Povežite se s nama

Život i društvo

Za njih su se otimali velikaši, a Francuzi još i danas u bačvama od međimurskog hrasta čuvaju najfinija vina

Objavljeno:

- dana

Stara fotografija rušenja legendarnog hrasta Adama, nastala između 1922. i 1925. godine, običnom promatraču može predstavljati tek puku crticu iz života tadašnjih stanovnika Međimurja. No, iza fotografije krije se puno dublja priča, priča o rasipanju i nestajanju najvećeg bogatstva Međimurja – njegovih šuma.

Vrijedne šume

Tek rijetki prepoznaju stvarnu emociju skrivenu u srušenom Adamu. Među njima je svakako Ljudevit Marđetko Lajči, koji je od rođenja vezan uz međimurske šume. To ne treba čuditi s obzirom na to da su mu pradjed Ladislav Husić i djed Stjepan Husić bili lugari, pa tako i lugari grofa Eugena Feštetića, posljednjeg velevlasnika u Međimurju. Nakon Feštetića su 1923. godine ogromne površine zemljišta, među kojima većinom vrlo vrijedne šume, prodane konzorciju Slavonija d.d. iz Zagreba za ukupni iznos od tadašnjih 343.202 američka dolara.


Obitelj Ladislava Husića, pradjeda Lj. Marđetka

– I tada je započela neviđena devastacija međimurskih šuma, koja je trajala sve do 1931. godine. Iako su se i do tada rušila drva i izvozila građa, nakon Feštetićeve prodaje sječa je poprimila katastrofalne razmjere – govori nam Ljudevit Marđetko, umirovljeni nastavnik matematike i fizike, rođen 1943. godine u nekadašnjem zaseoku Podnova u Murščaku, koji se nalazi na području današnje Općine Domašinec.

Lajči je mnogo o životu lugara iz vremena grofa Feštetića saznao slušajući priče svog djeda Stjepana Husića, koje je on okupljenoj djeci pripovijedao ispred ognjišta tijekom zimskih mjeseci. Dijelom zahvaljujući pričama nastala je i knjiga o šumi Murščak.

Djetinjstvo provedeno u šumama Murščaka i priče koje su uz ognjište prepričavali djed i pradjed lugari potaknuli su Ljudevita Marđetka da dio života posveti prikupljanju podataka vezanih uz međimurske šume, posebno šumu Murščak. Višedesetljetnu aktivnost, brojne informacije i priče, fotografije i crteže, Lajči je objedinio i objavio u knjizi „Međimurska šuma Murščak“.

Odrastanje

– Međimurske šume oduvijek su bile na cijeni, ponajprije zbog iznimne kvalitete hrasta lužnjaka, koji je nekada prekrivao gotovo cijelo Međimurje. Ovamo su dolazili bačvari iz cijele Europe. Još danas neka od najkvalitetnijih francuskih vina i bavarskih piva dozrijevaju i čuvaju se u bačvama od međimurskog hrasta lužnjaka. Kako se u to vrijeme počinje naglo razvijati željeznički promet, javila se velika potreba za pružnim pragovima, pa se ponovno međimursko drvo pokazalo kao najbolje rješenje. No, zbog lakomosti trgovaca i nekontroliranog rušenja nepovratno su stradale flora i fauna, narušen je jedinstven ekosustav – gotovo u jednom dahu prepričava nam Lajči.

Ljudevit Marđetko Lajči radio je kao nastavnik matematike i fizike od 1966. do 1996. godine u Osnovnoj školi Domašinec

Stradao je i njegov Murščak, iako Lajčijev djed Stjepan Husić još 1926. godine kupuje bivšu lugarnicu Podnova s cijelim imanjem od više od 30 jutara zemlje i šuma. Ondje je živio kao slobodni gospodar, a ondje je i Lajči stvorio neke od svojih najljepših životnih uspomena.

– Kao djeca smo se okupljali oko djeda i slušali njegove priče. Po zimi, kada su šume bile okovane snijegom, sjeli bismo pred ognjište i uživali u usmenim predajama. Upravo zahvaljujući njima saznao sam mnoge stvari. Imao sam tu sreću da sam kao nastavnik matematike i fizike radio od 1966. do 1996. godine u Osnovnoj školi Domašinec te sam obilazio teren, razgovarao s ljudima koji su poznavali mog djeda, a koji su mi otkrivali neke nove pojedinosti o šumama Murščaka – kaže Ljudevit Marđetko.

Bogatstvo

Od nepreglednih površinama pod šumama, Međimurje se pretvorilo u najslabije pošumljenu županiju u Hrvatskoj. A kao pravi nastavnik matematike, Lajči si je dao truda te izračunao koliko je drva izvezeno iz Međimurja u jeku najvećih sječa.

Samo sirovih trupaca izvezeno je oko milijun kubnih metara, dok je ostalu drvnu masu nemoguće izračunati. Danas je prosječna cijena kubnog metra hrastovine oko 1500 kuna, pa se jednostavnom računicom vidi da je Međimurje osiromašeno za 1,5 milijardi kuna.

– Samo sirovih trupaca izvezeno je oko milijun kubnih metara, dok je ostalu drvnu masu nemoguće izračunati. Danas je prosječna cijena kubnog metra hrastovine oko 1500 kuna, pa se jednostavnom računicom vidi da je Međimurje ostalo osiromašeno za oko 1,5 milijardi kuna. No, više od novaca boli samo trajni nestanak šuma – kaže Ljudevit.
Iako je teško vjerovati da će Murščak, kao i ostale međimurske šume, ponovno zasjati u starom sjaju, sjećanja na njih nastavit će živjeti u Lajčijevoj knjizi.

– To je moj dar obitelji, ali i svima onima koji su živjeli sa šumama. One su bile naše hraniteljice, a i podnijele su najveću žrtvu u nadmetanju velikaša s europskih dvorova za ovaj mali komad zemlje između Mure i Drave. Svaki novi vlasnik otkinuo je dio ovoga neprocjenjivog bogatstva – zaključio je Lajči.

Knjiga „Međimurska šuma Murščak“ svjetlo dana ugledala je u prosincu 2017. godine, a njezin autor uskoro priprema i svečanu promociju.

Život i društvo

U Općinu Petrijanec stiže 210.000 eura za Sportski centar Majerje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: Općina Petrijanec

Temeljem Javnog poziva za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini, odabrana su 84 projekta koje će u 2024. godini sufinancirati Ministarstvo turizma i sporta.

Jedan od njih je i onaj Općine Petrijanec “Obnova, održavanje, rekonstrukcija postojeće sportske građevine i opremanje sportskom opremom i sportskim rekvizitima “Sportski centar Majerje” za kojeg je u srijedu, 24. travnja 2024. godine, načelnik Općine Petrijanec Željko Posavec potpisao ugovor u vrijednosti od 210.000 eura.

– Cilj ovim projektom je postići maksimalno moguću iskoristivost prostora s obzirom da je oblik parcele zahtjevan i ograničavajući, a sve u svrhu kako bi igralište imalo što veći izbor načina korištenja za aktivnosti na otvorenom te popratnih sadržaja. Također, namjera nam je ostvariti dobro osmišljeni prostor koji će postati mjesto okupljanja, sporta i druženja lokalnih građana i djece. Planiramo Nogometni centar Orač – Nova Ves u potpunosti preseliti u svoje prostorije tako da će kategorije U-9, U-11 igrati i trenirati na novoizgrađenom terenu s umjetnom travom dok će U-13, U-15 i U-18 igrati na postojećem terenu koji su nekad koristili nogometaši NK Majerja. Na taj način revitalizirati ćemo prostor, obnoviti i staviti u funkciju postojeće sportske objekte NK Majerja i vjerujem privući brojnu djecu da su uključe u sportske aktivnosti i treniranje što nam je i primarni cilj. Veseli me da naš nogometni centar funkcionira na našem području sa velikim brojem djece i volontera koji se uključuju u aktivnosti. Biti će to prvi izgrađeni nogometni centar za mlađe kategorije na sjeveru Hrvatske. Ulaganje u mlade, znanje i obrazovanje najbolja je investicija i od tog pravila ne odstupamo- rekao je načelnik Željko Posavec

Nastavite čitati

Život i društvo

Varaždin je bio domaćin Domijade sjeverne Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Učenički dom Varaždin u subotu, 27. travnja bio je domaćin 47. regionalne Domijade sjeverne Hrvatske, natjecanja učeničkih domova u sportu i kulturi.

– Na Domijadi za regiju sjever sudjeluje 450 učenika iz 11 učeničkih doma iz sedam županija, a natječu se u šest različitih sportova, u likovnom stvaralaštvu te u glazbeno-scenskom i filmskom stvaralaštu. Natjecanja se održavaju na osam lokacija, u tri srednje škole, Areni Varaždin i u Graberju, pa zahvaljujem Varaždinskoj županiji na podršci, kao i Gradu Varaždinu. Najbolji, najspretniji, najkreativniji i najsretniji će izboriti nastup na državnoj Domijadi, koja će biti održana od 6. do 8. svibnja u Rovinju – rekla je ravnateljica Učeničkog doma Varaždin Katarina Vusić.

Regionalnu Domijadu otvorila je zamjenica župana Silvija Zagorec.

– Domijada se održava od 1975. godine, a ta tradicija govori o pola stoljeća želje da se djeca iz svih krajeva Hrvatske druže, upoznaju i natječu u onome što posebno vole, ali rekla bih, najvažnije je da ostvare poznanstva pa i prijateljstva za cijeli život. U vrijeme odrastanja zasigurno nije lako preseliti se u drugi grad, no niz je učenika koji u vrijeme svojeg srednjoškolskog obrazovanja žive u učeničkim domovima. Zato je važna uloga ravnateljice te cijele uprave i zaposlenika doma, pa i Županije kao osnivača. Varaždinska županija kao osnivač kontinuirano ulaže u Učenički dom Varaždin, a prošle godine je u potpunosti rekonstruiran restoran, za što je iz županijskog proračuna izdvojeno gotovo 48.000 eura. Takvim ulaganjima u dom osiguravamo sigurno mjesto za rast, učenje i druženje, dok su događaji poput Domijade prilika da učenike naučimo kako se nositi s pobjedama, nastupima, ali i porazima – rekla je zamjenica Zagorec.  

Pozdrave je u ime Grada Varaždina uputila pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Danijela Vusić.

Korisnici Učeničkog doma Varaždin i učenici Glazbene škole u Varaždinu Marija Klara Hodić i Emanuel Kontrec izveli su hrvatsku himnu u instrumental verziji u vlastitom aranžmanu.

I sve je bilo spremno – učenici su s osmijehom na licu i istaknutim transparentima krenuli na „borilišta“.

Uz domaćine iz Učeničkog doma Varaždin, najvećeg u regiji sjever, te korisnike Učeničkog doma Srednje škole u Maruševcu s pravom javnosti, na Domijadi se natječu i učenici iz domova iz Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije.

Natjecanje u likovnom stvaralaštvu održalo se u dvorani Srednje strukovne škole Varaždin, natjecanje u glazbeno-scenskom i filmskom stvaralaštu u HNK Varaždin, a u sportskim disciplinama (stolni tenis, badminton, košarka, odbojka, nogomet i šah) na šest lokacija, u dvoranama Prve i Druge gimnazije, Gospodarske i Elektrostrojarske škole, dvorani Graberje te Areni Varaždin.  

Za sigurnost svih natjecatelja brinuli su se volonteri – studenti sestrinstva Sveučilišta Sjever i članovi Gradskog društva Crvenog križa Varaždin.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje