Povežite se s nama

Međimurje

Zbog agresivnih drvosječa iz romskih naselja, vlasnici šuma nabavljaju pištolje!

Objavljeno:

- dana

SAM SVOJ RENDŽER

Krađe drva, protupravno prisvajanje ljekovitog bilja, gljiva, kestena i ostalih šumskih plodova iz privatnih šuma postali su najveći sigurnosni problem Međimurske županije, koji svakog trenutka može eskalirati i završiti s ljudskim žrtvama, upozorili su sudionici javne tribine koju je organizirala Udruga šumoposjednika “Jegnjed“.

Naime, za razliku od ostatka Hrvatske, više od 70 posto šuma u Međimurskoj županiji je u privatnom vlasništvu i one ne uživaju zaštitu lugara poput državnih. – Situacija je alarmantna i prije dva tjedna susreo sam šumoposjednika koji mi je doslovno rekao: “Mene više nitko neće istjerati iz moje šume, jer ću se naoružati!“ – naglasio je Mario Vlašić, dipl. ing. šumarstva.

– Stvar bi mogla postati jako ozbiljna, dobro je da su s nama na tribini i predstavnici PU međimurske. Zamislite što će se dogoditi ako dođe do krvavog obračuna između ljudi koji bespravno ulaze u tuđe šume i onih koji ih ne uspijevaju u tome spriječiti na miran način. Pokušao je to napraviti šumovlasnik koji se nedavno susreo s četiri Roma kradljivca kojima je poručio da se udalje. No, oni ne samo da su nastavili sa svojom rabotom već su mu poručili da će mu odsjeći glavu – upozorava Vlašić te dodaje da vlasnik šume više svoj posjed ne obilazi bez pištolja.

Ovakav slučaj nije usamljen te je pokrenuta inicijativa da se putem tribina donesu prijedlozi za rješavanje problematike protupravnog prisvajanja primarnih i sekundarnih šumskih proizvoda kako bi se poboljšalo stanje i gospodarenje privatnim šumama Međimurske županije. Kakvo je ono zapravo, dobro znaju u Policijskoj upravi međimurskoj, koja je lani evidentirala više od 137 šumskih krađa, dok su 2015. evidentirane 303 šumske krađe.

Tuđe je slađe

– Trenutno su najugroženije lokacije u predjelu Sivičke šume, Zelene, Murčak u Domašincu i drugih. Osim krađe stabala, problema ima i sa sekundarnim proizvodima, ali se nitko time ne želi baviti. Primjerice, ako želite skupljati plodove kestena ili gljive u državnoj šumi, za to morate imati potvrdu nadležne Šumarije u Čakovcu. Kod privatnih šuma to nije slučaj, jer bi tek nakon berbe građani morali ishoditi popratnicu za ubrane plodove. U praksi se to ne događa i trebalo bi donijeti Zakon koji regulira ovu problematiku. Zamislite kako biste se osjećali da netko nepozvano dođe u vaš vrt i pobere vam sve orahe – slikovito je Vlašić opisao apsurdnu situaciju u kojoj se nalaze privatni šumovlasnici.

Policijski službenici ne bi stigli nadzirati šume ni s posebnim helikopterima

Osim kradljivaca, njihova stabla kestena napale su ose najeznice i dodatno ih uništava rak. Nažalost, stručnjaci iz Savjetodavne službe prognoziraju potpuni nestanak autohtonoga pitomoga kestena iz međimurskih šuma u razdoblju od svega 15 godina. Inače, u njima su najzastupljeniji hrast lužnjak, grab, kesten, bagrem (riječ je o invazivnoj vrsti u narodu poznatijoj pod imenom agacija), obični bor i smreka, dok uz rijeku Muru i Dravu rastu topole.

– Kradljivcima drva za ogrjev najinteresantniji je bagrem, ali se on brzo regenerira i od te njihove rabote šume nemaju baš nikakve koristi. Pravu situaciju o zastupljenosti pojedinog drveća u međimurskim šumama znat ćemo tek kada se završi studija koja će obuhvatiti njihovu ukupnu površinu od oko 8.000 hektara – rekao je Vlašić. Ovakav prostor koji je obrastao šumskom vegetacijom policijski službenici ne bi mogli nadzirati ni s posebno opremljenim helikopterima. No, kradljivcima drva ipak povremeno uspješno stanu na kraj.

– Krajem prošle godine uhvatili smo dvije organizirane skupine kradljivaca. Oduzeli smo im prijevozno vozilo i pronašli vlasnika drva. Počinitelji su pripadnici nacionalne manjine s područja Međimurske županije. Nažalost, ima dosta pojedinaca i obitelji koje ne prijavljuju krađe drva. Ako ih nema, mi ne poduzimamo kriminalističko istraživanje na mjestu događaja. Kada pronađemo počinitelja u prometu ili ga zateknemo pri krađi, oduzimamo mu drva i utvrđujemo tko je njihov vlasnik. Ako ga nema, imamo problem, jer zakonski nije regulirano mjesto na koje bismo drva deponirali, i bilo bi dobro da se to riješi na nivou Županije – predlaže Nenad Plevnjak, voditelj za analitiku PU međimurske, čiji službenici provjeravaju popratnu dokumentaciju koju moraju imati prodavači drva za ogrjev i prijevoznici drvene građe.

Podrška župana

Na njega se nadovezao međimurski župan Matija Posavec rekavši da su krađe za Međimursku županiju stvar najvećeg prioriteta.
– Zato sam osobno došao podržati ovu inicijativu Udruge “Jegnjed“. Problem krađa moraju riješiti različite institucije, a šumske su po mnogo čemu specifične.
Međimurci su vrijedni ljudi koji rade cijelu godinu i teško se mire s tim da im to neko preko noći oduzme – zaključio je Posavec.

Šume su kao samoposluge

Na najveću devastaciju međimurskih šuma, koja je imala biblijske razmjere, osvrnuo se Siniša Golub, okolišni aktivist, publicist i ravnatelj JU Međimurska priroda.
– Dogodila se u Muričaku nakon što je 1923. godine grof Eugen Feštetić prodao svoje vlastelinstvo zagrebačkom konzorciju Slavonija. Nakon toga započela je velika sječa djevičanskih hrastovih šuma kako bi se prodala građa za izradu željezničkih pragova i namještaja. Od tada se naše šume, koje zauzimaju od 10 do 15 posto obraslih površina, nisu oporavile i nema ih dovoljno ni da proizvedu kisik za 115.000 Međimuraca – ustvrdio je Golub.
Dodao je da njihova devastacija ne prestaje do današnjih dana.

– Cijene energenata poput plina rastu, plaće su male i neki u tuđe šume po drva za ogrjev učestalo odlaze biciklima (i 20 puta dnevno!) te traktorima – zaključio je Golub.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Grad Prelog: ove nedjelje posjetite „Cvjetnu tržnicu“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Turistička zajednica Grada Preloga niz je godina organizator Sajma cvijeća, manifestacije koja je ove godine trebala proslaviti svoj 21. rođendan. Ovom manifestacijom Grad Prelog postao je prepoznatljiv u cijeloj Međimurskoj županiji.

Grad Prelog je sa svojim Sajmom cvijeća postao „Grad cvijeća“, a upravo taj epitet godinama je privlačio posjete grupa i turista iz cijele Hrvatske, stoga je sama manifestacija prerasla u trodnevni događaj koji okuplja izlagače iz cijele zemlje i inozemstva (Mađarska i Slovenija).

Nažalost, kao i prošle godine, zbog aktualne epidemiološke situacije, Sajam cvijeća ne može biti održan. Ipak, kako bi održali tradiciju i donijeli Prelogu barem mali dio atmosfere Sajma cvijeća, ove godine pozivaju da posjetite „Cvjetnu tržnicu“.

Zamišljena je kao jednodnevna prodaja cvijeća, koja će se organizirati na prostoru Tržnice Prelog, u nedjelju, 25. travnja, u vremenu od 8 do 16 sati.

U jutarnjim satima, u 10 sati, centrom Preloga će mimohodom proći članovi Zrinske garde Čakovec. Upravo na taj dan, 25. travnja 2003. godine, dogodio se i prvi javni nastup povijesne postrojbe Zrinske garde Čakovec, upravo u Prelogu.

Pozivaju se svi kupci i posjetitelji „Cvjetne tržnice“ da prilikom dolaska poštuju sve upute i sve epidemiološke mjere Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Suci porotnici Općinskoga suda u Čakovcu položili svečanu prisegu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Odlukom Skupštine Međimurske županije na posljednjoj sjednici na mandat od četiri godine imenovani su novi suci porotnici Općinskog suda u Čakovcu koji su u srijedu, 14. travnja, u Velikoj vijećnici Međimurske županije položili svečanu prisegu.

Za suce porotnike Općinskog suda u Čakovcu imenovani su: Sandra Buhin, Željko Fileš, Mirjana Gregur-Sever, Ivan Gradečak, Marija Grabant, Mladen Grubić, Erik Koraj, Ana Mikulić, Sandra Majsan, Tija Mance, Dušanka Novak, Branka Podgorelec, Štefanija Sokač, Marija Sokač – Strahija, Nada Štrok, Josip Vidović i Antun Zadravec, dok su za suce porotnike za mladež Općinskog suda u Čakovcu imenovani Anica Čerepinko, Josip Globar, Amra Hrlec, Marina Hoblaj, Josip Mikec, Mario Novak, Sara Novinščak, Kristina Najman, Željko Slaviček, Stjepana Sokač i Klara Vinković.

Polaganju prisege prisustvovali su predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, predsjednica Općinskog suda u Čakovcu Sanja Maria Gašparović i župan Međimurske županije Matija Posavec te pročelnica Upravnog odjela za poslove skupštine i pravne poslove Neda Šarić. Nakon obavljene svečane prisege, suci porotnici će biti pozivani na sudske rasprave da participiraju u donošenju sudskih presuda.

Predsjednica Općinskog suda u Čakovcu Sanja Maria Gašparović istaknula da je biti sucem porotnikom časna dužnost na koju mogu biti imenovani savjesni i odgovorni pojedinci, visoko cijenjeni u svojim sredinama koji će predstavljati glas javnosti:

– Dana vam je velika čast te sam sigurna da ćete svoju dužnost obavljati krajnje odgovorno, moralno i u zakonskim okvirima.

Općinski sud u Čakovcu jedan je od najuspješnijih sudova u Hrvatskoj. U 2020. godini riješeno je 1107 parničnih predmeta na 13 rješavatelja što je 85 predmeta po rješavatelju. Vrijeme rješavanja parničnih predmeta je za 268 dana kraće od prosjeka svih općinskih sudova u Hrvatskoj. U istoj godini riješeno je 507 izvanparničnih predmeta te je rješavanje predmeta za 127 dana kraće od prosjeka svih općinskih sudova u Hrvatskoj.

Riješeno je i 673 ovršnih predmeta čije je rješavanje kraće za 149 dana od prosjeka u Hrvatskoj te 393 kaznena predmeta s prosjekom trajanja postupka od 627 dana. Spomenutim statističkim podacima Općinski sud u Čakovcu jedan je od najažurnijih sudova u zemlji.

Nastavite čitati