SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE
– Ima li Varaždinska županija strategiju zaštite od poplave?
Kiša dođe i prođe, zaboravi se, no kad ponovno počne padati kiša Bednja i Lepoglava imaju velikih problema. Nisu problemi samo Bednja i Plitvica, već potoci bujičari – upozorio je Hrvoje Kovač, vijećnik SDP na današnjem aktualnom satu Županijske skupštine i požalio se kako je imao problema kod dolaska na Skupštinu jutros iz Lepoglave upravo zbog izlijevanja vode.
Važna je brza pruga, ali i podravska brza cesta
Varaždinski župan Radimir Čačić priznao je da je to problem.
– To je naravno, istina. Kao što ste rekli, dignuta je uzbuna i ljudi su bili na terenu, ali je ključno ono što ste rekli gospodine Kovač. Mi smo na puno mjesta kao država zakazali, a na točci koja se zove zaštita voda nismo učinili ništa. Mi ćemo inzistirati da se to riješi, uostalom, zamjenik sam predsjednika Upravnog vijeća Hrvatskih voda – poručio je Čačić.
Marković je rekao da je podravska brza cesta važna za 630.000 stanovnika
S obzirom da se u javnosti sve češće najavljuje projekt brze pruge do Zagreba, HNS-ovu vijećnicu Karmen Emeršić zanimalo je kada će početi izgradnja podravske brze ceste uz kanal do granice sa Slovenijom.
– Živim u Općini Cestica, a na državnoj cestici D2, koja ide do Dubrave Križovljanske, godišnje prođe milijun vozila. Svakodnevno se ugrožavaju životi djece, ova je cesta važna – upozorila je.
S njom se složio i HSS-ov vijećnik Darko Marković koji je župana Čačića pitao može li se pokrenuti inicijativa da se podravska brza cesta uvrsti u Strategiju prometnog razvoja, u kojoj se trenutno dovodi u pitanje njezina važnost.
– Podravska brza cesta je važno rješenje za ukupno 98 općina i gradova, to je 14 % države i na tom području živi 630.000 stanovnika. Svega toga u strategiji nema. Župane, možemo li pokrenuti inicijativu da se status tog projekta promijeni? – zanimalo je Markovića.
Čačić je rekao da se to već trebalo odavno riješiti.
– Da sam ja autoceste radio tako da samo godinu dana radim idejni projekt, ne bi došli ni tri kilometra do Zagreba! – rekao je Čačić
– Znate da su se neki već ponadali da neće biti projekta brze pruge. Ja ne razumijem to veselje. Bit će pruge i za nas je to strašno važan projekt. Ali i ta pruga, nažalost, koja nas dovodi na 40 minuta do Zagreba, nije ni u kakvoj lisnici predviđena. Mi već desetljećima govorimo o cesti prema Krapini, podravskoj magistrali, ali ni to nije u lisnici. Mi smo u Europu ušli 2013., podravsku cestu smo mogli već realizirati, ali nismo. Mi nismo obavijestili javnost da su ljudi iz Hrvatskih cesta bili tu, ali je jedan gradonačelnik, zamisli čuda, bio u Zagrebu. I rekli su mu da neće napraviti ništa. Kao uostalom do sada. Da sam ja autoceste radio tako da godinu dana radim idejni projekt, ne bi došli ni tri kilometra do Zagreba! Mi moramo inzistirati da uđemo u tu lisnicu spremni i učinit ćemo sve da se to napravi – rekao je Čačić.
SDP-ovu vijećnicu Dubravku Biberdžić zanimalo je što je s balama i ima li Grad Varaždin strategiju rješenja, ali i što je s 30 milijuna kuna koje država treba Varaždinskoj županiji isplatiti zbog projekata javno-privatnog partnersta (JPP).
– Činjenica je da su nam dužni 30 milijuna kuna i to će se riješiti. Ministar Marić mi je osobno došao reći da me moli da mu damo mogućnost da vrati novce, no sada samo čekamo proceduru. I u proračunu za iduću godinu predviđeno je naših 15 milijuna kuna za JPP – rekao je Čačić.
“Stara” pitanja: HRT i ured u Münchenu
Nenada Košćaka iz Reformista je zanimalo postoji li mogućnost vraćanja HRT-ovog centra u Varaždin.
– Odlazak HRT-a u Čakovec je sramota u svakom pogledu. Po svakom kriteriju centar treba biti u Varaždinu – ustvrdio je župan.
HSS-ovu vijećnicu Ninu Begičević-Ređep je zanimalo što je s uredom u Münchenu za koji je izdvojeno 125.000 kuna, dok je planirano 475.000 kuna.
– Ako pogledate izvješće, navode se samo dvije rečenice o radu tog ureda koji je osnovan kako bi se bavio međunarodnom suradnjom, povlačenjem sredstava iz EU fondova, no očito je sve pošlo po krivom i ugovor je raskinut. Molim vas da me izvjestite koje su aktivnosti izvršene u sklopu tog ureda, na što je otišao taj novac i zašto je ugovor raskinut – zatražila je vijećnica HSS-a.
To nije prvi put da Begičević-Ređep pita za ured u Münchenu. Koja je njegova funkcija i što radi često je pitala bivšeg župana na sjednicama Županijske skupštine u prošlom sazivu.






Izvor:
Foto: Ivan Agnezović