OKO NAS Dragica i Milica Genc
„Nekad nam je bilo dobro, nekad loše, ali smo sve prebrodili“. Ovu rečenicu će izgovoriti političari u predizbornoj kampanji, isto vjerojatno misli i Bill Gates, a niti tajkun iz moje ili vaše ulice nije sretan kad im umjesto Diorovih dostave Versaceove košulje.
Nama ju je pred koji dan, dok je Lovrić Merzel trgovala s jamčevinom u vrijednosti od dva milijuna kuna, rekla Milica Genc. Baka koja će za godinu dana proslaviti devedeset živi s četri godine starijom sestrom Dragicom u Bednji.
Ukratko – dobrim danima smatra zlatna vremena kad su imali kravu Lisu i prodavali mlijeko, loša vremena kad je „kravica vmrla“, ali ipak, evo ih, još su tu.
Koliba, grede na niskome plafonu, dva kreveta, dva stolca, deseci svetačkih slika, stara zidana peć, mačka na krevetu… Kao da ste ušli u Fellinijevom film.
Bilo je dobrih ljudi koji su bakama željeli pomoći i pokloniti im barem frižider i televizor, a ima i onih koji bi im uzeli i ono ništa što imaju. Tako da od tehnike u kući sestara Genc samo postoji radio na kojem se sluša nedjeljna misa i odmah se gasi jer im se „ne da slušati one dosadne političare“. To je razlog zašto ne žele niti televizor. Gori žarulja od 25 vati. Jaču ne žele jer „nisu naviknule“. Ovo nije socijalna priča, ali zaista me zanima kako HEP računa potrošnju struje kad bake plaćaju između 120 i 150 kuna mjesečno?!
Točno, ovo nije socijalna priča. Ovo je bajka u kojoj dvije starice nemaju baš ništa, a isto toliko žele – ništa. Priča koja bi trebala pomoći zdravom razumu kad idući put u dućanu lupate petama o pod i srce vas boli jer, iako radite, ne možete si priuštiti niti „one jeftine cipele s potpisom, na sniženju po samo 400 kuna“.
Dakle, točno za polovicu novca od kojih žive dvije bake u Bednji. Ne znam, opet, kao niti za struju, kakvi su socijalni zakoni kad dvije starice zajedno primaju 800 kuna mjesečno, od čega za struju, konkretnije žarulju od 25 vati, “ode” 150.
One se ne žale na svoja primanja. Jedino što im beskrajno nedostaje su – ljudi. Iako imaju prve susjede koji im pomognu što god ustreba, bake bi voljele da češće netko navrati.
K nama nihče ne dojde
Danas isto, navečer kad zajdemo spavati najviše plačem Bogu zašto me drži tak dugo, a nemam nigdje nikoga. Došla je neka gospođa prije par mjeseca. Rekla je da dela na Crvenom križu, onda sam ju pitala za vas (obraća se Blanki Glavica) – gdje je ona gospođa što je bila lani. Nisu mi htjele dati broj, pa mi dajte njihovoga telefona pa bum znala gdje su… Povedala mi je da ste negdi blizu Varaždina. Da ste otišli, da su vas deli nekam drugam… Da se sve rasteplo, da su nju maknuli i da zato ničega više nema. Pitala sam jer sam htjela kaj bi točno znala gde ste – pa ste živi ili niste… – Pitala sam za sve vas kaj ste k meni dolazili. Bog zna gdje ste i kaj ste. Fala Bogeku da ste živi.
– Navečer kad zajdemo spavati najviše plačem Bogu zašto me drži tak dugo, a nemam nigdje nikoga. Svako ima nekoga ko mu dojde, a k nama nihče – govori baka Milica trudeći se govoriti po zagorski koji ćemo, smatra, razumjeti jer bednjanski… Bake su oduvijek zajedno i nikada se nisu razdvajale.
– Bile smo na brijegu, a kad se tata, poslije mamine smrti, koju ja nisam upoznala, oženil s našom tetom, došli smo u ovu kuću kod nje. Imale smo i dva brata. Kad su svi umrli, ostale smo same – govori Milica jer Dragica je bolesna i teško govori. Puno plače. Kaže, od sreće što je netko došao. Dragica nije išla u školu jer je morala paziti na mlađu sestru, a Milica je završila tri razreda. Kad s njom razgovarate, zna zaiskriti takva lucidnost da se tri razreda čine vrednijima od četiri doktorata.
Kako to da se nikada nisu udale? – Naša dob je otišla u rat, dečki su poginuli, a ja sem ne išla da uzimam sebi mladjega ili starega – govori Milica. Život će rezimirati u nekoliko rečenica. Vrijeme u svakom slučaju mjeri na dva dijela – dok je Lisa bila živa i kad je uginula. – Imali smo zemljicu kaj smo radile, kravicu koju smo hranile (suze za suzom) i koja je otišla 2007. godine – priča Milica. Premda će možda miješati godine ili datume, ta im je godina očigledno posebno ostala u sjećanju kao prekretnica u njihovu životu.
Jer kad ju pitate kad su bile najsretnije, Milica će reći: Kad sam bila mlada. – Hranila sam kravicu sa sestrom pa smo si mlekeka tržile. Hranile smo kokoši pak smo jajčeka prodali. Susedi su bili vu Zagrebu, došli svaku subotu i kupovali jajčeka. 50 komada za 50 dinara – za to smo kupovale kruh. Od mljekeka kaj nam je ostalo skuhali smo si župu i žgance. Najsretnije jer smo radile. Imale smo što nam je trebalo i bile sretne. Krava je imala iceka, njega smo prodali kaj smo mogli kravicu dalje hraniti. Susjedima smo plaćali kaj su nam sijeno balirali – govori Milica, a mene je sve više sram zbog onih tenisica koje sam htjela, a nisam kupila pa mi je to pokvarilo jutro.
Nikada nama Crkva nije pomagala, još traži novce
Fenomen je da se stariji i siromašni valjda još jedino uzdaju u Boga, pa kao i u svim siromašnim kućama u kojima smo bili, i ovdje su jedine slike one svetačke. Baku pitam ne pomisli li ponekad da ih je Bog ostavio. Čudno me pogledala. – A što drugo nam i treba dati nego zdravlje? Hraniti nas ne može – kaže.
Župnik pomaže? Kao iz topa kaže – ništa. Jer sad se promijenio i došao je drugi. – Nikada nama Crkva nije pomagala, još smo mi morali pomagati Crkvi – vrlo lucidno govori baka Milica. – Rekao je da još njemu treba novaca, a ne kaj bi oni nama dali. Tako je u nedjelju rekao u crkvi. Da je prošlo već osam dana, a niti jedan dinar nije dobio. Tražidu neki novac kaj budu crkvu popravljali – opisuje.
Sve ste morale plaćati? A dobrosusjedski odnosi s dvjema starim, siromašnim ženama? – Je, pa voda ne gori – odgovara. Prvi trenutak nisam shvatila. Baka mi smireno objašnjava – nafta gori, dakle vrijedi. – Ne mogu natočiti benzin i dopeljati nešto, a bez novaca da taj benzin kupe. Ne mogu nalijati vodu u traktor. Benzin je skup danas, skoro 11 kuna litra – veli. Ipak šok – baka zna točnu cijenu benzina, ne gleda TV, ne sluša radio, ne čita novine. i nikada se nije maknula dalje od Varaždina. – Bila sam devet dana u Varaždinu u bolnici. Nismo nikud išle. Pošto? Ništa mi, gospođa, nije žal. Išla sam i u Klenovnik. Sestra je bila 10 puta u bolnici – dobila je upalu porebrice pa joj je voda otišla u pluća – priča Milica Genc.
Pitam što jedu s budžetom od 800 kuna. – Susjedu damo kaj nam kupi kruva, cukera. Ščera makarone, danas krumpir z luki. Jučer sam skuhala kavu pak sam joj nadrobila kruheka kaj je jela. Susjed nam kupi onu kavu kaj ne treba mlijeko, nego samo stavim vodu. Mlijeko je skupo. Po zimi smo štedjeli, v jutro si zakurile i skuhale, a onda rano spat. Kad nam je vetar sve raspuhal i rashladil, onda smo bile u krevetu cijele dane – govori Milica. Žele biti same, na radiju slušaju samo misu u nedjelju. – Vužgemo ga kad poveju za vuru – kaj bi znale koliko je sati – dodaje. TV nisu htjele jer “oni političari se samo svadiju”.
– Susjeda ima TV, vužgala ga je, a kaj da gledam – kak se svadiju? Gledala sam i kak je došla kuharica, pa svašta pripremala, rekla sam joj nek i nama hiti nekaj. Suseda mi veli da nemre hititi kad je staklo. Malo smo se šalili – govori baka koja nikada niti nije imala TV, radio im je poslao jedan susjed iz Zagreba, a niti jednog glumca ne zna.
Bivša dožupanica redoviti je gost u Bednji
Kad su vidjele bivšu dožupanicu, Blanku Glavica Ječmenica, obje su bake briznile u plač. – Pak su nam rekli da vas nema više. Pitala sam za vas, stalno sam pitala, ali rekli su da ste se rastepli i da vas više nema. A, samo sam htela znati jeste živi ili mrtvi – govori baka Dragica kad smo tek došli. Bivša dožupanica nekada je iša u službene posjete bakama, ali i danas ih privatno obilazi. Kako vele, osim nje niti nema nikoga. Gerontodomaćice su ionako rijetko dolazile jer ih niti nema dovoljno, a tko zna što će biti sada kad na snagu stupi novi zakon kojim se regulira njihov rad.
Primjera je mnogo – nemaju pravo ići baki koja ima 91 godinu jer ima djecu, ali činjenica da i ta djeca danas imaju 76 godina, nikoga ne zanima. Očigledno je da će se u moru hrvatskih zakonskih bedastoća “utopiti” i one kojima je to najlakše učiniti – ljudi treće životne dobi. – Dobile smo paket za Božić od Crvenog križa. Če ste mi kaj donesli ili niste, svima vam Bog dao zdravlje kaj ste došli. Po istini bum vam povedala. Par puta nam je bil iz Općine, ali zadnje tri godine nije – priča baka kao da je riječ o tri mjeseca. Bez zamjerke u glasu. Iz Općine su samo rekli da se to prekinulo jer se ne imade novaca, a na općini ih ima oko 11, veli baka. Zna. Nudili su sestrama dom, ali one ne žele. – Gdje smo se rodile, tu bumo i umrle – kažu. Ne traže novac, ne traže pakete, ne traže plaćanje struje za jednu žarulju. Ne traže ništa.
Jedino što bi željele je da ih tu i tamo netko posjeti. Sudeći prema novom zakonu, gerontodomaćice koje su ih ionako rijetko viđale, ssda možda više neće uopće.
Imaju susjede u dvorištu – Ivana, Ivanu, Slavena i Katarinu Popijač… Oni im odu u dućan kad bake dobiju svojih 800 kuna i kupe što im treba. Mali Ivan i Ivana kažu: – Kad im treba vodu donesti, kad baka Dragica padne nekad.
Izvor:
Foto:
U Društvenom domu Sveti Petar, uz prisustvo brojnih uzvanika i gostiju, u subotu je, 4. svibnja, održana svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Mali Bukovec.
Svečanost je otvorio predsjednik Općinskog vijeća Zlatko Golec koji je pozdravio sve prisutne te im zaželio srdačnu dobrodošlicu.
U svom se govoru osvrnuo na važnost dana svetog Florijana, zaštitnika ove Općine. Kazao je kako mu je želja da druženje, uvažavanje drugih i lijepe riječi budu važnije od brzog, materijalnog života te da svi moraju biti ponosni na svoju općinu, zahvalivši svima onima koji su u prošlosti doprinijeli njezinu stvaranju. Dodao je da im je dužnost sačuvati je i razvijati za buduće naraštaje, za opće dobro svih njezinih žitelja, bez obzira na političke opredijeljenosti.
Općina Mali Bukovec, ističe Golec, svih je ovih godina poslovala pozitivno, s relativno malim proračunom, ali ipak konstantno povećavajući prihode, a vodstvo je uspijevalo obilato koristiti EU i nacionalne fondove te investirati u velike projekte, podižući na taj način standard Općine, s naglaskom na ulaganja u mlade.
– Danas, kada Općina slavi 31 godinu svoga postojanja i kada je svjesna svoje zrelosti, ljepote i pitomosti, mogu reći da sam ponosan na tri desetljeća njenog postojanja. To je bilo razdoblje u kojem smo razvoj vodili vrlo usmjereno i odlučno, činili to na promišljen i razuman način, za dobrobit i razvoj svakog mjesta i boljitak svih žitelja naše općine. Sada je pred nama veliki zadatak, a to je sačuvati život na selu, pretvoriti san naših očeva u zbilju, zaustaviti trend iseljavanja u okolne gradove i pretvoriti ga u obrnuti smjer, povratak iz grada u selo – poručio je predsjednik Vijeća.
Istaknuo je kako Općina ima jasnu viziju za godine koje dolaze te da glavna preokupacija mora biti ono po čemu će Općina biti poznata i što će trajno ostaviti mlađim naraštajima.
– Zato trebamo iskoristiti prirodna bogatstva i ljepote našega krajolika. Prije svega mislim na proizvodnju električne i toplinske energije preko geotermalne i solarne elektrane, turističko-rekreativne sadržaje i još dosta toga, no treba biti strpljiv, skroman, ali marljiv i uporan, radišan, onako kako smo naučeni i doći ćemo do prijeko potrebnih sredstava za realizaciju naših ideja – kazao je Golec pa zahvalio županu Anđelku Stričaku na podršci projektu geotermalne elektrane koji će se višestruko isplatiti i Općini Mali Bukovec i Varaždinskoj županiji.
Zahvalio je potom i svim kolegicama i kolegama iz Općinskog vijeća koje je od lani održalo osam sjednica i sve odluke donijelo jednoglasno, ali i načelniku te svima ostalima koji su doprinosili tome da općina Mali Bukovec bude mjesto ugodnog življenja, čestitajući im svima Dan Općine.
Osvrt na proteklu godinu
Prigodnim riječima prisutnima se potom uz pozdrave i čestitke povodom Dana Općine obratio općinski načelnik Darko Marković. Na početku svoga govora osvrnuo se na proteklu godinu, rekavši kako je 2023. bila još jedna uspješna godina u kojoj se ulagalo u uređenje Općine, a ponajviše u buduće investicijske projekte za koje se nada da će život i rad mještana učiniti kvalitetnijim i lakšim. Spomenuo je potom neke od značajnijih realiziranih projekata, sufinanciranih EU i državnim novcem.
– Upravo ćemo ovih dana ishoditi Uporabnu dozvolu za Društveni dom Županec, čija je dogradnja i rekonstrukcija započeta i dovršena krajem 2023. godine, a radi se o projektu vrijednom 141.000 eura. Nadalje, u protekloj godini realizirana je modernizacija nerazvrstanih cesta u Malom Bukovcu i Župancu u vrijednosti od 37.000 eura, za koju je najveći dio financijskih sredstava osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU – rekao je načelnik Marković i dodao da su se, osim ove investicije, redovito održavale i ostale nerazvrstane ceste i javne površine na području Općine.
– U centru naselja Sveti Petar smo u potpunosti zamijenili javnu rasvjetu s novom LED rasvjetom te smo kroz cijeli centar investirali u DTK infrastrukturu radi lakšeg polaganja budućih optičkih komunikacijskih kabela. Bio je to dio jednog većeg projekta kojim je ŽUC Varaždinske županije izgradio novi rotor u centru naselja, u potpunosti uredio dodatno križanje prema Kalničkoj ulici te izgradio nogostupe kroz cijeli centar. Osim centra, u Svetom Petru smo djelomično rekonstruirali i ostatak javne rasvjete kroz tri ulice: Harambašinu, Jalšićevu i Vinogradsku. Svo to ulaganje vrijednosti je nešto više 60.000 eura – kazao je Marković.
Dodao je da je u tim ulicama također započela zamjena starih drvenih stupova novima, kao priprema za rekonstrukciju distribucijske mreže kompletnog naselja i izgradnju nove trafostanice za cijelo naselje.
– U Malom Bukovcu postavljena je nova javna rasvjeta na Trgu sv. Katarine u vrijednosti od 11 tisuća eura, dok se u Novom Selu Podravskom adaptirao i uređivao Društveni dom. Također, dobivenim sredstvima iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade i vlastitim sredstvima Općina je nabavila nova igrala za igralište Dječjeg vrtića „Krijesnica” te smo izgradili novu modernu ogradu oko Vrtića – istaknuo je.
Nadalje, govori, izrađena je projektna dokumentacija i ishođena pravomoćna Građevinska
dozvola za Rekonstrukciju nerazvrstane ceste NC001 u Malom Bukovcu, a vrijednost projekta iznosi nešto manje od milijun i pol eura.
– Uz to, uspjeli smo izraditi projektnu dokumentaciju i ishoditi pravomoćnu Građevinsku dozvolu za potpunu Rekonstrukciju općinske zgrade te ćemo u narednom razdoblju pomno pratiti natječaje na koje bismo mogli prijaviti jednu ovakvu sveobuhvatnu modernizaciju naše centralne javne zgrade – kazao je načelnik i zatim istaknuo projekte i demografske mjere koje Općina provodi za mlade, od onih najmlađih, do mladih obitelji koji kupuju nekretninu, ali i one koje se tiču brige o umirovljenicima.
Pritom kao najvažnije ističe 100.000 eura dobivenih iz NPOO-a za adaptaciju Dječjeg vrtića „Krijesnica” i osiguravanje novih prostora za najmlađe. U proteklih godinu dana, dodaje, nije se zaboravilo ni na socijalno ugrožene stanovnike, a nije se ni propustila prilika za sudjelovanje na brojnim nacionalnim i EU natječajima, stoga su pokrenute izrade brojnih projekata, strategija i dozvola, od kojih kao najvažnije ističe ishođenje pravomoćne Građevinske dozvole za izgradnju Vatrogasnog centra i Društvenog doma Mali Bukovec.
– I na kraju, svakako moramo spomenuti da je glavnina financijskih sredstava u protekloj godini uložena u naš najveći projekt, a to je tvrtka Bukotermal d.o.o. Naime, u 2023. godini ista je od strane Općine Mali Bukovec dokapitalizirana s iznosom od 291.000 eura iz vlastitih proračunskih sredstava. O projektu je gotovo sve već rečeno, no svakako moramo spomenuti da su unatrag godinu dana ispunjene sve obaveze tvrtke oko istraživanja te je trenutno u Ministarstvu gospodarstva na čitanju i provjeri od strane oformljenog Povjerenstva Projekt razrade eksploatacije eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak. Nakon uspješne i pozitivne ocjene ovog projekta, krenut će se sa prvim koracima prema projektiranju geotermalne elektrane – kazao je Marković i pritom zahvalio i čestitao direktoru Bukotermala Alenu Požgaju, županu Anđelku Stričaku i svima koji su radili i još uvijek rade na ovom projektu koji će imati nemjerljiv značaj za općinu, ali i cijelu županiju.
Napomenuo je da ovakav primjer suradnje i investicija u energetiku od strane Županije i Općine ne postoji nigdje drugdje te da se pažljivo i temeljito idemo prema zacrtanom cilju. Pohvalio je tim zaposlenih u Općini, ali i zahvalio te čestitao svim mještankama i mještanima Dan Općine, kao i vatrogascima Dan svetog Florijana.
Riječ gostiju
Neki od uzvanika zbog ranije preuzetih obaveza nisu mogli prisustvovati svečanoj sjednici, ali su zato uputili audio čestitke, a jednu od njih uputio je predsjednik HSU-a Veselko Gabričević.
Hrvatska Pošta d.d. i ove godine sponzorstvom prati sva kulturna događanja organizirana u sklopu proslave Dana Općine Mali Bukovec, pa se prisutnima s nekoliko prigodnih riječi obratio član Uprave Hrvatske pošte Siniša Šukunda.
Uime prisutnih gradonačelnika i načelnika obratio se načelnik Općine Veliki Bukovec Franjo Vrbanić koji je istaknuo kako je uvijek ugodno na Florijanovo biti u Općini Mali Bukovec, gdje se već osjeća i kao domaćin zbog zaista velike suradnje i mnogo zajedničkih projekata.
– Imamo puno zajedničkih projekata poput dječjeg vrtića, imamo i zajedničku školu koju pratimo kroz cijeli rad, a tu su i projekti koju obuhvaćaju i jednu i drugu općinu. Imamo jako dobru suradnju s cijelom Upravom, pogotovo s načelnikom Markovićem i Općinskim vijećem – rekao je Vrbanić pa svim žiteljima čestitao Dan općine Mali Bukovec, kao i vatrogascima njihov dan, blagdan svetog Florijana.
Uime Vlade RH i premijera Andreja Plenkovića te Varaždinske županije, prigodnu čestitku povodom Dana Općine uputio je i varaždinski župan Anđelko Stričak, čestitajući ujedno načelniku Markoviću i njegovom timu na svim rezultatima.
– Uvijek volim naglasiti da postoje općine velike duhom i velike idejama. A kada jedna mala općina, i po površini i po broju stanovnika i po financijskim sredstvima, kreće u izgradnju jedne geotermalne elektrane, e to je veliki duh i velika ideja. Cijeli vaš proračun nije dovoljan da se izbuši pola jedne bušotine, a treba ih pet. Jedna bušotina košta pet milijuna eura, znači „samo” još 25 milijuna eura treba da se izbuše bušotine da bi se mogla ta elektrana, koja opet košta oko 60-80 milijuna eura, izgraditi i staviti u pogon. To su te velike ideje i veliki duh, zaista trebaš biti hrabar da kreneš u tom smjeru – konstatirao je župan i izaslanik premijera, pa nastavio:
– Kada dođete na ovo područje, vjerujem da svi primjećujemo kako su sva polja, sve oranice obrađene. To nam najbolje govori o tome da su ovdje zaista vrijedni ljudi. Općina je poznata po cvjećarskoj proizvodnji, ratarskoj, a isto tako po povrtlarskoj. Od prošle svečane sjednice do danas, na europskoj razini smo zaštitili još jedan poljoprivredno-prehrambeni proizvod, to je ludbreški hren koji se, između ostalog, proizvodi u ovome kraju – rekao je Stričak.
Podsjetio je potom i na manifestaciju Rikićevo proljeće, održanu prije dva mjeseca u Novom Selu Podravskom, koja se održava u spomen ili kao podsjetnik na nezaboravne Gruntovčane i koja serija nas uvijek iznova nasmije i razveseli.
– Ono što je zanimljivo, i što kao Županija planiramo podržati, to je da se Novo Selo Podravsko proglasi Hrvatskim Selom Ruža. Najveća proizvodnja ruža je u tom mjestu. Mi smo već odradili određene korake, zadužio sam vodstvo Srednje poljoprivredne škole u Vinici da vas kontaktira i da vidimo na koji način da to odradimo, da damo tom lijepom kraju još jednu dodatnu notu, manifestaciju – poručio je Stričak i potom nabrojao sve velike projekte Varaždinske županije, realizirane od prošle godine do danas, od kojih ih se najviše odnosilo na zdravstvo i obrazovanje.
Laureatima dodijeljena javna priznanja
Kao što to obično biva, svečana sjednica bila je prigoda da se istaknutim pojedincima i društvima, odnosno obrtima, uruče javna priznanja Općine Mali Bukovec.
Tako su Priznanja Općine Mali Bukovec za postignute rezultate na svjetskom prvenstvu u Liverpoolu u mažoretu i za promociju Općine Mali Bukovec uručena Marti Kovaček, Larisi Kovaček i Teni Herega, članicama Ludbreških mažoretkinja.
Priznanja Općine Mali Bukovec za postignute rezultate na međunarodnom plesnom natjecanju u Pragu i Bratislavi te za promociju Općine Mali Bukovec dodijeljena su Pauli Kovaček, Karli Hladnić i Katji Blatarić, članicama KUD-a „Anka Ošpuh”.
Dodajmo da su u zabavnom dijelu programa nastupili Kvintet „Garestin Brass“ i Mali čuvari baštine Osnovne škole Veliki Bukovec.
Od utorka nas očekuje blago smanjenje cijena goriva.
Eurosuper 95 pojeftinit će za 1 cent i stajat će 1,55 eura po litri, piše vijesti.hrt.hr. Malo veći pad bilježi se kod eurodizela, čija će cijena po litri iznositi 1,41 euro, četiri centa manje nego dosad.
Za identičan iznos pojeftinjuje i plavi dizel, koji će stajati 87 centi po litri.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
