VELIKI ZA MALE
Ona voli red, voli kad je drveće podrezano, fasade oličene, funkcionalne stvari…Te osobine pripisuje svom horoskopskom znaku – biku. Sanja Pilić – horoskopski bik, i Sanja Pilić, najčitanija hrvatska književnica za djecu, kao da su dvije različite osobe.
Osoba koja ne skida osmijeh s lica, koju nije sram pred deset ljudi reći da se želi slikati za facebook, ali „nek’ se ne vidi trbuh“… teško je zamisliti kako uživa u, uvjetno rečeno – redu, radu i disciplini. Lakše ju je „sakriti“ u grm iz kojeg, skupa s djecom, viri i smišlja kako će nadmudriti odrasle.
Moja najvjernija publika su djeca od 3. do 7. razreda osnovnih škola
Zagrebačka književnica doživjela je veliku privilegiju – nedavno su ju osobno djecaizabrala kao gošću književne večeri Dječjeg odjela varaždinske knjižnice. Nerijetki su joj roditelji zahvalni, jer su im djeca zavoljela čitati zahvaljući upravo njoj.
“Peti razred je najkritičniji. Tu ih morate „privući“, Sanja Pilić
– To sam čula jako puno puta, veli. Kako to komentira? – Djeca su smatrala da su knjige dosadne ili im se valjda nije svidjelo ono što su čitala. I to upravo u po čitanje najopasnijim godinama, kada je velika prijetnja da odustanu od čitanja. Moja najvjernija publika su djeca od 3. do 7. razreda osnovnih škola. Peti razred je najkritičniji. Tu ih morate „privući“, priča žena koja je očigledno pronašla tu „formulu privlačnosti“.
– Moje su knjige duhovite, vedre, lako se identificirati s likovima. Bazirane su na dobricama, koji su, jadni, dobri otpočetka dokraja, što danas nije baš popularno. Istovremeno su samostalni, vedri, nešto se događa, jezik je obično duhovit, pa vjerujem da im to paše, govori Sanja Pilić, čije knjige naizgled nemaju neku veliku poantu, već djeci, kako sama veli, „suptilno podmetne i školu i pisce, kazalište i muzeje“. – Sve to na jedan blagi način, ne pametujem previše. Vjerujem da me zato „izabiru“. Moji su junaci samostalni, junakinje nisu onako „ženski bedaste“. Volim ih zaštititi pameću od zaljubljivanja u kojekakve bezvezne frajere… govori književnica.
“Moje su knjige duhovite, vedre, lako se identificirati s likovima”.
– Djeci nije lako. Osobito onoj dobroj. U romanu „Fora je biti faca“ jedan je dječak vrlo pristojan, zbog čega ima samo probleme. Ima prijatelja koji nije nimalo pristojan i stalno dobro prolazi u životu. Dobra su djeca zanemarena djeca. Djecom s problemima se svi bave – od psihijatara, psihologa, škole… dok dobrim đacima ili pristojnoj djeci nitko ne kaže niti „hvala što mi ne stvaraš probleme“. Dobru djecu zapravo ne primjećujemo – to je kao da ne vidiš da je dan sunčan, pun energije, nakon cjelodnevnog užurbanog ritma, govori Sanja Pilić.
Na vječnu enigmu zašto djeca nekog vole, odgovara: – Dobro se ja slažem s njima. Mogu se glupirati, ali sam i ozbiljna kad treba – ne ulizujem im se, veli ova, vjerojatno najzastupljenija književnica u hrvatskoj lektiri
“Mogu se glupirati, ali sam i ozbiljna kad treba – ne ulizujem im se”
Rijetki uopće znaju da je Sanja Pilić kćer legendarne Sunčane Škrinjarić. – Osim knjižničarki i ekipe koja se bavi knjigama, dugo to nitko nije znao. Nas dvije smo potpuno različite spisateljice. Ona je izvrsna, ali vidim da je zastarjela za ove generacije koje vole brzo pročitati knjigu, nostalgična je Sanja Pilić. Pitamo je očekuje li se danas previše od djece – biti odličan učenik, naučiti strane jezike, ići u glazbenu školu…Dozvoljava li se djetetu biti dijete?
Mogu se glupirati, ali i biti ozbiljna – djeci se ne ulizujem
-Ne. Satnica koja im se nameće ubila je to obiteljsko vrijeme. Objektivno zaista ne znam kada su roditelji s djecom. Trebaju previše toga usvojiti u malo vremena, bez ikakvog razumijevanja, govori. Što se, pak, tema njezinih romana tiče, kaže: – Znam da ih ne smijem gnjaviti sa socijalnim temama, jer to ih ne zanima, ali u mojim romanima baš ne idu ni u šoping, nije im to neki smisao – smisao je ipak prijateljstvo. Također, volim djecu koja rade. Mislim da je prirodno kad imaš neki obrt da ti klinci pomažu. Volim te 14-ogodišnjake koji mi donesu kavu, pa im se malo prolije – oni uče život. Tako i moji junaci nisu dangube, govori.
Njezina engleska kolegica, J. K. Rawling, knjigama za djecu zgrnula je bogatstvo. – Meni je to dosadno. kao i “Gospodar prstenova”. Mama mi je nudila čitati Tolkiena, probala sam, ali dosadno mi je. Samu sebe bih uvijek radije čitala. Baš me briga za hobite. Volim realne situacije. Od knjiga za djecu sam voljela i danas volim Kerstnera – tu njegovu duhovitost, Jako volim “Malo drvo”, jedinu knjigu Forresta Cartera kao i Saroyana.
“Mama mi je nudila čitati Tolkiena, probala sam, ali dosadno mi je. Samu sebe bih uvijek radije čitala”.
Prije nego je odjurila na brzinski ručak pred polazak autobusa za Zagreb, s vrata dovikuje: – Joj, trebala sam početi pisati neki roman jer sam tako obećala, ali još nisam počela. I ode. Toliko o horoskopskim osobinama bika žene, u čijem vam društvu ne može biti dosadno ili depresivno. I onda shvatite zašto je djeca vole. Njih ne možete prevariti.
Između dvadesetak književnih nagrada, Sanja Pilić odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića za osobite zasluge u prosvjeti i kulturi. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom.
Objavila je do sada 27 knjiga za djecu i odrasle, od čega je sedam naslova u školskoj lektiri. Napisala je i 18 slikovnica.
Izvor:
Foto:
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
