BAŠTINA

Njih desetak u narodnim nošnjama, sa srpom u ruci. Svaki oštar zamah srpa prati vesela pjesma, stigne se i nazdraviti, otplesati koji takt s muškarcima koji povezuju snopove žita. 

„Rasli smo ovdje mi, u tihoj dolini našeg sna, tu sam te prvi put poljubio ja….“, pjevaju beračice uz šeretski osmijeh – možda prisjećajući se neke zgode iz svoje mladosti, upravo na nekoj od ovakvih berbi žita. Žetvene svečanosti u Grešćevini, održane prošlog vikenda, posjetiteljima su dočarale dio tradicije, a sudionicima su pobudile sjećanja na događaje koji, kažu, “kao da su se dogodili jučer“. 

– Uz glazbu i ples, nije bilo teško satima raditi u prignutom položaju – govori nam 85-ogodišnja Ana Vuk, kojoj godine danas dozvoljavaju biti jedino u ulozi gosta. 

– Radilo se, zabavljalo,  zaljubljivalo – prisjetila se. Nije se radilo u narodnim nošnjama, nego u „kikljama“, a beračice su bile brze. – Ako je srp oštar, nije teško – otkriva. 

Žetvene svečanosti u Grešćevini, jednom od 23 naselja Varaždinskih Toplica, organizirala je Udruga „Biserna dolina“. Ovo je treći put da ova aktivna udruga, u suradnji sa selom i Mjesnim odborom, organizira prezentaciju berbe žita na starinski način. U goste su pozvali KUD-ove iz Jalžabeta i Podravine. Bila je tu i gradonačelnica Goranka Štefanić, koja rijetko odbija pozive svojih mještana na njihove svečarske priredbe. Na pitanje zna li ona kako se nekada želo, veli da nikada nije držala srp u ruci, ali je izrazila spremnost probati.

Konji i zaprege

Danas u scenskom prikazu, a nekada u redovnom dijelu srpanjskih aktivnosti na poljima, nezaobilazni su konji sa zapregama, kojima se išlo u polje. Konji su posuđeni od Udruge konjara jalžabetskog kraja. Svatko se mogao pridružiti vožnji i žetvi. Za prvo nam je nedostajalo hrabrosti kad smo vidjeli kojom brzinom zaprege s upregnutim ljepotanima jure neravnim livadama, a za drugo – znanje.

Udruga “Biserna Dolina” ima konkretne planove s konjima. – U rujnu planiramo otvoriti biciklističku i konjičku stazu u dolini rijeke Bednje pod nazivom “Biserna Bednja od izvora do ušća”, projekt u suradnji s LAG-om Izvor, koji bi kompletno trebao biti dovršen 2020. godine – najavljuje predsjednica Udruge Biserka Vudrag. Predsjednica Biserka, a Udruga i dolina također biserne.

– Dolina je dobila ime po vrbama koje, kad se gledaju odozgo, cakle „bisere“ – pojašnjava nam.

Udruga “Biserna dolina” čuva tradiciju i običaje našega kraja. – Promoviramo i zdravlje, zdravu hranu… Radimo na projektu „Od polja do stola i krova“. Ubrana slama nekada se koristila za krovove kuća, dok će Udruga od njih napraviti nadstrešnicu u centru sela, ispod koje će izložiti plug, ornice, sijače i drugi alat kao podsjetnik na stara vremena. Od raži se, pak, peče kruh i sve ubrano je iskorišteno – doznajemo.

 

Priča po priča, pjesma za pjesmom, kupica za kupicom i pobrano 200 klaftri

Mjesto Grešćevina jedno je od rijetkih u Varaždinskoj županiji bez kulturno-umjetničkog društva. 
Oni tradiciju čuvaju starinskim načinom obrade i pripremanja hrane. Održali su i Sajam zdrave hrane s naglaskom na male proizvođače. – Na sajmu svatko može prodati višak proizvedenoga, promoviraju se vrtovi s posađenom zdravom hranom na prirodan način, bobičasto voće i sve drugo što se uzgajalo u bakinom dvorištu – veli Biserka Vudrag. Sve to mora biti u vizualno dojmljivom ambijentu, pa se za Dane sela, 15. i 16. kolovoza, organizira i natjecanje za najljepšu okućnicu, koje su nazvali „Grešćevina u cvijeću, ne u smeću“. Prema izgledu sela, vrtlarice su ozbiljno shvatile konkurenciju.

„Samo treba znati“

Priča po priča, pjesma za pjesmom, kupica za kupicom i nakon polovice od 200 klaftri, koliko su ubrali toga dana, došlo je vrijeme okrijepe. Berače je ispod šatora čekala pohana piletina, pečene kobasice, domaći kolači i naravno – raženi kruh. Nakon svih ubranih klaftri, uslijedila je poanta – veselica.

 

Izvor:
Foto: