Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinu ide digitalizacija, među malim gradovima najbrže odgovara na upite stanovnika

Objavljeno:

- dana

Savjetnička kuća Apsolon drugu godinu zaredom izradila je veliku studiju digitalne spremnosti gradova u kojoj analizira stupanj digitalne razvijenosti 20 najvećih hrvatskih gradova a zaključak ovogodišnje studije i usporedbe s prošlogodišnjim rezultatima jest da je većina gradova, među kojima se spominje i varaždin, postigla napredak.

On se uglavnom odnosi na broj digitaliziranih usluga, no ne i njihovu kvalitetu.

Istraživanje obuhvaća 20  najvećih hrvatskih gradova u kojima živi 45,2 posto stanovnika RH – Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Veliku Goricu, Slavonski Brod, Pulu, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštelu, Samobor, Vinkovce, Koprivnicu, Đakovo i Vukovar, koji su podijeljeni u tri kategorije (veliki, srednji I mali).

Rijeka i Pula i dalje su najnapredniji hrvatski gradovi na polju digitalne transformacije, a najveći napredak u odnosu na prošlu godinu napravili su Koprivnica, Bjelovar i Varaždin. Bjelovar je prvi u zemlji digitalizirao i građanima potpuno otvorio gradske financije, a Koprivnica I Varaždin su značajno odskočili po broju digitaliziranih obrazaca i usluga, te zanimljivih sadržaja za građane.

U odnosu na kvantitetu i kvalitetu otvorenih baza podataka, razvijenost prostornih baza podataka (GIS) najnaprednijim se među velikim gradovima pokazao Grad Zagreb, među srednjima Velika Gorica, a među malima Varaždin.

Komunikacija s građanima

U odnosu na komunikacijske kanale između gradske uprave i građana: dostupnost platformi za dostavu podataka, stavova i ideja građana, vrijeme reakcije na upite građana te zastupljenost na društvenim mrežama na prvom je mjestu općenito, a i među velikim gradovima posebno Grad Zagreb, među srednjim gradovima dominira Pula, a među malima Varaždin.

Zaključno, u Apsolonu ističu kako su u kategoriji velikih gradova Rijeka i Zagreb i ove godine odmaknuli u svim elementima digitalizacije odnosa uprave prema građanima.

U kategoriji malih gradova, razlike su i dalje neznatne. Ove godine istaknuo se Varaždin s vrlo preglednom i pristupačnom internetskom stranicom, značajnim povećanjem broja digitalno dostupnih obrazaca i zahtjeva te zanimljivim uključivim sadržajem za građane (jedan od primjera je aktualni program događanja na kojemu je moguće prijaviti događanje).

Više o svemu pročitajte OVDJE

U fokusu

Donosimo pregled najgušće i najrjeđe naseljenih mjesta u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je podatke o gustoći naseljenosti prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. godine.

Broj stanovnika po kilometru četvornom moguće je proučiti na razini jedinica lokalne samouprave (odnosni gradova ili općina) te naselja.

Najgušće naseljene prostorne jedinice na razini gradova/općina su Grad Rijeka (2488,75 stanovnika/km2), Grad Split (2022,51 st./km2) i Grad Zagreb (1196,33 st./km2), dok su najrjeđe naseljene Općina Lanišće (1,86 st./km2), Općina Udbina (1,95 st./km2) i Općina Civljane (2,06 st./km2).

Što se tiče naselja, Popisom 2021. ustanovljeno je da od ukupno 6757 naselja njih 195 nije naseljeno, odnosno imaju nula stanovnika.

– Uvjerljivo je najgušće naseljena Nova Mokošica (Grad Dubrovnik), stambeno naselje višekatnica na površini od oko 0,37 km2 izgrađeno po programu društveno poticane stanogradnje, s 15.046,69 st./km2. Slijede naselje Split, sa 6495,49 st./km2, te Parag (Općina Nedelišće), najveće romsko naselje u Hrvatskoj, s 5762,73 st./km2.

Dvije županije

U Varaždinskoj županiji najgušće je naseljen Grad Varaždin (sa svim svojim naseljima) sa 731,7 st./km2, a na drugom mjestu je Općina Gornji Kneginec s 220,64 st./km2.

Znači, DZS je izdao posebnu kartu po naseljima, a prema njoj u samom Varaždinu je gustoća naseljenosti 1050,04 st./km2. S druge strane je naselje Gorenec sa samo 2,81 st./km2.

Najniža gustoća naseljenosti u Varaždinskoj je županiji u Općini Breznički Hum (43,46 st./km2), da drugom je u Općini Bednja (44,49 st./km2), a na trećem Općina Ljubešćica (47,89 st./km2).

Najveća gustoća naseljenosti je u Međimurju u Čakovcu – 352,51 st./km2. Na drugom je mjestu Općina Pribislavec s 266,69 st./km2.

Najniža gustoća naseljenosti u Međimurju je u Općini Gornji Mihaljevec (54,15 st./km2), pa u Općini Domašinec (54,51 st./km2).

Nastavite čitati

U fokusu

U Hrvatskoj sve više ovisnih o igrama na sreću pa će zakon biti postrožen

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Vlada je 11. srpnja Hrvatskom saboru uputila izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, kojima se puno restriktivnije regulira njihovo oglašavanje te se uvodi registar isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo radi odvraćanja građana od igranja takvih igara.

Premijer Andrej Plenković kazao je da posebice treba imati na umu da su se igre na sreću “snažno raširile” kroz digitalni prostor, a da Vlada treba voditi računa o uplivu takvih aktivnosti na građane, posebno mlade.

– S te strane, bolja regulacija, osobito u kontekstu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti, treba utjecati na smanjenje ovisnosti o kockanju, to jest hazarderstvu, te puno bolje regulirati ovu djelatnost – rekao je.

Kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, s obzirom na to da postoji problem porasta ovisnosti o igrama na sreću, postoji potreba primjerenijeg utvrđivanja i uređivanja propisa na području igara na sreću.

Prijedlog izmjena zakona je tako usmjeren na dva ključna područja – regulaciju novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću i ograničavanje oglašavanja.

Mjere društveno odgovornog priređivanja tako obuhvaćaju uvođenje obveze identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostavu registra isključenih igrača, kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.

Kada je riječ o ograničavanju oglašavanja, ono uključuje ograničavanje oglašavanja putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima, zabranu oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

– Cilj ovih zakonskih izmjena je da se dodatnim mehanizmima odgovornog priređivanja igara na sreću, dostupnost igara na sreću i poticanje na sudjelovanje u igrama na sreću, ograniči, što će rezultirati i smanjenjem incidencije o ovisnosti u igrama na sreću i njenih negativnih posljedica, kako na pojedinca tako i na društvo u cijelini – zaključio je Primorac, koji je novitete u sferi regulative igara na sreću detaljno predstavio sredinom ožujka, kada su zakonske izmjene upućene u javno savjetovanje.

Tada je između ostalog bilo riječi i o sprječavanju rada nelegalnih internetskih priređivača. Naime, trenutno se građanima sudjelovanje u igrama takvih priređivača priječi blokiranjem pristupa sadržaju tih subjekata, to jest njihove IP adrese. No, s obzirom da su subjekti pronašli načine kako izbjeći postavljena ograničenja, zakonskim izmjenama se predlaže uvođenje dodatne mjere blokiranja financijskih transakcija uplate u internet igre od strane pružatelja platnih usluga.

Kako se moglo tada čuti, nelegalno priređivanje igara putem interneta predstavlja jedan od ključnih izazova, pri čemu je mahom riječ o subjektima koji se nalaze u inozemstvu, pa ih je teže kontrolirati i sprječavati u poslovanju. S takvim platformama je povezano i sudjelovanje maloljetnika u igrama na sreću, a također, država se suočava i s propuštenim prihodima i prihodima od naknada.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje