Još gore, višegodišnji sudski sporovi i najnovije najave tužbi oštećenih tvrtki mogli bi financijski potpuno paralizirati Grad.
Rješavanje gorućega varaždinskog problema, koji predstavlja više od 100.000 tona baliranog otpada odloženog u Brezju, bila je glavna tema još jedne u nizu ad hoc sazvanih izvanrednih sjednica, kojima se vijećnici prisiljavaju na brzopotezno donošenje odluka koje Grad mogu skupo stajati i doslovno ga pokopati u roku od 24 sata!
Vijećnici su ovog puta obaviješteni o raskidu Ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada u Brezju iz 2008. godine između vlasnika otpada, gradske komunalne tvrtke Varkom, i tvrtke T7 VIS, odnosno sadašnjeg T&H Investa.
Podsjećamo, u međuvremenu je, u travnju 2018., na Vrhovnom sudu srušena i pravomoćna presuda Visokoga trgovačkog suda, kojom su ništetnim proglašeni spomenuti tripartitni ugovori s dodacima iz 2008., 2009. i 2010. Dio vijećnika negodovao je zbog hitnog sazivanja sjednice na kojoj se rješavala problematika baliranog otpada koji se od 2005. nalazi odložen na južnom ulazu u grad.
Naime, materijali za zadnju sjednicu, na kojoj se raspravljalo o iznimno važnim temama, vijećnicima su dostavljeni 24 sata prije njezina održavanja. Takvi nepromišljeni, hazarderski potezi aktualnoga gradonačelnika, kao i vijećnika koji ga u tome podupiru, u najmanju su ruku ispali neozbiljni i ishitreni, ne ostavljajući dovoljno vremena ostalim vijećnicima da prije donošenja odluke o ovako važnom pitanju stignu proučiti sve potrebne materijale, pa i one koji im, možda i namjerno, nisu poslani.
Naime, uvid u ključan dokument, izmijenjeni Sanacijski program lokacije Brezje, koji sadrži stotinjak stranica teksta, vijećnicima je omogućen tek iza ponoći! Iako su iracionalne odluke bivšega gradonačelnika Gorana Habuša da ne poštuje Čehokove ugovore uistinu izazivale čuđenje, vijećnike sada još daleko više čude samovoljne odluke Čehoka da ni sam ne poštuje svoje ugovore te, štoviše, bez suglasnosti i odluke Gradskog vijeća potpisuje dopise o njihovu raskidu.
“Jednostavno kao vijećnik ne mogu prihvatiti argumentaciju ‘mi smo vam to napisali, a vi morate vjerovati’! Ja ne moram i ne želim vjerovati u takve argumente.”
Vlado Sevšek
Razloge za žurno sazivanje sjednice pokušao je opravdati zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Zlatan Avar, koji je između ostaloga ustvrdio da se mora pripremiti rebalans proračuna i „raspetljati problem bala“. Potom je za govornicu izašao SDP-ov vijećnik Neven Bosilj i odmah jasno dao do znanja da nije zadovoljan ovakvim sazivanjem sjednica.
– Kakav je to način donošenja odluka? Minorizirate Gradsko vijeće i u roku od 24 sata nam dajete materijale, dok mi moramo donositi odluke o balama koje već 13 godina leže u Brezju. Gradsko vijeće vam je kao fikus i SDP ne može prihvatiti ovakvo sazivanje sjednica – naglasio je Bosilj. Na njega se nadovezao vijećnik Vlado Sevšek iz redova Lige za Varaždin, ukazavši na niz propusta u pripremi materijala za, kako je napomenuo, „olako sazvanu sjednicu“.
Vi ste, gradonačelniče, 2008. sklopili ugovor između Varkoma i VIS-a i još se usuđujete tvrditi da VIS i T&H Invest nikada nisu imali dozvolu za gospodarenje otpadom?!”
Neven Bosilj
– Dobili smo poziv s tri točke dnevnog reda, a sjednica je sazvana preko noći. I „ex lege“ i sve ostalo što krivo piše u materijalima nisu pravi razlozi za hitno sazivanje sjednice, a najmanje je to rebalans proračuna, jer taj problem traje 10 godina. Iz šturog materijala vidimo da se o otpadu raspravlja temeljem stava Fonda za zaštitu okoliša i situacije iz 2015. godine, a sada je 2019. godina. I druga točka vam u svom obrazloženju vrvi netočnostima, dok uz treću točku nismo dobili ni materijale… – istaknuo je Sevšek.
Vladajući smatraju da je balirani otpad promijenio masu te svoje fizikalne i kemijske karakteristike
U raspravu o razlozima za žurno sazivanje sjednice, o čijim točkama nisu konzultirani ni odbori, uključio se i Davor Patafta, potpredsjednik Gradskog vijeća, koji je izjavio da su poput njega i svi ostali „vijećnici zainteresirani da se riješi problem bala, ali ne neodgovorno, smiješno, neprofesionalno, diletantski i aljkavo“.
Da, rizici postoje. Mi želimo van iz ovoga problema i samo želimo poručiti našim građanima da uklanjamo bale. Ja Grad Varaždin nisam nikada uveo ni u jedan spor.”
Ivan Čehok
– Možda sam ja lud ili je to netko drugi. Svi znate da imamo gradonačelnika s nekakvim sudskim postupcima i ja ne želim govoriti je li on kriv ili nije. Međutim, postoji sumnja i ima nepravomoćnu prvostupanjsku presudu da mora ići u zatvor. U tim sudskim dokumentima između ostaloga piše da je ovako sazivao sjednice, bez konstruktivnih rasprava oko nekih točaka. Pa zar ovo što slijedi može biti konstruktivna rasprava? Prije nekoliko sati stigao mi je e-mail s 90 stranica, koliko ih ima Plan sanacije. Zar itko smatra da sam ja to stigao pročitati i je li ga uspio itko od vijećnika detaljno pročitati, a mora o tome odlučivati? – pita se Patafta.
I dodaje:
– Smatram da to nije normalno. Dobili smo i dopis od varaždinskog gradonačelnika u kojem stoji kako se on ne petlja u poslove Varkoma, a baš takve stvari mu pišu i u optužnicama – da tako neozbiljno šalje dopise. Ponavljam, ne smatram ga krivim, ali gradonačelnik nam je neuredan i šlampav. Zar nam treba da se opet pokrenu nekakvi sudski postupci? No, najgore je da se iznose neistine i on je toga svjestan. Poslao sam e-mailove svim vijećnicima i osobno ću kao gradski vijećnik podići kaznenu prijavu protiv njega. Tako ću biti miran, da opet netko neće nešto krivo izreći – rekao je vijećnik Lige za Varaždin, ponovivši kako smatra da se bitne odluke ne smiju donositi bez analiza i konstruktivnih rasprava.
Opet smo, gradonačelniče, vidjeli vašu predstavu. Trebalo bi vam dati anđeoska krila, jer vi nikada za ništa niste krivi. Pa mene je u politiku na kraju uvelo baš vaše smeće.”
Miroslav Marković
Na kraju izlaganja potpredsjednik Gradskog vijeća osvrnuo se i na sumnje pravosuđa da je Ivan Čehok u „svojim prethodnim mandatima ljude u Poglavarstvu i Vijeću koristio kao fikuse i figure“.
– Piše da su dizali ruke kako god im je rekao. Nema dileme da imamo sumnju i ne trebaju nam nove. Sramota je da se ova sjednica saziva na ovakav način, s dvije stranice papira – rezolutan je Davor Patafta, koji je već ranije ukazivao na lošu praksu s prekratkim rokovima za sazivanje sjednica Gradskog vijeća.
U nastavku sjednice je izvan snage stavljena Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za obavljanje komunalne djelatnosti odlaganja baliranog miješanog komunalnog otpada. Nju je, podsjećamo, Gradsko vijeće donijelo 2013. i riječ je o koncesiji sa zajednicom ponuditelja CE-ZA-R, Eko-flor plus i Komunalac Davor. Na kraju, dodajmo da su vijećnici Lige za Varaždin u svojim raspravama o točkama dnevnog reda nedvojbeno utvrdili da se pod krinkom rješavanja problema zbrinjavanja otpada u Brezju zapravo krije donošenje političkih odluka.
– U kontekstu rasprava o prvoj i drugoj točki dnevnog reda stvari su najbolje definirali kolege Damir Habijan i Vjeran Strahonja. Iz njihovih navoda iščitao sam da su se morale donijeti političke odluke jer vijećnici nisu dobili nikakve informacije o tome kakvi su financijski rizici raskidanja Ugovora o interventnom zbrinjavanju bala i koncesije.
Grad Varaždin sada ima dva pravna posla, i možda je to problem, a sada se srlja u treći posao. Na kraju će se raskinuti dva posla, a što ako se treći zakomplicira?”
Davor Patafta
Nevjerojatno je da u obrazloženju odluke o raskidu koncesije piše da je kategorizacija otpada uz ostalo razvidna iz registra onečišćavanja okoliša. No, ni to se ne može iščitati iz materijala priloženih za sjednicu. Jednostavno kao vijećnik ne mogu prihvatiti argumentaciju „mi smo vam to napisali, a vi morate vjerovati“! Ja ne moram i ne želim vjerovati u takve argumente. Štoviše, u spomenutom obrazloženju navedeno je da za provođenje odluke o raskidu koncesije nije potrebno osigurati nikakva dodatna sredstva. Ja to čak i mogu prihvatiti, ali činjenica je da postoji velika opasnost da će ona biti potrebna kasnije, za financijsku sanaciju posljedica donošenja takvih odluka – zaključio je Vlado Sevšek.
S obzirom na to da Grad Varaždin zasad nije postigao razuman dogovor s drugim stranama (T&H Invest d.o.o., C.I.O.S. grupa), šteta koja mu je napravljena samo iz osnove neispunjavanja odredbi Ugovora o interventnom zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje, ali i nekonzumiranja koncesije o odlaganju otpada, mogla bi na kraju iznositi više desetaka milijuna kuna.
Nažalost, u to nisu uračunati troškovi skupog zbrinjavanja više od 100.000 tona baliranog otpada odloženoga u Brezju, i tek će se vidjeti hoće li ovakvi potezi vladajućih uzrokovati čak i paralizu kompletnih financijskih tokova Grada, na što mnogi upozoravaju. O tim, ali i drugim opasnostima, u materijalima za sjednicu, koje su gradski vijećnici dobili svega 24 sata prije njezina održavanja, nema ni riječi.
A trebalo bi ih biti, jer, kako doznajemo od Miroslava Rendića, odvjetnika T&H Investa, u ovoj tvrtki su spremni pokrenuti nove sudske postupke „radi naknade štete i zaštite svojih drugih poslovnih interesa“.
– Ako dođe do jednostranog raskida Ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju otpada deponiranog u Brezju, isplivat će na vidjelo brojne reperkusije. Naime, kontradiktorno je da Grad Varaždin vodi spor za utvrđenje ništetnosti spomenutog ugovora, a istovremeno trgovačko društvo u njegovu vlasništvu (Varkom) raskida taj važeći ugovor – ukazuje Rendić.
Dodao je da bi pravosudna „trakavica“ mogla potrajati još pet ili čak 10 godina!
– Ako Grad izgubi parnicu, morat će platiti sve sudske troškove, nadoknaditi štetu T&H Investu i visoke kamate – zaključio je Miroslav Rendić.
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Više čitajte OVDJE.
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
