Povežite se s nama

Kolumne

Zaštita djece na suncu

Objavljeno:

- dana

Dermatolog

U prošlosti se boravak na suncu smatrao dobrim i poželjnim, osobito za djecu. Današnja, moderna znanost je pokazala da sunce ima brojne štetne učinke. Najveći dio dolazi od nevidljivih zraka UV spektra. Kada UV zrake (i UVA i UVB) dopru do kože, uzrokuju oštećenja stanica – vidljiva (opekline, pjegice…) i nevidljiva. 

Naime, određena sunčeva oštećenja koža može reparirati, dok određena postanu vidljiva tek nakon 20, 30 godina poput bora, „smeđih mrlja“ – lentiga, pa čak i karcinoma odnosno melanoma kože. Stoga je potrebno sa zaštitom na suncu započeti što ranije u djetinjstvu. Smatra se da čovjek primi do 80 % sunčeve energije do svoje 18. godine života. Stoga je zaštita od sunca u djetinjstvu vrlo važna za prevenciju karcinoma kože u zreloj dobi.

Preporučljivo je izbjegavanje sunca kada je ono najintenzivnije – između 10 i 16 sati, te duži boravak na direktnom suncu. Djeca neka se igraju u sjeni, a onima mlađima od 6 mjeseci boravak na direktnom suncu se uopće ne preporučuje.
 
Osim toga, važno je znati da je sunce „snažnije“ što smo bliže ekvatoru, na planinama i u ljetnim mjesecima uz more. Naime, prisutna je i refleksija sunčevih zraka od morske gladine, pijeska, kamenja pa i betona (a zimi i snijega) što pojačava oštećenja kože nastala usred djelovanja sunca. Kao što je već više puta rečeno, najbolju zaštitu na suncu pruža odjeća. Obucite djeci svijetlu odjeću, na glavu im stavite šeširić, a oči zaštitite sunčanim naočalama.
 
Otkrivene dijelove tijela namažite zaštitnim kremama namijenjenim osjetljivoj, dječjoj koži. Kreme neka sadrže UVA i UVB zaštitu, sa što višim zaštitnim faktorom jer zaštita od oštećenja je bolja i jača. Potrebno ih je nanijeti u debelom sloju, barem pola sata prije izlaganja suncu, a nanošenje ponavljati svaka dva sata. U slučaju kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom, kremu je potrebno nanijeti još češće!
Ne zaboravite zaštititi i osobito osjetljive dijelove poput ušiju, usana i nosa! Učinite djeci boravak na suncu što ugodnijim i sa što manje posljedica!

Izvor:
Foto:

Kolumne

Kolumna Denisa Peričića: Nemam se razloga šekspiriti, ali…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

mr. sc. Denis Peričić, književnik

Zapanjuje odjek koji su izazvale ne samo nagrađene nego i svih 19 riječi u širem izboru natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ časopisa „Jezik“. Priznajem, neke od njih doista su čudne, ali nije na meni da komentiram procjene povjerenstva, tim više što sam na tom natječaju sudjelovao više puta, jednom i s lijepim uspjehom.

Čini se da je problem u percepciji. Ljudi su, iz nejasnih razloga, valjda pomislili da će te riječi biti propisane kao obvezne. Pa tako s jednog portala vrišti naslov: „Hoćemo li govoriti velepošast, hihobran i društvostaj uskoro?“

Ma nećemo! Iz dva razloga: prvo, jer mudra HINA ne zna vijest prenijeti kako treba (naime, nije „hihobran“, nego „kihobran“), a drugo, te riječi nemaju nikakav normativni, tj. obvezujući karakter.

Osobno, najviše mi se sviđa riječ „šekspiriti se“. Šteta je što mediji nisu prenijeli cjelovito autorsko obrazloženje, a koje glasi: „na razmetljiv se i neopravdan način praviti/prikazivati velikim piscem (pjesnikom, dramatičarom, i sl.), tj. kad se netko (a dakako neutemeljeno) busa kao da je ravan čak i Williamu Shakespeareu; glagol ‘šekspiriti se’ izveli smo stoga i aluzivnom nadogradnjom glagola ‘šepiriti se’.“


Šteta je i što su objavljena samo imena autora nagrađenih a ne i ostalih riječi u širem izboru. Ima tu i nešto u vezi (nematerijalnih) autorskih prava, a što se ne bi smjelo ignorirati. Naime, ako su se oko tog „šekspirenja“ Boris Beck i Hrvoje Hitrec upustili čak i u oštru polemiku, zašto ne bismo saznali tko se „drznuo“ smisliti nešto tako „sporno“?

Nemam se razloga šekspiriti, ali ni ičega sramiti, pa koristim, kad već mogu, ovu priliku kako bih objavio (a što je lako provjerljivo kod organizatora) da smo riječ „šekspiriti se“ skovali i na natječaj je predložili – moja supruga i ja.

I pritom smo se odlično zabavili!

Nastavite čitati

Kolumne

KOLUMNA Brexit i Kujundžić: viša matematika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čita čovjek svašta, pa sam u ponoći svijeta pročitao i zabrinjavajući podatak da će Brexit svaku britansku obitelj stajati 1000 funti godišnje.

To je 8321 kuna godišnje po obitelji. Ne znam koliko članova ima prosječna britanska obitelj; recimo – četiri. To je 2080 kuna po Britancu. Godišnje. Mjesečno je to 173 kune po čovjeku. Tjedno 43 kune. I to u zemlji gdje je prosječna plaća otprilike tri puta veća nego u Hrvatskoj. Strašno! Ali neka im, sada će i ti perfidni Britanci iskusiti cijenu slobode!
Da bi platio cijenu slobode, krvavo izvojevane na ratištima Bruxellesa i Strasbourga i nekakvih referenduma, svaki će se Britanac tjedno morati odreći… pa, otprilike, jedne ili dviju kutija cigareta.Da, cigarete su tamo jako skupe.

Ali, molim lijepo, kaj bi mi Hrvati bili lošiji?! Ni govora: sada će i u Hrvatskoj cigarete biti podjednako skupe! Mi imamo tri puta nižu prosječnu plaću i naravno da ćemo to podnijeti! Zora puca, bit će dana! K’o što bi rek’o maršal: „Mi nećemo da budemo zaostala zemlja koju svaki đavo ‘oće da porobi!“
Jer, kaže ministar Kujundžić o poskupljenju cigareta i alkohola: „Najmanje 100 posto, to je jedina učinkovita mjera. Stopostotno povećanje cijena cigareta i alkoholnih pića smanjuje za 60 posto ulazak djece u svijet pušenja i alkohola.“

Pa zašto onda odmah ne poskupe za 200 posto? Tako će se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola, ako ja znam računati, smanjiti za 120 posto. Iako bi i smanjenje od 100 posto bilo sasvim dovoljno. To ću svakako podržati. I ja ću se u tom slučaju ne samo odreći pušenja nego se i aktivno uključiti u antipušačku kampanju. I nek’ me za to plate iz onih 20 posto zarade koja će im preostati nakon što se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola smanji za punih 100 posto.
Ili da me barem prime na Hitnu kad je hitno… dragi ministre.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje