NAPOMENA: u tiskanom izdanju ovoga članka potkrala nam se pogreška te smo umjesto pojma “maternica” trebali upotrijebiti pojam “posteljica”. Ispričavamo se na nenamjernoj grešci.

Prehrana, a s vremenom i razvijena gastronomija, u kontinentalnoj su Hrvatskoj, pa tako i sjeverozapadnoj, vrlo važne.

Seljaci su se nekad oslanjali prvenstveno na proizvode do kojih su mogli doći vlastitom proizvodnjom pa se i prehrana razvijala tako što su prevladavali proizvodi koji su se mogli dobiti od životinja koje su kmetovi uzgajali na selištu: svinja, krava, peradi, koza, konja i ovaca. Naravno, u kontinentalnoj Hrvatskoj apsolutno su najbrojnije bile kokoši, patke, guske, svinje i krave, mada je bilo i drugih nabrojenih životinja, kao i divljači, no ipak se radilo o nešto egzotičnijem mesu i drugim proizvodima koje se nije toliko često konzumiralo.

Poderane gaće

Što se naše današnje teme tiče, ona nije vezana uz meso, ali često kao desert ide uz druga zimska jela koja jesu. To ne mora nužno biti slučaj, s obzirom na činjenicu da se mogu poslužiti i kao samostojno jelo, nevezano uz bilo što drugo. Riječ je, naravno o – fanjkima. Dok su u nekim kajkavskim krajevima poznati pod imenom “krpe” ili “fojki”, diljem regije slični kolači nose brojne druge nazive: kroštule, listarići, poderane gaće… Od gotovo istih sastojaka prave se i krafne, uštipci te fritule.

Naziv “fanjak” iskrivljen je mađarski pojam za takve slastice (slične krafnama) koji glasi “fánk”. Hrvatski jezični portal kao definiciju navodi da se radi o “slatkišu od duguljasto razvučena tijesta pečenu u ulju”, a mađarski naziv, koji su preuzeli ljudi u krajevima blizu granice s Mađarskom, također je iskrivljen njemački pojam “Pfannenkuchen” (ili “Pfannkuchen”). To doslovno znači “kolači iz tave”, a istim nazivom označavaju se palačinke!

Spomenimo još i da se isti pojam u mađarskom koristi za kolut na glavi što ga nose žene kao znak udaje – poveznica između tih dvaju predmeta možda bi mogao biti oblik potonjega koluta. Jedan od raširenijih pojmova je i “kroštula”, što je venetskoga podrijetla. Podsjećamo, venetski jezik pripada galoitalskoj skupini te se njime govori na sjeveroistoku Italije, u Istri, dijelovima Slovenije, ali i Brazilu!

Posteljica=palačinka?

Kad smo se već prisjetili i palačinki, dodajmo da je u njemački (“Palatschinke”) pojam stigao iz češkoga jezika (“palačinka”), u češki iz mađarskoga (“palacsinta”), a u mađarski iz rumunjskoga (“placinta”). U rumunjski se pak “ušuljao” iz latinskoga jezika te je srodan pojmu “placenta”, što označava posteljicu! Naime, latinska placenta u taj je jezik ušla iz starogrčkoga, u kojem je “plakóenta” sinonim za vrstu plosnatoga kolača, jedne vrste tortice (latinski “plax” = “plosnat”).

Tko bi rekao da dobro poznati pojmovi, s kojima se svakodnevno susrećemo, mogu imati toliko neočekivano “obiteljsko stablo”?