Povežite se s nama

Međimurje

Kolumna Ve: Neka su drva sretna, neka nesretna, a neka su drvo svijeta

Objavljeno:

- dana

Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Jesu li vam bake i djedovi pričali da postoje sretna i nesretna drveća Ona u koja najčešće udara grom i ona pod koja se dobro sakriti kad grmi?

Proljeće nam je pred vratima. Dan je sve duži, a temperature ugodnije. Sve nas to mami na boravak u prirodi. Mirnoj, pitomoj prirodi. No, Međimurje je tek odnedavno dom pitome prirode u kojoj rastu sretna i nesretna drveća.

Ljudi žive na području Međimurja od razdoblja mlađeg kamenog doba. Otprilike 6000 godina prije Krista na području Međimurja živjeli su ljudi za koje ne znamo koliko ih je bilo, kako su se zvali, a (zasad) nema dokaza da su ovdje živjeli u trajnim naseljima. Teško je reći kakav ih je okoliš okruživao.

Sigurno je da su ih privukle rijeke, Mura i Drava, uz čije obale nalazimo najstarije arheološke nalaze u Međimurju. Rijeke su pružale velike blagodati ljudima koji su živjeli na njihovim obalama: svojom tekućom vodom navodnjavale su polja, obilovale su ribama, štitile su ih od neprijatelja, njima se odvijao transport ljudi i robe. No, uz sebe su nosile i veliku opasanost. Svojom vlagom su pogodovale nastanku močvara. Močvare su mjesto velike opasnosti za ljude i stoku, u njima su se množili komarci i drugi nametnici, nastajale su baruštine koje su ispuštale razne plinove.

Samo su neke vrste drveća rasle u njima, a nikakvi usjevi nisu uspijevali. Stoga su se mnoga drveća koja su rasla u njima, poput raznih vrsta vrba, ive ili bora, smatrala nesretnim.

Za razliku od njih, drveće koje je raslo u nepreglednim šumama koje su pokrivale veliki dio Međimurja, smatralo se sretnim. Ponajprije je to hrast. Vlažno, ali ne pretjerano mokro tlo, idealno je za rast ovog drveta. O postojanju hrastovih šuma svjedoči naziv mjesta Dubrava. Ono u sebi krije slavenski korijen za hrast koji glasi „dub“. Dubrava je zapravo mjesto gdje raste hrastova šuma. U Međimurju imamo dva takva toponima šumama: na samom istoku nalazi se veliko mjesto Donja Dubrava, a u briježnom sjeverozapadnom dijelu Međimurja zaseok Gornja Dubrava.

Nisu sva velika drveća koja rastu na suhom sretna. Među nesretnim drvećem najčešće se spominje orah. Veliko drvo koje daje bogat plod ima jednu veliku manu. Njegovo je lišće otrovno i kad padne na tlo ispušta taj otrov koji ubija sve što bi moglo rasti.

Krajolik kojim vladaju dvije rijeke, a između njih šume prosijecane močvarama, vjerojatno su zatekli i Slaveni kad su u ranom srednjem vijeku došli na ovo područje. Takvo podneblje nije im bilo strano. Riječ za hrast donijeli su sa sobom i nastavili je primjenjivati toliko ekstenzivno da se zadržalo do danas.

No, hrast Slavenima nije samo sretno drvo. Ono je za njih predstavljalo sveto drvo, drvo uz pomoć kojeg su zamišljali cijeli svijet i svemir. Etnološka literatura takvu pojavu naziva „arbor mundi“. Kakve tajne krije ovaj pojam čitajte u sljedećem tekstu.

“Ve: iz pera znatiželjnih umova” zajednički je projekt etnologinja Janje Kovač i Lee Šprajc, osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih tekstova o  tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja. Tekstom i slikom istražuju, bilježe i prate aktualno stanje promatranih fenomena. Zbog toga su projekt i nazvale “Ve” – na međimurskom to znači “sad”.

Međimurje

KUU Zvon će u “Dobro jutro, Hrvatska” prezentirati župu i Općinu Mala Subotica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica će ove subote, 4. travnja, gostovati u HRT-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.

Tridesetak Zvonovaca će prezentirati župu i Općinu Mala Subotica kroz međimursku popevku, ples, nošnju, rukotvorine i naravno gastronomiju.

Nastup uživo se očekuje oko 10:20 sati, stoga budite pokraj malih ekrana i podržite naše čuvare kulturne tradicije.

Nastavite čitati

Međimurje

Na radost učenika i nastavnika otvorena nova zgrada Srednje škole Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Srednjoj školi Čakovec 2. svibnja priređena je svečanost povodom otvorenja nove školske zgrade, za koju je kamen-temeljac položen u lipnju 2020. godine te je prizemlje stavljeno u funkciju 2022.

Cijela školska zgrada u međuvremenu je dovršena i opremljena na radost učenika i nastavnika, a kako je istaknula ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak, u dugoročnom planu je izgradnja sportske dvorane: „Ukupna vrijednost škole i dvorane dosegnut će 7,2 milijuna eura, a u realizaciju prve i druge faze uložena su 3,2 milijuna eura. Zgrada je u cijelosti financirana putem donacija“. Posebno je među uzvanicima pozdravila glavnog donatora Friedhelma Loha. Ravnateljica je također istaknula da je ovo dan u kojem se slavi ostvarenje sna – dosezanje suvremenih uvjeta za inovativno obrazovanje.

Nova školska zgrada stajala je 7 milijuna eura, a glavninu novca dali su donatori. Jedan od najvećih je Friedholm Loh, koji je rekao da nije dvojio kad mu je Bratoljub Horvat predstavio svoju viziju o osnivanju i građenju kršćanske škole. Misija njihove zaklade je poticati obrazovanje i pripremati mlade za život te mu je iznimna čast što je dio ovog čakovečkog projekta. Rekao je da moramo zahvaliti Bogu na velikom daru te da je nova škola zapravo dar od Boga. Posebno je i on, ali i ostali govornici istaknuo ulogu Bratoljuba Horvata, bez čije upornosti i truda Srednja škola Čakovec ne bi postojala.

U ovoj Školi, uz program opće gimnazije, učenice i učenici obrazuju se za medicinska zanimanja i to medicinske sestre i tehničare opće njege, fizioterapeute te njegovatelje, a od jeseni se uvodi novi program – smjer farmaceutski tehničar odnosno tehničarka.

Župan Matija Posavec pozdravio je u ime Međimurske županije brojne uzvanike te čestitao domaćinima na uspjehu: „Vi ste u svoju viziju vjerovali i upornošću dosegnuli cilj. Raduje nas uvođenje novog smjera u Srednjoj školi Čakovec i s ponosom ćemo pratiti vaše snove. Naša svijest o važnosti obrazovanja pokazuje da je upravo to područje broj jedan na ljestvici prioriteta Međimurske županije jer smatramo da je svaka regija onoliko uspješna i prosperitetna koliko ulaže u svoje mlade i u obrazovanje. Zato smo kandidirali 17 projekata uređenja škola u vlasništvu Županije te čekamo suglasnosti resornog Ministarstva kako bismo u sve naše obrazovne ustanove uveli jednosmjensku nastavu.“ Župan je odao su povijesni junaci Međimurja, uz koje vezujemo Dane Županije, bili vrhunski intelektualci svoga doba te su upravo zahvaljujući svom obrazovanju razvili svijest i odigrali ključne uloge u najvažnijim trenucima europske povijest.

Uzvanicima se obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković također čestitavši rukovodstvu Škole na velikom dosegu: „Srednja škola Čakovec jedna je od ustanova koje nadopunjavaju i obogaćuju hrvatski obrazovni sustav, stoga zahvaljujem gospodinu Lohu i njegovoj Zakladi na velikoj investiciji u ovu školu, što je čin koji zaslužuje veliko poštovanje.“ Premijer je dodao da je novi Centar kompetentnosti u strojarstvu, formiran pri Tehničkoj školi Čakovec u suradnji s Međimurskom županijom, još jedan sjajan primjer kako se obrazovanje podiže na sasvim novu razinu.

Ministar znanosti i obrazovanja u tehničkoj Vladi RH Radovan Fuchs prisjetio se vremena kada je Srednja škola Čakovec integrirana u obrazovni sustav Republike Hrvatske, a svojim razvojem se dokazala kao vrijedan dio toga sustava.

Domaćinima je čestitala i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini naglasivši da je Čakovec posvećen djeci i mladima, stoga je važno da imaju veliki izbor kada je riječ o odluci gdje će nastaviti srednjoškolsko obrazovanje. Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak zahvalila je svima koji su Srednju školu Čakovec pratili na njezinu posebnom putovanju.

Donator Freidhelm Loh istaknuo je da ga raduje sretna škola te nastavnicima i učenicima poručio da su oni istinska vrijednost ustanove.

U sklopu svečanosti održan je i prigodni program u kojem su nastupile profesorice i profesori, učenice i učenici, Tamara Korunek i Scifidelity Orchestra iz Čakovca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje