(NEMA) DVOJBE

Kada bi Grad Varaždin prodao dionice distributera plina Termoplina, tim novcem bi se prvo morali platiti – dugovi. Potvrdio je to gradonačelnik Goran Habuš na okruglom stolu „Kuda ide (Termo)plin“, koji je u Varaždinu prošli tjedan organizirao županijski SDP-a.

– Na koji način se mogu potrošiti sredstva od prodaje udjela u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, propisano je Zakonom o proračunu. Određeno je da se novac u prvom redu mora potrošiti na pokriće gubitka, zatim na pokriće kredita, a sredstva koja ostanu mogu se usmjeriti u kapitalne investicije – rekao je Habuš.

Visoki iznosi

Upravo je to i glavni razlog zbog kojeg se većina varaždinskih političkih stranaka i nezavisnih vijećnika usprotivila prodaji većinskog paketa dionica u vlasništvu Grada. Nezavisni Robert Podolnjak je, primjerice, istaknuo da bi bilo apsolutno neprimjereno prodavati Termoplin zbog krpanja „proračunskih rupa“, a Damir Habijan iz HDZ-a je upozorio da se boji da je jedini razlog prodaje upravo minus u gradskom budžetu, za koji je gradska vlast sama kriva.

A minus je ogroman: vijećnik HSLS-a Željko Bunić je izračunao da realni manjak u proračunu iznosi čak 55 milijuna kuna, čemu treba pribrojiti i više od pet milijuna kuna isplaćenih Biotehnološkom parku ove godine, što je već „uzdrmalo“ gradske financije. Koliko bi Grad mogao zaraditi na dionicama Termoplina, službeno se zasad ne iznosi.

– Imamo procjenu u kojoj se govori o dosta visokom iznosu, ali o tome ne želim govoriti, jer je riječ o preliminarnoj procjeni. Sam postupak prodaje ima svoj tijek, a trebat će napraviti i novu procjenu, što opet ne znači da ćemo toliko doista i prihodovati. U krajnjoj liniji, postupak je takav da će Gradsko vijeće, dođe li do toga, reći za koju cijenu je spremno prodati Termoplin, a to također ne znači da ćemo dionice uspjeti i prodati. Imate primjer Županije, koja dionice PZC-a prodaje već najmanje tri godine – naveo je Habuš.

Ustvrdio je da odluka ne može biti donesena na temelju „emocija ili političkih boja, nego mora biti najbolja za Grad Varaždin“. Takva izjava začuđuje s obzirom na to da je potvrdio da je prodaju dionica Termoplina namjeravao uvrstiti na dnevni red prošle sjednice Gradskog vijeća, i to naknadno, dakle uoči same sjednice. Potvrdio je i to da je od toga odustao nakon što se ispostavilo da takav prijedlog neće dobiti potrebnu većinu.

– U razgovoru s vijećnicima bilo je primjetno da ne barataju s dovoljnim brojem informacija, mnogi od njih ni ne znaju što znači liberalizacija plinskog tržišta i koji su njezini krajnji ciljevi. Mislim da je to preozbiljna odluka da bismo je prokockali samo na jednomj sjednici Vijeću stavivši je pred vijećnike koji su očito bili nespremni, koji nisu baratali činjenicama – rekao je Habuš. 

Procjenjuje se da je realni manjak u gradskom proračunu čak 60 milijuna kuna

Uoči početka SDP-ovog okruglog stola najavio je da će u jesen organizirati javnu tribinu, ali, istaknuo je, ne o privatizaciji Termoplina, nego o liberalizaciji plinskog tržišta. To će biti plaćeno novcem iz gradskog proračuna. 

Međutim, prava tema nije liberalizacija plinskog tržišta, nego privatizacija gradske tvrtke, upozorio je Damir Pešut iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, također sudionik prošlotjednog okruglog stola.

– Liberalizacija plinskog tržišta je nešto što se već dogodilo i što je prisutno, a pitanje je trebaju li subjekti koji sudjeluju na tržištu biti privatni, državni ili u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Svi oblici vlasništva su na otvorenom energetskom tržištu dozvoljeni – rekao je.

(Ne)potrebno

I dok Habuš kaže da pokreću kampanju kako bi stručnjaci dali odgovore što liberalizacija plinskog tržišta znači za distributere plina, a koju korist od toga mogu imati potrošači, čini se da su to pitanja na koja se već zna odgovor.

– Teoretski gledano, liberalizacija energetskog tržišta se radi samo zbog toga da bi kupac imao mogućnost izbora. Dakle, ako imate vertikalni monopol, kupac može kupovati samo od jednog subjekta, ali ako imate liberalno tržište, onda kupac ima izbora i to je cilj. Hoće li to biti jeftinije ili skuplje, ovisi o situaciji na tržištu i konkurentnosti – pojasnio je Damir Pešut.

Naveo je da konkurentnost na bilo kojem tržištu dovodi do okrupnjavanja tvrtki, no Hrvatska je zasad i po tome iznimka. – Nekakva očekivanja da bi u budućnosti došlo do okrupnjavanja su točna. Međutim, u Hrvatskoj još uvijek ne dolazi do tržišnog okrupnjavanja distributera plina, što bi po nekoj logici tržišta bilo očekivano i opravdano – zaključio je.

Izvor:
Foto: Arhiva RT