Povežite se s nama

Kultura

Članske iskaznice imaju i bebe stare pet mjeseci

Objavljeno:

- dana

Djeca i knjiga

Iako su jedno vrijeme opasno zaprijetili, kompjuteri ipak nisu uspjeli istisnuli knjigu iz dječje sobe.

Svi ljubitelji pisane riječi uz diskretno šuškanje okretanja stranica mogu odahnuti. Prema podacima s Odjela za djecu varaždinske knjižnice “Metel Ožegović” djeca ne čitaju ništa manje nego prije. Na dječjem se odjelu knjižnice dnevno posudi između 150 i 180 naslova. Stari ili novi naslovi – svejedno je. Jesu li u pitanju avanture Pere Kvržice ili Grge, spisateljice Francesce Simon – uopće nije bitno. – Neprekidno su se tražile i knjige o slaganju Lego kocaka i računalnoj igri Minecraft, rekla nam je voditeljica Odjela za djecu Jasenka Vuković-Tomašek.

Pero i Grga

Srušena je još jedna predrasuda – da se zimi zbog obvezne lektire čita više nego ljeti. – Od sredine lipnja do početka nove školske godine na našem je odjelu posuđeno oko desetak tisuća knjiga i elektroničke građe, što je za nekoliko stotina više nego lani u istom razdoblju, govori voditeljica. Razlika je jedna. Dok tijekom školske godine u posudbi dominiraju lektire, tijekom ljeta se čitaju stripovi te laganija i popularnija izdanja beletristike. Tako Winetou još uvijek u svojim mokasinama gotovo bešumno trči planinama, dok se Tarzan i Jane u zagrljaju prebacuju lijanom preko klanca. U populaciji starije predškolske djece i mlađih učenika OŠ ove godine najpopularnija je bila serija priča o starčiću Pettsonu i njegovom mačku Findusu. Zanimljiva radnja i lijepe ilustracije djelo su švedskog pisca i ilustratora Svena Nordqvista.

Djeca u dobi od trećega do sedmog razreda čitala su intenzivno dva serijala. Jedan je, kao što smo naveli, o nestašnom Grgi, a drugi o komičnim zgodama Grega Heffleyja. Knjige o Gregu, autora Jeffa Kinnneyja, podigle su interes za knjige o pomalo zločestim dječacima, pune humora i dobrih crno-bijelih ilustracija, koje pomalo sliče na stripove.

Usprkos velikom broju stranica – oko 400 – odlično su bili prihvaćeni i David Walliams sa “Zlom zubaricom” i “Bljakburgerom” i odraslima dobro poznati Jo Nesbo s tri knjige avantura doktora Proktora, govori ravnateljica Vuković-Tomašek.

Gospodar prstenova

Ipak, još nijedna knjiga nije na ljestvici najčitanijih naslova nije zamijenila epski roman J.R.R. Tolkiena – “Gospodar prstenova”, pisan od 1937. do 1949. godine, objavljen 1954. godine.

– Koliko puta se, kad sugeriramo nekome da knjiga nije za njegovu dob – iznenadimo. Začudiš se što djeca čitaju, veli Snježana Španić, knjižničarka.
Podatak da se ljeti čak čita više nego zimi knjižničarke ne čudi – zimi čitaju što moraju, ljeti što žele, slažu se. – Ljeti također nema roka za povrat knjiga pa se čita opuštenije, vele u vili Bedeković, u dvorištu II. osnovne škole.

I profesori su zaslužni što pubertetlije uzimaju knjigu u ruke. – Materijale za referate, radove… nemoguće je “skidati” s interneta, jer traži se dosta podataka kojih ondje nema – primjerice, izvor podataka, u kojoj knjizi, na kojoj stranici…

Dok je granica za najstarije članove Dječjeg odjela 15 godina, ista za najmlađe ne postoji, pa tako ima i članova starih pet mjeseci.
Ima u knjižnici i animiranih filmova, dugometražnih crtića – svojevrsna videoteka, pa CD i igre. Prate se, dakle i novi mediji. – Ali nisu prevagnuli u smislu da će knjiga postati “out”, što nas jako raduje, jer knjiga i dalje živi, kaže Snježana Španić. Od domaćih pisaca najčitanije su bile knjige o doživljajima Pauline P. autorice Sanje Polak te romani i pripovijetke Sanje Pilić.

Stvaranje navike

Osim same posudbe slikovnica, Knjižnica djeci služi i kao igraonica. Tako se stvara navika da Knjižnica ima širom otvorena vrata, govori Vuković-Tomašek. 
– Ponuda je obogaćena i većim brojem igranih filmova za djecu i novim igračkama za djecu mlađe dobi, koje su se intenzivno koristile u igraonici, nastavlja. Dođe po nekoliko obitelji i provedu po tri sata zajedno u knjižnici.

Izvor:
Foto:

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje