i prof. dr. sc. Vjeran Strahonja

Moglo bi Vas zanimati:

U Varaždinu je tri puta manje udomitelja nego prije 15 godina: Nije pitanje bih li trebao postati udomitelj nego zašto ne bi

Sve se rjeđe ljudi danas odlučuju da postanu udomitelji. Negativan je to trend u Europi i Hrvatskoj, a Varaždin i...

No, tomu su kumovala i nova, velika stambena naselja koja su nastala u zadnjih desetak godina.
– Prema gruboj studiji koju smo napravili pokazalo se da dolazi do pomicanja središta stanovanja prema periferiji. Konkretno, u Varaždinu se težište stanovanja pomaknulo 800 metara od centra zbog razvoja POS naselja i Grabanica. Težište poslovnog života pomaknulo se još više i mi sada u gradovima imamo ozbiljan problem: urbana baština propada, prostori u središtu grada ostaju neiskorišteni i zapušteni, a nemamo odgovarajuće mehanizme popravljanja takve situacije – upozorio je prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, voditelj projekta.
S obzirom na to da je situacija slična u svim europskim zemljama, kroz projekt će se pokušati pronaći novi oblici kolektivnog poduzetništva koji se mogu vezati uz određenu lokaciju te na taj način revitalizirati gradove i njihova središta. Aktivnosti na projektu već su počele, a u tijeku je istraživanje.
– Mi ne znamo što se točno dogodilo s demografskim kretanjima, niti s gospodarskima. Zasad samo naslućujemo. Dio istraživanja trebao bi dati odgovore na ta pitanja, a planiramo napraviti i analizu, primjerice, koliko je praznih prostora u središtu grada, a koliko ih se koristi. Varaždin i Čakovec zajedno imaju 237.085 eura, no to nisu novci za građevinske radove, već za istraživanje koje je potrebno da bi se kasnije kvalitetno pripremili projekti koji bi se aplicirali prema fondovima – objasnio je prof. dr. sc. Strahonja.

Potencijalne lokacije

Nakon “snimanja” postojeće situacije te istraživanja o specifičnostima svake pojedine sredine, svaki će grad predložiti određene lokacije za koje će se izraditi idejni projekti revitalizacije.
Sudionici projekta već su razmatrali potencijalne lokacije u središtima Čakovca i Varaždina u kojima bi se realizirali javni sadržaji i koji bi sudjelovali u revitalizaciji gradske jezgre.
– Projekt se provodi upravo u vrijeme kad je u Čakovcu aktualno uređenje pojedinih lokacija u njegovu središtu, od Trga Republike, preko teniskih terena, revitalizacije Perivoja Zrinskih i igrališta Macanovog doma do prostora bivšeg MTČ-a. To su sve prostori javne površine koji bude interes javnosti, osim MTČ-a. Tu je i projekt nove tržnice, kod kojeg još razmatramo hoćemo li je izmjestiti ili ne. Ovaj projekt pomoći će da čujemo iskustva europskih gradova koji su ispred nas, učimo na njihovim dobrim iskustvima te izbjegnemo ponavljanje onih lošijih, a predložit će se nekoliko lokacija u središtu Čakovca na kojima bi se realizirali javni sadržaji – rekao je Kovač.
Dodao je da, za razliku od Varaždina, Grad Čakovec nema puno privatnih prostora u središtu grada.
– Građani nas optužuju da smo krivi što grad odumire, a mi ne možemo direktno na to utjecati. Smatram da je dobra ideja da se poduzetnici uključe u projekt te da napokon vratimo život u središte grada – istaknuo je Kovač.
I u središtu Varaždina ima nekoliko potencijalnih prostora za koje se žele izraditi projekti urbane revitalizacije.

I nekadašnje kino Dom moglo bi oživjeti gradsku jezgru, smatraju Varaždinci

– Za Centar kreativnih industrija razmatra se prostor bivšeg kina Dom, za koji već postoji projekt za rekonstrukciju. Za koncept Malih usluga razmatra se prostor bivše Željezare u Kukuljevićevoj ulici, koji je u državnom vlasništvu i već dugo zjapi prazan, a mogao bi poslužiti za potrebe malog obrtništva i poticanje kolektivnog poduzetništva dijeljenjem prostora i infrastrukture. Gradska soba trebala bi biti multifunkcionalni prostor za građane, studente, posjetitelje i edukatore, a potencijalna lokacija za tu svrhu mogla bi se dobiti prenamjenom predvorja kina Gaj. Urbana istraživačka tvornica zapravo je otvoreni model koji se može primijeniti u bilo kojem gradskom okruženju, a predstavlja sinergiju znanosti, industrije, udruženja, grada i građana, prije svega u novim oblicima digitalnog poduzetništva – objasnila je zamjenica varaždinskoga gradonačelnika Sandra Malenica.