Povežite se s nama

Međimurje

Zbog agresivnih drvosječa iz romskih naselja, vlasnici šuma nabavljaju pištolje!

Objavljeno:

- dana

SAM SVOJ RENDŽER

Krađe drva, protupravno prisvajanje ljekovitog bilja, gljiva, kestena i ostalih šumskih plodova iz privatnih šuma postali su najveći sigurnosni problem Međimurske županije, koji svakog trenutka može eskalirati i završiti s ljudskim žrtvama, upozorili su sudionici javne tribine koju je organizirala Udruga šumoposjednika “Jegnjed“.

Naime, za razliku od ostatka Hrvatske, više od 70 posto šuma u Međimurskoj županiji je u privatnom vlasništvu i one ne uživaju zaštitu lugara poput državnih. – Situacija je alarmantna i prije dva tjedna susreo sam šumoposjednika koji mi je doslovno rekao: “Mene više nitko neće istjerati iz moje šume, jer ću se naoružati!“ – naglasio je Mario Vlašić, dipl. ing. šumarstva.

– Stvar bi mogla postati jako ozbiljna, dobro je da su s nama na tribini i predstavnici PU međimurske. Zamislite što će se dogoditi ako dođe do krvavog obračuna između ljudi koji bespravno ulaze u tuđe šume i onih koji ih ne uspijevaju u tome spriječiti na miran način. Pokušao je to napraviti šumovlasnik koji se nedavno susreo s četiri Roma kradljivca kojima je poručio da se udalje. No, oni ne samo da su nastavili sa svojom rabotom već su mu poručili da će mu odsjeći glavu – upozorava Vlašić te dodaje da vlasnik šume više svoj posjed ne obilazi bez pištolja.

Ovakav slučaj nije usamljen te je pokrenuta inicijativa da se putem tribina donesu prijedlozi za rješavanje problematike protupravnog prisvajanja primarnih i sekundarnih šumskih proizvoda kako bi se poboljšalo stanje i gospodarenje privatnim šumama Međimurske županije. Kakvo je ono zapravo, dobro znaju u Policijskoj upravi međimurskoj, koja je lani evidentirala više od 137 šumskih krađa, dok su 2015. evidentirane 303 šumske krađe.

Tuđe je slađe

– Trenutno su najugroženije lokacije u predjelu Sivičke šume, Zelene, Murčak u Domašincu i drugih. Osim krađe stabala, problema ima i sa sekundarnim proizvodima, ali se nitko time ne želi baviti. Primjerice, ako želite skupljati plodove kestena ili gljive u državnoj šumi, za to morate imati potvrdu nadležne Šumarije u Čakovcu. Kod privatnih šuma to nije slučaj, jer bi tek nakon berbe građani morali ishoditi popratnicu za ubrane plodove. U praksi se to ne događa i trebalo bi donijeti Zakon koji regulira ovu problematiku. Zamislite kako biste se osjećali da netko nepozvano dođe u vaš vrt i pobere vam sve orahe – slikovito je Vlašić opisao apsurdnu situaciju u kojoj se nalaze privatni šumovlasnici.

Policijski službenici ne bi stigli nadzirati šume ni s posebnim helikopterima

Osim kradljivaca, njihova stabla kestena napale su ose najeznice i dodatno ih uništava rak. Nažalost, stručnjaci iz Savjetodavne službe prognoziraju potpuni nestanak autohtonoga pitomoga kestena iz međimurskih šuma u razdoblju od svega 15 godina. Inače, u njima su najzastupljeniji hrast lužnjak, grab, kesten, bagrem (riječ je o invazivnoj vrsti u narodu poznatijoj pod imenom agacija), obični bor i smreka, dok uz rijeku Muru i Dravu rastu topole.

– Kradljivcima drva za ogrjev najinteresantniji je bagrem, ali se on brzo regenerira i od te njihove rabote šume nemaju baš nikakve koristi. Pravu situaciju o zastupljenosti pojedinog drveća u međimurskim šumama znat ćemo tek kada se završi studija koja će obuhvatiti njihovu ukupnu površinu od oko 8.000 hektara – rekao je Vlašić. Ovakav prostor koji je obrastao šumskom vegetacijom policijski službenici ne bi mogli nadzirati ni s posebno opremljenim helikopterima. No, kradljivcima drva ipak povremeno uspješno stanu na kraj.

– Krajem prošle godine uhvatili smo dvije organizirane skupine kradljivaca. Oduzeli smo im prijevozno vozilo i pronašli vlasnika drva. Počinitelji su pripadnici nacionalne manjine s područja Međimurske županije. Nažalost, ima dosta pojedinaca i obitelji koje ne prijavljuju krađe drva. Ako ih nema, mi ne poduzimamo kriminalističko istraživanje na mjestu događaja. Kada pronađemo počinitelja u prometu ili ga zateknemo pri krađi, oduzimamo mu drva i utvrđujemo tko je njihov vlasnik. Ako ga nema, imamo problem, jer zakonski nije regulirano mjesto na koje bismo drva deponirali, i bilo bi dobro da se to riješi na nivou Županije – predlaže Nenad Plevnjak, voditelj za analitiku PU međimurske, čiji službenici provjeravaju popratnu dokumentaciju koju moraju imati prodavači drva za ogrjev i prijevoznici drvene građe.

Podrška župana

Na njega se nadovezao međimurski župan Matija Posavec rekavši da su krađe za Međimursku županiju stvar najvećeg prioriteta.
– Zato sam osobno došao podržati ovu inicijativu Udruge “Jegnjed“. Problem krađa moraju riješiti različite institucije, a šumske su po mnogo čemu specifične.
Međimurci su vrijedni ljudi koji rade cijelu godinu i teško se mire s tim da im to neko preko noći oduzme – zaključio je Posavec.

Šume su kao samoposluge

Na najveću devastaciju međimurskih šuma, koja je imala biblijske razmjere, osvrnuo se Siniša Golub, okolišni aktivist, publicist i ravnatelj JU Međimurska priroda.
– Dogodila se u Muričaku nakon što je 1923. godine grof Eugen Feštetić prodao svoje vlastelinstvo zagrebačkom konzorciju Slavonija. Nakon toga započela je velika sječa djevičanskih hrastovih šuma kako bi se prodala građa za izradu željezničkih pragova i namještaja. Od tada se naše šume, koje zauzimaju od 10 do 15 posto obraslih površina, nisu oporavile i nema ih dovoljno ni da proizvedu kisik za 115.000 Međimuraca – ustvrdio je Golub.
Dodao je da njihova devastacija ne prestaje do današnjih dana.

– Cijene energenata poput plina rastu, plaće su male i neki u tuđe šume po drva za ogrjev učestalo odlaze biciklima (i 20 puta dnevno!) te traktorima – zaključio je Golub.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Grad Čakovec se pridružio obilježavanju Nacionalnog dana multiple skleroze

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nacionalni dan multiple skleroze obilježava se 26. rujna. 

Tim povodom mnogobrojne institucije, udruge, pojedinci i drugi daju svoj doprinos isticanjem narančaste boje koja predstavlja boju te bolesti.

Kako bi dao podršku, i Grad Čakovec pridružio se ovogodišnjem obilježavanju, osvjetljavanjem zgrade Doma sindikata narančastom bojom.

Društvo multiple skleroze Međimurske županije trenutno broji 102 člana, najčešće s utvrđenim postotkom invalidnosti između 80 i 100 posto, a svaka osoba oboljela od MS-a ima trajni invaliditet.

Broj članova se iz godine u godinu povećava, a bolest se najčešće javlja između 20. i 45. godine života.

Multipla skleroza je teška autoimuna neurološka bolest te je s razlogom nazivaju “bolest s tisuću lica” budući da svaka oboljela osoba ima različite simptome i različitu težinu same bolesti.

Kod svih oboljelih je jedno zajedničko, a to je vrlo oslabljen imunitet. U svijetu oko 2,5 milijuna ljudi boluje od multiple skleroze.

Cilj obilježavanja dana multiple skleroze je povezivanje i sudjelovanje ljudi, grupa i organizacija u događajima i aktivnostima kako bi se podigla svijest o multiploj sklerozi kao globalnom problemu te uputio poziv na veću suradnju u istraživanju bolesti na međunarodnoj razini.

Nastavite čitati

Međimurje

Murskom Središću 253.000 kuna za kupnju 3900 kanti za papir i plastiku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Mursko Središće dobio je putem javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 253.000 kuna za kupnju 3900 spremnika za smeće. Riječ je o projektu kupnje po 1950 plavih i žutih spremnika čija je ukupna vrijednost 633.500 kuna, dok će Fond iznos sufinancirati s 40 posto. Riječ je o maksimalnom mogućem iznosu sufinanciranja, dok će se preostali novac namaknuti iz gradskog Proračuna.

– Odobrenjem projekta vreće koje su se do sada koristile za odvoz papira i plastike odlaze u povijest. Već ranije su nabavljene zelene kante za miješani komunalni otpad te smeđe kante za biootpad. Dakle, sva domaćinstva na području Murskog Središća koja su uključena u sustav odvoza smeća nakon provedenog postupka javne nabave dobiti će plavu i žutu kantu – poručili su iz Grada Murskog Središća.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje