Grad Ludbreg podupire poduzetništvo, evo kako do potpora
Grad Ludbreg raspisao je Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva na području Grada Ludbrega u...
50 GODINA BRAKA
Prije pola stoljeća dva su mlada i zaljubljena para s cestičkog područja dala čvrsto obećanje koje je preživjelo sve životne brodolome i jačalo svakim trenutkom sreće – obećanje o vječnoj ljubavi.
Križovljanski župnik Ivan Dugi vjenčao je Antoniju Štehec i Franju Hipa 27. studenoga, a Mariju Petric i Stjepana Boraka 29. studenoga, prije 50 godina. Zajednički prst sudbine još je jednom dotaknuo ta dva para 28. studenoga ove godine, kada su se u crkvi Uzvišenja sv. Križa u Radovcu prisjetili tog davnog obećanja. Međutim, tu prestaju sve zajedničke crte, jer su priče o ljubavi, obitelji i zajedništvu dugom čak pola stoljeća posve različite. Isti je tek zaključak – najvažnija je ljubav!
Pedesetu godišnjicu vjenčanja i zajedničkog života Antonija i Franjo Hip proslavili su u krugu obitelji, a slavlje je započelo zahvalnom misom koju je predvodio križovljanski župnik vlč. Zorislav Šafran. Inače, Franjo se nakon vjenčanja zaposlio u Tvornici Automobila Maribor (TAM) te nakon toga i u pogonu VIS-a u Babincu, a od 1992. godine u invalidskoj je mirovini. Supruga Antonija vodila je brigu o domaćinstvu i odgoju troje djece, sina Stanka te kćeri Dragice i Božice. Kroz pedeset su se godina Antonija i Franjo iz mladog, zaljubljenog para pretvorili u nasmijanu baku i djeda koji su s veseljem primili čestitke svoje petero unučadi.
Životna priča Marije i Stjepana Boraka nije nimalo idilična, ali pokazuje da se i najteže životne prepreke mogu svladati uz ljubav, vjeru i međusobnu potporu. Ispočetka su supružnici radili u Mariboru, a kući su dolazili tek preko vikenda. Godine 1966. rodio im se prvi sin Vlado, a dvije godine kasnije i mlađi Zdravko. Preko tjedna su o djeci isprva brinuli Marijini roditelji, a stasanjem sinova za školu Marija je napustila posao u Mariboru te se posvetila njihovom odgoju te domaćinstvu. Stjepan je 1990. godine prešao u tvrtku Varkom, gdje ostaje do umirovljenja 1995. godine. Sinovi Vlado i Zdravko odrastali su vezani uz crkvu u kojoj je Stjepanov otac bio orguljaš više desetljeća te su se obojica odlučila za svećeništvo. Nažalost, Zdravko je kao svećenik Župe sv. Benedikta u Donjim Mostima smrtno stradao u prometnoj nesreći kod Valpova 2003. godine, kada se vraćao sa susreta sa Svetim Ocem u Osijeku. Stariji sin Vlado svećenik je u Župi Sveti Đurđ kod Ludbrega te je upravo on predvodio misno slavlje povodom 50. godišnjice braka svojih roditelja. Na proslavi zlatnog pira Marije i Stjepana okupila se brojna rodbina i prijatelji, a pjesmom su im čestitali i članovi klape Lanterna iz Zadra. Tako je druženje u Vatrogasnom domu DVD-a Križovljan Cestica potrajalo do kasnih noćnih sati.
Križovljanski župnik Ivan Dugi vjenčao je Antoniju Štehec i Franju Hipa 27. studenoga, a Mariju Petric i Stjepana Boraka 29. studenoga 1965. godine.
Izvor:
Foto:
Policijski službenici Policijske uprave varaždinske provest će u srijedu, 1. svibnja, u vremenu od 12 do 20 sati, operativnu akciju „Mopedisti i motociklisti“ s ciljem utvrđivanja prekršaja od strane ove skupine sudionika u prometu te prekršaja drugih sudionika u prometu, kojima se ugrožava sigurnost mopedista i motociklista.
Akcija će se provoditi na cijelom području Varaždinske županije, ovisno o mjestima i vremenima događanja prometnih nesreća, prvenstveno onih s najtežim posljedicama, a kontrola prekršaja provodit će se na mjestima gdje je zabilježeno učestalo činjenje istih, javila je policija.
U većini Hrvatske je tijekom ožujka zabilježeno više oborine u odnosu na prosjek, a u Zadru je ožujak 2024. bio najkišovitiji u povijesti mjerenja na toj postaji. Samo je u istočnim predjelima količina oborine bila manja od prosjeka za ožujak, ukazuju najnoviji podaci DHMZ-a.
Prema raspodjeli percentila u ožujku 2024. godine ožujak je bio ekstremno kišan u Zadru, vrlo kišan u dijelu srednje Dalmacije (Split, Šibenik), središnje Istre (Pazin) i sjeverne Hrvatske (Varaždin i Zagreb).
Kišne prilike prevladale su u gorju (Parg, Zavižan, Gospić) te zapadnim predjelima kontinentalne Hrvatske, a u Slavoniji je bilo sušno.
Normalne količine oborine zabilježene su u središnjem dijelu kontinentalne unutrašnjosti, dijelu sjevernog primorja (Senj, Rijeka) te krajnjem jugu (Dubrovnik).