Povežite se s nama

Međimurje

Po čemu je Venodjalica dobila ime: bez sega je teško, ali bez venoga išče teže!

Objavljeno:

- dana

Svakom lingvistu ili drugom istraživaču koji se bavi govorom kajkavaca i drugim područjima vezanima uz kajkavsko narječje “veno” je nezaobilazan pojam, zanimljiv i kao prava, lijepa kajkavska riječ, ali i kao filozofski koncept.

S čem poda venodjate?

Sjećam se prvih nekoliko susreta s tom fascinantnom riječcom. Prabaka (ili mamica, kako smo zvali prabake) se nije mogla sjetiti izraza za neki predmet i samo je promrmljala “no, donesi mi ono, ono veno, ono s čem se pod venodja…”

U tom je trenutku djetetu od pet godina teško bilo razlučiti radi li se o krpi, metli, usisivaču ili nekom drugom predmetu koji može poslužiti za pod, no nakon nekoliko situacija u kojima je “veno” upotrijebljeno, naučio sam intuitivno prepoznavati predmet na koji se u tom trenutku odnosilo.

Ambivalencija

Ovaj sveprisutni pojam, za one koji ne znaju, može zamijeniti bilo koju drugu riječ koje se vaš sugovornik trenutno ne može sjetiti ili koju u danoj situaciji ne može ili ne smije izgovoriti. Postoje brojne teorije o nastanku “venoga” – neke kažu da se pojam najprije razvio kao cenzura za pojmove koji u društvu slove za vulgarne, i to vrlo vjerojatno od iskrivljavanja latinskog naziva za ženski spolni organ.

Druge pak teorije polaze od iste logike, no kažu da se razvio od alternativnog naziva za muški spolni organ – “vena”. Kako bilo da bilo, stoji činjenica da se radi o univerzalnom, praktičnom i nezamjenjivom izrazu koji dodatno obogaćuje ionako bogat leksik – tako možete “venodjati”, “iskati nekše veno”, “ziti onoga venoga”, “zgubiti veno” i još “puno veno sega”! Uostalom, o tome koliko je ovaj pojam nadahnjujuć mnogo govori i činjenica da je rubrika koju trenutno čitate nazvana upravo po navedenoj riječi!

Štel sam vam još nekše veno povedati, al sam se zvenodjal, pak ne znam ki mi je veno!

Međimurje

Pozvani ste na novu volontersku akciju „Međimurske prirode“: Osigurajmo dom bregunicama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok je volonterska akcija „Žabe na cesti“ u organizaciji „Međimurske prirode“ – Javne ustanove za zaštitu prirode još uvijek u tijeku, u pripremi je već sljedeće volontersko okupljanje pod nazivom „Osigurajmo dom bregunicama“. A što će se raditi? Čistit će se riječna obala za bregunice, najmanje naše lastavice, koje teže svega 15 grama što je jednako kao tri vrećice šećera za kavu.

Naime, bregunice su trenutno na svojem selidbenom putu i uskoro će se vratiti u naše krajeve. Ovom akcijom očistit će se gornji pjeskovito-praporni sloj obale, odnosno ukloniti nepotrebna vegetacija s obale da bi bregunice lakše pronašle pogodno mjesto za gniježđenje.

Volonterska akcija održat će se u subotu, 1. travnja, na obali rijeke Drave u blizini naselja Gornji Hrašćan. Akcija počinje u 9 sati, a predviđeni završetak je oko 13 sati.

Iz „Međimurske prirode“ pozivaju sve koji se žele uključiti u volontersku akciju „Osigurajmo dom bregunicama“ neka se prijave putem online obrasca. Broj osoba koje se mogu prijaviti na volontersku akciju je ograničen na 25.

Za sve volontere osigurani su hrana i piće te potreban radni alat. Potrebno je doći u prikladnoj (radnoj) odjeći i obući te ponijeti radničke rukavice.

Nastavite čitati

Međimurje

Izložbom slika Gordane Špoljar Andrašić obilježeno 10 godina rada Muzeja „Croata insulanus“ Grada Preloga

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: Studio Vipro

U nedjelju, 19. ožujka, u prostoru Muzeja „Croata insulanus“ Grada Preloga otvorena je izložba slika „Arbor vitae“ Gordane Špoljar Andrašić. Datum otvorenja izložbe nije odabran bez razloga.

Naime, to je jedan u nizu događaja kojima se obilježava 10 godina postojanja Muzeja „Croata insulanus“ Grada Preloga.

Preloški Muzej osnovan je 19. ožujka 2013. godine temeljem donacije prof. dr. sc. Matije Berljaka Gradu Prelogu. Donacija je podijeljena u nekoliko zbirki koje krase stalni postav Muzeja, i to: Zbirka keramike, Zbirka moderne umjetnosti, Zbirka navine umjetnosti i Zbirka veziva.

Temeljem tematskih izložbi, putem donacija i otkupa, tijekom godina su formirane sljedeće zbirke: Zbirka fotografija i razglednica, Zbirka suvremenih autora, Zbirka skulptura bikova Režek, Zbirka karikatura Ivana Haramije Hansa, Zbirka Preloški slikarski krug, Etnografska zbirka i Povijesna zbirka.

Izložbu Gordane Špoljar Andrašić otvorio je gradonačelnik Ljubomir Kolarek, sve je pozdravila ravnateljica Muzeja Iva Kožnjak, a o autorici i izložbi govorila je autorica predgovora Božica Jelušić.

Odnos prirode i čovjeka

Gordana Špoljar Andrašić samostalna je umjetnica iz Koprivnice koja je dosad priredila više od 60 samostalnih izložbi, a izlagala je i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.

U ciklusu koji je prikazan na izložbi „Arbor vitae“ autorica nastoji prikazati trajni suodnos između prirode i čovjeka, fokusirajući se na stablo, konkretno na prikaz krošnje, odnosno zelenila lišća koje svoju životnu energiju (vodu) crpi duboko pod zemljom.

Božica Jelušić slike je okarakterizirala kao vrhunski doživljaj: treperiti u zelenilu, prepustiti se zelenilu, vibrirati, komunicirati, naći rezonancu, biti vjetar i dah i krilo anđela, ili barem jedno pero, koje putuje kroz sfere, da bi se u Gordaninu lišću smirilo prije sutona.

Izložba slika Gordane Špoljar Andrašić „Arbor vitae“ bila je obogaćena i glazbenim programom u kojem je sudjelovala operna pjevačica Tamara Korunek, uz pratnju raritetnog i rijetkog tipa bečkog klavira na kojem je svirao Samuel Horvatek.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje