Povežite se s nama

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

U fokusu

Dukat po sedmi put podigao otkupnu cijenu mlijeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S ciljem očuvanja proizvodnje mlijeka na svom otkupnom području Dukat po sedmi put u ovoj godini podiže otkupnu cijenu mlijeka. Tako će od 1. listopada Dukat za svaku predanu litru mlijeka svojim kooperantima plaćati dodatnih 15 lipa, odnosno ukupno 95 lipa više od početka godine.

Otkupna cijena mlijeka ovim će povećanjem biti čak 40 posto veća u odnosu na lanjski listopad.

– Za povećanje otkupne cijene mlijeka od početka godine izdvojili smo ukupno 121 milijun kuna kako bismo našim kooperantima barem dijelom kompenzirali strelovit rast ulaznih troškova i cijene energenata. Međutim, prerađivačka industrija ne može u potpunosti prenijeti povećane troškove u proizvodnji mlijeka na gotov proizvod i tako dodatno opteretiti potrošače. Kao najveći otkupljivač i vodeći prerađivač mlijeka čvrsto stojimo uz naše kooperante i činimo sve kako bismo očuvali njihove farme, no industrija ne može samostalno riješiti probleme u primarnoj proizvodnji mlijeka koja je na koljenima – istaknuo je direktor Dukata Duško Glišić te dodao kako vjeruje da država može, po uzoru na druge zemlje Europske unije, farmerima barem dijelom nadoknaditi rast ulaznih troškova putem dodatnih plaćanja i tako održati proizvodnju mlijeka na hrvatskim farmama. 

Primarna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u neprekidnom je padu. U posljednjih deset godina smanjena je za gotovo 30 posto, a posebno je alarmantan podatak da domaćom proizvodnjom mlijeka podmirujemo manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom i da smo kao zemlja  prehrambeno ovisni o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Nastavite čitati

U fokusu

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u srpnju ove godine 12 % više nego lani

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 0,4 %.

U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,3 %, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1 %, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,2 %, Hrana i bezalkoholna pića, za 18,3 %, Restorani i hoteli, za 16,8 %, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14,1 %, Rekreacija i kultura, za 10 %, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,7 %, Razna dobra i usluge, za 7 %, te Odjeća i obuća, za 5,5 %.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 20,6 %.

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli, za 4,9 %, Hrana i bezalkoholna pića, za 2,2 % te Rekreacija i kultura, za 2 % (+0,11 postotnih bodova).

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 1,4 %. U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,7 %, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1 %.

Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Osim navedenog, koristi se i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i slično), usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje za analitičke svrhe.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje